Okvirni sporazum je jedan od možda najznačajnijih instituta u kompletnom sistemu javnih nabavki. Provođenje javne nabavke uz korištenje ovog veoma praktičnog i korisnog alata odnosno tehnike javne nabavke ima višestruko pozitivne učinke na sve učesnike postupka, dakle i na ugovorne organe ali i na dobavljače. Istovremeno, provođenjem postupka javne nabavke sa namjerom zaključenja okvirnog sporazuma podstiče se i zadovoljava većina opštih principa javnih nabavki kao temelja na kojima počiva cijeli sistem. Tu se prije svega misli na ekonomičnost postupka javne nabavke koja se postiže tzv. okrupnjavanjem (grupisanjem) nabavki što sve u konačnici ima pozitivne, prije svega finansijske, efekte. Istovremeno, provođenje okvirnog sporazuma nam omogućava implementaciju više (različitih) modaliteta i načina zaključenja ugovora što također djeluje pozitivno na brzo i efikasno zadovoljavanje potreba ugovornih organa ostavljajući pritom dosta slobode ugovornim stranama kojih baš i nema u „klasičnim sistemima javne nabavke“. Kako se kod okvirnog sporazuma radi o alatu tj. tehnici javne nabavke a ne o postupku javne nabavke veoma je bitno vidjeti koje su to sličnosti, ali i razlike između okvirnog sporazuma i (običnog) ugovora o javnoj nabavci. Na kraju je bitno objasniti i na koji način se može izmijeniti okvirni sporazum i ugovor zaključen na osnovu okvirnog sporazuma, tokom njegovog trajanja.
Autor: Ervin Kreševljaković, dipl.pravnik Pročitaj više