PRIMJENA CEFTA ODLUKE 1/2021 U BOSNI I HERCEGOVINI U 2023. GODINI I POGODNOSTI ZA PRIVREDNE SUBJEKTE UČESNIKE U VANJSKO-TRGOVINSKOM PROMETU BOSNE I HERCEGOVINE

 

Sažetak:

Početkom primjene CEFTA Odluke broj 1/2021 u Bosni Hercegovini je od 1.februara 2023. godine omogućena paralelna primjena dva seta preferencijalnih pravila porijekla robe, što će olakšati povlašteni vanjskotrgovinski promet roba privrednih subjekata iz BiH sa ostalim zemljama CEFTA zone (Srbija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Kosovo [1], Albanija i Moldavija) koje primjenjuju identična pravila porijekla. Osim starih pravila PEM Konvencije uvodi se paraleno i primjena novih revidiranih tranzicionih pravila porijekla (tzv.prelazna pravila) koja su modernizovana i fleksibilnija sa značajnim pojednostavljenjima u izradi finalnih proizvoda i strukturi materijala uz prilagođenje modernim uslovima proizvodnje i trgovine. Privredni subjekti sada mogu da biraju primjenu povoljnijih pravila porijekla čime smanjuju troškove proizvodnje.

 

Ključne riječi:

CEFTA Sporazum, PEM pravila porijekla, prelazna pravila porijekla, dokazi o porijeklu, lista dovoljnih obrada ili prerada, kumulacija porijekla, pravila tolerancije

 

Uvod

Zajednički odbor Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA 2006) donio je 21. juna 2021. godine Odluku broj 1/2021[2] kojom se mijenja Aneks 4 Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA 2006)[3], Protokol o definiciji pojma „proizvodi s porijeklom“ i metodama administrativne saradnje iz člana 14. stavovi (1) i (3) i stavlja van snage i zamjenjuje Odluka br. 3/2013[4] i Odluka br. 3/2015[5] Zajedničkog odbora Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini. U skladu sa članom 2. Odluka broj 1/2021 stupa na snagu u skladu sa internim procedurama svih CEFTA strana, a objavljena je 26.12.2022. godine u Bosni Hercegovini.

 

1. Predmet Odluke

Odluka broj 1/2021 mijenja tekst Aneksa 4 CEFTA Sporazuma, Protokol o definiciji pojma “proizvodi s porijeklom” i metodama administrativne saradnje sa tekstom utvrđenim u Aneksu ove Odluke koji čine 8 članova kojim se propisuju opšte odredbe (Aneks 4) i Dodatak A (Alternativna primjenjiva pravila o porijeklu).

Aneks 4 (“Protokol koji se odnosi na definiciju pojma “proizvodi s porijeklom” i načine administrativne saradnje) propisuje slijedeće:

1. PRIMJENJIVA PRAVILA O PORIJEKLU (za proizvode porijeklom iz CEFTA strane nastavlja se primjena Dodatka I i odgovarajućih odredbi Dodatka II Regionalne konvencije o pan-euro-mediteranskim preferencijalnim pravilima o porijeklu (u daljnjem tekstu: “Konvencija”)[6] pri čemu dokaz o porijeklu može biti potvrda o kretanju robe EUR.1 ili izjava o porijeklu).
2. ALTERNATIVNA PRIMJENJIVA PRAVILA O PORIJEKLU (također će se smatrati da su proizvodi porijeklom iz CEFTA strane, ako su stekli preferencijalno porijeklo u skladu sa novim alternativnim primjenjivim pravilima o porijeklu utvrđenim u Dodatku A ovom protokolu (u daljnjem tekstu: “Prelazna pravila”) pri čemu dokaz o porijeklu može biti potvrda o kretanju robe EUR.1 ili izjava o porijeklu sa određenim oznakama).
3. KUMULACIJA PORIJEKLA (predviđena opšta puna kumulacija porijekla među CEFTA stranama, ali i drugim zemljama ugovornicama slobodne trgovine ako obrade ili prerade prevazilaze nedovoljne obrade ili prerade uz uslov da između njih postoji sporazum o preferencijalnoj trgovini i da je roba stekla status primjenom identičnih pravila porijekla).
4. ZABRANA POVRATA ILI OSLOBAĐANJA OD CARINE (ne primjenjuje se u bilateralnoj trgovini između CEFTA strana i drugih ugovornica slobodne trgovine na materijale bez porijekla koji se koriste u proizvodnji proizvoda s porijeklom uz uslov da između njih postoji sporazum o preferencijalnoj trgovini i da je roba stekla status primjenom identičnih pravila porijekla).
5. ELEKTRONSKI IZDATE POTVRDE O KRETANJU ROBE EUR.1 (omogućena alternativa izdavanja i prihvatanja elektronskih potvrda o kretanju robe EUR.1 i propisani su zahtjevi za izdavanje i prihvatanje ovih potvrda o čemu će CEFTA strane obavijestiti Zajednički odbor).
6. Dodatak A – ALTERNATIVNA PRIMJENJIVA PRAVILA O PORIJEKLU (tzv. “Prelazna pravila” se dobrovoljno i neobavezno primjenjuju među ugovornim stranama Konvencije do sklapanja i stupanja na snagu izmjene Konvencije)

---

 

2. Opšte informacije o Prelaznim pravilima o porijeklu:

Prelazna pravila će se primjenjivati kao alternativa starim pravilima PEM Konvencije jer su utvrđena tako da se njima ne dovode u pitanje načela utvrđena u relevantnim sporazumima i drugim povezanim bilateralnim sporazumima među ugovornim stranama. Ova pravila nisu obavezna, već će ih dobrovoljno primjenjivati privredni subjekti koji mogu birati između starih pravila PEM Konvencije i novih Prelaznih pravila između PEM strana ugovornica koje ih primjenjuju (vidljivo u EU matrici)[7]. Ova dva seta pravila o porijeklu zasebno funkcionišu i nema preklapanja niti propusnosti između njih. Ako se primjenjuju Prelazna pravila, onda se porijeklo isključivo i obavezno mora utvrditi samo na osnovu Prelaznih pravila (od početka proizvodnje do finalizacije gotovog proizvoda). Ako se primjenjuju pravila PEM Konvencije, onda se porijeklo mora utvrditi samo u skladu sa pravilima PEM Konvencije odnosno nema miješanja niti propusnosti između dva skupa pravila.

Budući da su pravila o porijeklu predviđena PEM Konvencijom općenito stroža od
Prelaznih pravila o porijeklu, uz neka izuzeća (npr.proizvodi koji sadrže šećer), na robu koja ispunjava pravila PEM Konvencije mogla bi se primjenjivati Prelazna pravila. U tom smislu Prelazna pravila o porijeklu predviđaju izdavanje naknadnog dokaza o porijeklu kojim se zamjenjuje izvorni dokaz o porijeklu izdan u skladu s pravilima o porijeklu iz PEM Konvencije.

 

3. Opći zahtjevi – sticanje porijekla

Prema Prelaznim pravilima proizvod stiče porijeklo ako je u potpunosti dobijen (član 2(a)) ili je dovoljno obrađen ili prerađen (član 2(b)).

U potpunosti dobijeni proizvodi su taksativno nabrojani u članu 3 Dodataka A Prelaznih pravila i u odnosu na pravila PEM Konvencije uvedene su neke promjene, kao npr.

1. Uslovi za „plovila” sadržani u Prelaznim pravilima jednostavniji su i njima se omogućuje veća fleksibilnost. U odnosu na postojeći tekst (član 5) određeni su uslovi izbrisani (posebni zahtjevi u pogledu posade), a drugi su izmijenjeni kako bi se omogućilo ublažavanje pravila (vlasništvo).
2. Akvakultura – Prelazna pravila o porijeklu izričito se odnose na proizvode akvakulture za koje je uvedena posebna definicija: „proizvodi akvakulture ako su se ribe, rakovi, mekušci i drugi vodeni beskičmenjaci ondje izlegli ili su ondje uzgojeni iz jaja, larvi ili ikre„

Dovoljno obrađenim ili prerađenim proizvodima smatraju se proizvodi koji ispunjavaju uslove iz člana 4 Dodatka A Prelaznih pravila. To su proizvodi koji nisu u potpunosti dobijeni, ali ispunjavaju uslove iz Liste obrada ili prerada koje je potrebno obaviti na materijalima bez porijekla kako bi dobijeni proizvod stekao status proizvoda s porijeklom (Aneks II Prelaznih pravila), (u daljem tekstu: “Lista”). Novost u pravilima Liste jeste fleksibilnost izračunavanja vrijednosnog ograničenja upotrebe materijala bez porijekla. Sada postoji mogućnost da carinski organ dozvoli izračunavanje cijene finalnog proizvoda franko fabrika i vrijednosti materijala bez porijekla na prosječnoj osnovi s ciljem uzimanja u obzir fluktuacije troškova i valutnih kurseva tokom prethodne fiskalne godine, ali ne kraće od tri mjeseca. Time bi se izvoznicima trebala osigurati veća predvidljivost.

 

4. Pravilo o dopuštenim odstupanjima (tolerancija)

Za razliku od pravila PEM Konvencije i dopuštene tolerancije od 10 % cijene franko fabrika za materijale bez porijekla, Prelazna pravila predviđaju dvije vrste dopuštenih odstupanja i to:

1. • za poljoprivredne proizvode dopušteno odstupanje od 15% neto težine proizvoda,
   • za industrijske proizvode dopušteno odstupanje od 15% u vrijednosti cijene franko fabrika.

Dopuštenim odstupanjem u pogledu težine uvodi se objektivniji kriterij, a pragom od 15 % osigurava se dovoljan nivo ublažavanja pravila. Pravilo tolerancije omogućava korištenje male količine materijala bez porijekla, tj.odstupanje od Liste uz napomenu da primjenjujući procenat tolerancije nije dozvoljeno prekoračenje dozvoljenog procenta materijala bez porijekla u pravilu iz Liste. U poređenju sa postojećim pravilima porijekla, Prelazna pravila nude veću fleksibilnost u pogledu tekstilnih proizvoda (poglavlja 50-63 Carinske tarife[8]) koji su izuzeti od gore navedenih tolerancija, već je za njih predviđeno dozvoljeno odstupanje od 15-30% (navedeno u uvodnim napomenama 6 i 7 uz Listu).

---

 

5. Nedovoljna obrada ili prerada

Postupci nedovoljne obrade ili prerade su nedovoljni za sticanje statusa proizvoda sa porijeklom i taksativno su navedeni u članu 6. Prelaznih pravila. Ovi postupci predstavljaju preventivnu mjeru kojom se želi spriječiti da roba stekne porijeklo zemlje izvoznice provođenjem samo relativno jednostavnih postupaka.

Popis nedovoljnih postupak je sličan popisu iz pravila PEM Konvencije uz dodavanje nekih novih nedovoljnih postupaka, kao npr.

1. • mljevenje riže
   • djelimično ili potpuno mljevenje kristalnog šećera
   • jednostavno dodavanje vode ili razrjeđivanje ili dehidracija ili denaturacija proizvoda

 

6. Kumulacija

Prelazna pravila zadržavaju dijagonalnu kumulaciju za sve proizvode pod uslovom da partneri koji sudjeluju u kumulaciji imaju potpisan povlašteni sporazum i da prihvate isti skup prelaznih pravila o porijeklu (član 7). Predviđena je i opšta puna kumulacija za sve proizvode osim tekstila i odjeće navedenih u poglavljima od 50. do 63. Carinske tarife.

Međutim, ugovorne strane će imati mogućnost dogovora i proširenja opšte bilateralne pune kumulacije i na proizvode iz poglavlja od 50. do 63. Carinske tarife. Oni koji se na to odluče dužni su o tome obavijestiti drugu stranu i Evropsku komisiju pri čemu će obavijest biti objavljena u Službenom listu EU (serija C – EU matrica) i u službenom glasilu BiH u skladu s njezinim postupcima.

CEFTA strane su odlučile proširiti punu kumulaciju i na proizvode iz poglavlja od 50. do 63. Carinske tarife (član 3 Aneksa 4).

Ako obrada ili prerada u strani izvoznici ne nadilazi nedovoljne postupke iz člana 6., smatra se da je proizvod dobiven uključivanjem materijala porijeklom iz bilo koje druge ugovorne strane koja primjenjuje Prelazna pravila, porijeklom iz strane izvoznice samo ako je tamo dodana vrijednost veća od vrijednosti upotrijebljenih materijala porijeklom iz bilo koje druge ugovorne strane koja primjenjuje Prelazna pravila. Ako to nije slučaj, dobiveni proizvod smatra se proizvodom s porijeklom iz ugovorne strane koja primjenjuje Prelazna pravila i koja čini najveću vrijednost materijala s porijeklom upotrijebljenih u proizvodnji u strani izvoznici (član 7(2)). Proizvodi porijeklom iz ugovornih strana koji se ne podvrgavaju obradi ili preradi u strani izvoznici zadržavaju svoje porijeklo ako se izvoze u jednu od drugih ugovornih strana (član 7 (7)).

Za potrebe pune kumulacije porijekla predviđena je kratkoročna i dugoročna izjava dobavljača za robu bez sticanja preferencijalnog porijekla. Izjava dobavljača služi kao dokaz o obavljenim proizvodnim operacijama na materijalima bez porijekla. Izjavu dobavljača izvoznik sačinjava u propisanom obliku datom u Prilogu G (Kratkoročna izjava dobavljača) ili Prilogu H (Dugoročna izjava dobavljača) Odluke broj 2/2017 Zajedničkog odbora Regionalne PEM Konvencije.[9] Izjava dobavljača se obavezno prilaže uz fakturu, dostavnicu ili neki drugi komercijalni dokument. Ukoliko se izjava odnosi na različite vrste robe ili na robu koja ne sadrži materijale bez porijekla u istoj mjeri, dobavljač ih mora jasno razdvojiti. Dugoročna izjava o porijeklu uobičajeno važi u periodu od godinu dana od dana sačinjavanja izjave. Izjava dobavljača će biti odštampana na engleskom jeziku i sadržavaće originalni potpis dobavljača. Izjava može biti napisana rukom i to mastilom štampanim slovima. Dobavljač koji sačinjava izjavu mora biti spreman da u svako doba, na zahtjev carinskih organa, podnese svu odgovarajuću dokumentaciju kojom će dokazati da su informacije pružene u izjavi tačne.

Primjer za primjenu pune kumulacije porijekla:

Materijal bez porijekla se uvozi u jednu stranu CEFTA (npr. Srbija) i tu se vrše postupci obrade ili prerade koji prevazilaze nedovoljne (minimalne) postupke navedene u članu 6. Priloga I (Protokol o porijeklu) Regionalne PEM konvencije. Iz Srbije se roba (poluproizvod) izvozi u drugu stranu CEFTA (npr. Bosna i Hercegovina). Za predmetnu robu se kao dokaz o sprovedenoj fazi proizvodnje u Srbiji za potrebe dalje proizvodnje u Bosni i Hercegovini izdaje izjava dobavljača za robu bez porijekla, kojom se dokazuje da je obrada ili prerada sprovedena u Srbiji. U Bosni i Hercegovini se roba (poluproizvod) uvezena iz Srbije sa izjavom dobavljača podvrgava postupcima većim od nedovoljnih i ukoliko finalni proizvod stiče porijeklo uz ispunjavanje uslova propisanih u Listi obrada ili prerada (Aneks II Priloga I (Protokol o porijeklu) Regionalne PEM konvencije), uzimajući u obzir zbirno obje obrade ili prerade materijala bez porijekla(u Srbiji i Bosni i Hercegovini) može se izdati se dokaz o preferencijalnom porijeklu, isključivo za izvoz u zemlje CEFTA zone.

7. Obilježavanje dokaza o porijeklu – na osnovu primjene kumulacije

Odredbe člana 8(3) Prelaznih pravila predviđaju da dokaz o porijeklu izdat na osnovu kumulacije (iz člana 7) treba sadržavati izjavu na engleskom “CUMULATION APPLIED WITH (ime zemlje ili zemalja na engleskom jeziku, koje primjenjuju Prelazna pravila)”.

Međutim, omogućeno je ugovornim stranama da se odreknu ove obaveze obilježavanja navedenom izjavom, ali su obavezne dostaviti Evropskoj komisiji obavijest o tom odricanju.

U Službenom listu EU-a objavit će se i ažurirati MATRICA[10] koja sadrži informacije o:

1. • mogućnosti kumulacije između stranaka u skladu s Prelaznim pravilima
   • proširenje pune dijagonalne kumulacije na proizvode navedene u poglavljima od 50-63 Carinske tarife.
   • odricanje od obaveze uključivanja informacija o kumulaciji na dokaz o porijeklu

Međutim, ako je ugovorna strana uključena u proces kumulacije i zahtjeva gore navedenu izjavu o porijeklu, izvoznik može da zatraži naknadno izdavanje uvjerenja EUR.1 uključujući tu izjavu.

U skladu sa zaključcima tehničkog sastanka CEFTA Potkomiteta za carine i porijeklo robe održanog 22.02.2023. godine radi primene Odluke broj 1/2021 kojom je stavljena van snage Odluka 3/2015 dogovoreno je slijedeće između predstavnika CEFTA strana:

U slučajevima kada se finalni proizvodi mogu smatrati proizvodima porijeklom iz CEFTA strane na osnovu pune kumulacije porijekla i povrata ili oslobađanja od carine uz primjenu pravila PEM Konvencije uz korištenje odgovarajuće izjave dobavljača, dokaz o porijeklu treba sadržavati izjavu na engleskom: “PEM Convention – Full cumulation/DDB”.

Izjava o porijeklu mora u nastavku propisanog teksta imati dodati novu rečenicu na engleskom jeziku koja glasi: “PEM Convention – Full cumulation/DDB”.

Primjer teksta izjave o porijeklu:

“The exporter of the products covered by this document (customs authorization No …(1)) declares that, except where otherwise clearly indicated, these products are of CEFTA/Bosnia and Herzegovina preferential origin”. PEM Convention – Full cumulation/DDB.

 

8. Odvojeno knjigovodstveno iskazivanje

Svrha odvojenog knjigovodstvenog iskazivanja je omogućiti proizvođačima da fizički smještaju ili skladište materijale s porijeklom i materijale bez porijekla na istom mjestu bez gubitka statusa proizvoda s porijeklom. Na dan utvrđivanja porijekla proizvoda izvoznik mora imati dovoljne količine materijala s porijeklom, u evidenciji zaliha za proizvodnju tog proizvoda s porijeklom. Za razliku od pravila PEM Konvencije, izvoznik sada na osnovu Prelaznih pravila pri podnošenju zahtjeva za izdavanje odobrenja za odvojeno knjigovodstveno iskazivanje više neće morati obrazlagati kako čuvanje odvojenih zaliha dovodi do bitnih troškova ili materijalnih teškoća, već će biti dovoljno navesti da se upotrebljavaju zamjenjivi materijali.

 

9. Načelo teritorijalnosti

Prelazna pravila za razliku od pravila PEM Konvencije više ne sadrže isključenja tekstila, odnosno proizvoda iz poglavlja od 50. do 63. Carinske tarife, te se dopušta da se određeni postupci obrade ili prerade obavljaju izvan državnog područja pod određenim uslovima propisanim članom 13 Prelaznih pravila. Ovo se odnosi na situacije u kojoj roba napušta područje ugovorne strane te se izvozi u treću stranu ili bilo koju drugu ugovornicu PEM-a koja ne primjenjuje Prelazna pravila, bez obzira radi li se o daljnjoj obradi ili preradi ili ne, te se vraća ugovornoj strani koja ju izvozi. Obrada se može dozvoliti i ako je dodana vrijednost izvan ugovornih strana manja od 10% cijene franko fabrika finalnog proizvoda, u okviru carinskog postupka vanjske obrade.

 

10. Neizmijenjenost

Prelazna pravila o neizmijenjenosti (član 14) predviđaju veću slobodu kretanja i veću fleksibilnost u pogledu kretanja proizvoda s porijeklom između ugovornih strana. Ovim pravilom bi se trebale izbjeći situacije u kojima su proizvodi za koje nema dileme u pogledu njihova statusa proizvoda s porijeklom isključeni iz korištenja povlaštene carinske stope pri uvozu jer nisu ispunjeni formalni zahtjevi iz odredbe o direktnom prevozu. Načelo ostaje isto: roba se mora prevoziti direktno s državnog područja jedne ugovorne strane na drugo, a svrha je osigurati da roba koja dolazi u zemlju uvoza bude jednaka robi koja je napustila zemlju izvoza. Međutim, sada je na robi uskladištenoj u trećoj zemlji moguće vršiti operacije kao što su: obilježavanje, dodavanje etiketa, naljepnica, pečata, dijeljenje pošiljke, istovar, ponovno punjenje ili bilo koja operacija namijenjena očuvanju robe u dobrom stanju, ali pod uslovom da se roba nalazi pod carinskim nadzorom.

Ako nema sumnje u porijeklo robe, prilikom uvoznog carinjenja se odobrava preferencijalni tarifni režim bez obaveze prilaganja dokumenata izdatih u trećoj zemlji tranzita. Međutim, ako carinski organ ima razlog za sumnju, može zahtjevati dodatnu dokumentaciju i dokazne isprave (član 14(4)).

 

11. Zabrana povrata carine ili izuzeća od carine

Za razliku od pravila PEM Konvencije (gdje se na sve robe primjenjuje opšti princip zabrane povrata ili izuzeća od carine (NO DRAWBACK) na materijale bez porijekla koji se upotrebljavaju u carinskom postupku unutrašnje obrade u proizvodnji proizvoda za izvoz), Prelazna pravila ukidaju ovu zabranu za sve proizvode, osim materijala koji se upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda iz poglavlja od 50. do 63. Carinske tarife.

Međutim, dozvoljeno je da ugovorne strane bilateralno dogovore punu kumulaciju za proizvode iz poglavlja od 50. do 63. Carinske tarife i tada se na to ne primjenjuje ni zabrana povrata ili izuzeća od plaćanja carine.

CEFTA strane su odlučile proširiti punu kumulaciju i na proizvode iz poglavlja od 50. do 63. Carinske tarife (član 3 Aneksa 4), te u okviru CEFTA strana neće biti primjenjen princip zabrane povrata ili izuzeća od carine (NO DRAWBACK) na materijale bez porijekla koji se upotrebljavaju u carinskom postupku unutrašnje obrade u CEFTA punoj kumulaciji proizvodnje proizvoda za izvoz.

Primjer za primjenu povrata ili oslobađanja od carine (DDB) u CEFTA zoni:

U Bosni i Hercegovini je u postupku unutrašnje obrade[11], izvršena obrada ili prerada materijala bez porijekla uvezenog iz Japana, od kojeg je dobijen finalni proizvod. Ako je finalni proizvod stekao bosanskohercegovačko preferencijalno porijeklo ispunjenjem potrebnih uslova iz Liste obrada ili prerada (Aneks II Priloga I (Protokol o porijeklu) Regionalne PEM konvencije), može se izdati dokaz o porijeklu za izvoz u jednu od CEFTA strana. Na materijale bez porijekla koji su ugrađeni u proizvod sa porijeklom se prilikom izvoza u Bosni i Hercegovini neće naplatiti carina, kao što je bio slučaj od 01. jula 2019. godine u bilateralnoj trgovini između CEFTA strana (akt Sektora za carine UIO broj 03/1-02-2-1473/19 od 02.07.2019. godine)

 

12. Dokaz o porijeklu

Uvodi se jedinstvena vrsta dokaza o porijeklu (EUR.1 ili izjava o porijeklu) umjesto dvostrukog izdavanja uvjerenja o kretanju robe EUR.1 i EUR.MED, čime se znatno pojednostavljuje sistem dokumentacije. Obrazac uvjerenja o kretanju robe EUR.1 propisan Prelaznim pravilima (član 17(1a)) se ne razlikuje od obrasca propisanog pravilima PEM Konvencije. Postupak provjere dokaza o porijeklu ostaje nepromijenjen.

S ciljem razlikovanja proizvoda koji status proizvoda s porijeklom stiču u skladu s Prelaznim pravilima od proizvoda koji taj status stječu u skladu s pravilima PEM Konvencije, dokazi o porijeklu (EUR.1 ili izjava o porijeklu) koji se temelje na Prelaznim pravilima morat će sadržavati izjavu u kojoj se navodi koja se pravila primjenjuju na slijedeći način:

Dokazi o porijeklu se izdaju u trenutku izvoza, a omogućeno je i njihovo naknadno izdavanje u roku od dvije godine pri čemu su propisani uslovi za naknadno izdavanje uvjerenja o kretanju robe EUR.1 (član 21.) i izdavanje duplikata uvjerenja o kretanju robe EUR.1 (član 22.).

 

13. Validnost dokaza o porijeklu

Prelaznim pravilima produžava se validnost dokaza o porijeklu sa 4 na 10 mjeseci od datuma izdavanja i u tom se roku mora podnijeti carinskim organima strane uvoznice.

Nakon isteka tog roka dokaz o porijeklu nije valjan i ne može se primjeniti preferencijal, osim kod vanrednih okolnosti (koje su rijetke i izvan kontrole uvoznika) i u ostalim slučajevima ako su proizvodi carini podneseni prije isteka navedenog roka pri čemu je carinski organ obaviješten od uvoznika da se radi o robi sa preferencijalnim porijeklom i da će dokaz o porijeklu biti naknadno podnešen.

 

14. ANEKS I. (Uvodne napomene uz Listu u Aneksu II)

Postoje četiri različite vrste pravila u Listi:

• obradom ili preradom nije premašen najveći dopušteni sadržaj materijala bez porijekla;
• obradom ili preradom četvorocifreni tarifni broj HS-a[12] ili šestocifreni podbroj HS-a proizvedenih proizvoda postaje različit od četvorocifrenog tarifnog broja HS-a ili šestocifrenog podbroja HS-a upotrijebljenih materijala bez porijekla;
• provodi se specifični postupak obrade ili prerade;
• obrada ili prerada obavlja se na određenim u potpunosti dobijenim

Uvodne napomene Prelaznih pravila sadrže nekoliko novih napomena, od kojih je najvažnija dodatna napomena 4 koja sadrži opšte odredbe u vezi sa određenim poljoprivrednim proizvodima, a kojom je predviđeno da poljoprivredni proizvodi iz poglavlja 6, 7, 8, 9, 10, 12 i tarifni broj 2401 koji su gajeni i ubrani u ugovornoj strani, imaju porijeklo te ugovorne strane, čak i ako se uzgajaju od sjemena, lukovica, podloga, pupoljaka ili drugih dijelova živih biljaka uvezenih iz druge zemlje.

 

15. ANEKS II. (Lista obrada ili prerada koje je potrebno obaviti na materijalima bez porijekla kako bi dobijeni proizvod stekao status proizvoda s porijeklom)

Lista u Prelaznim pravilima ima 3 kolone za razliku od Liste pravila PEM Konvencije koja ima 4 kolone. Nova lista je prilagođena ekonomskoj realnosti, a većina pravila uz Poglavlja Carinske tarife su zasnovana na mogućnosti izbora između pravila promjene tarifnog broja i procentualnog pravila.

Specifična pravila za poljoprivredne i industrijske proizvode sadržana u Listi su fleksibilnija sa značajnim pojednostavljenjima u izradi i strukturi uz prilagođenje modernim uslovima proizvodnje i trgovine.

15.1. Poljoprivredni proizvodi

Za poljoprivredne proizvode Prelazna pravila su liberalnija i fleksibilnija posebno u pogledu maksimalno dozvoljenog sadržaja materijala bez porijekla što omogućava lakše sticanje porijekla.

• ograničenje u pogledu materijala bez porijekla dosad je bilo izraženo samo u vrijednosti (%) dok su sada u Prelaznim pravilima ograničenja materijala bez porijekla izražena i u težini (količinski po masi) kako bi se izbjegla fluktuacija cijena i valuta (npr. ex poglavlja 19., 20., tbr. 2105, 2106), a ujedno su izbrisana određena ograničenja za šećer (npr. poglavlje 8. ili tbr. 2202),
• povišen je prag za težinu (s 20% na 40%) te je uvedena mogućnost da se za neke tarifne brojeve upotrebljava alternativna odabrana vrijednost ili težina (npr. tbr.1704, 1806),
• za ostale poljoprivredne proizvode (biljna ulja, orašasti plodovi, duhan) pravila su fleksibilnija i prilagođena privrednim okolnostima, posebno za poglavlja 14., 15., 20., 23. i 24. Carinske tarife,
• pojednostavljena su pravila (smanjen broj izuzetaka) u poglavljima 4., 5., 6., 8., 11. i ex 13 Carinske tarife,
• uspostavlja se ravnoteža između regionalnih i globalnih izvora nabave (npr. za poglavlja 9. i 12. Carinske tarife),
• sada je moguće upotrijebiti materijale bez porijekla koji se do sada nisu smjeli upotrebljavati ili im je upotreba bila ograničena do određenog praga izraženog u vrijednosti (npr. tbr. 0403.),
• umjesto materijala dobijenih u potpunosti uvodi se mogućnost upotrebe materijala iz bilo kojeg tarifnog broja ili bilo kojeg tarifnog broja, osim tarifnog broja proizvoda u postupku proizvodnje proizvoda (npr. poglavlje 14. Carinske tarife),
• u Prelaznim pravilima jasnije se, umjesto opisa određenih materijala bez porijekla u pravilu Liste, navode posebna poglavlja, tarifni brojevi i podbrojevi materijala (npr. poglavlje 11. Carinske tarife),
• većina novih pravila Liste za poljoprivredne proizvode je povoljnija za dobivanje statusa povlaštenog porijekla u poređenju s postojećim pravilima PEM Liste, ali je važno naglasiti da se to mora provjeriti od slučaja do slučaja jer je nekoliko pravila čak i strožije (npr. za tarifni broj 19.01. (osim ekstrakta slada)) uvodi se dodatno ograničenje mase materijala iz poglavlja 4 Carinske tarife.

15.2. Industrijski proizvodi (osim tekstila)

Pravila Liste za industrijske proizvode sadrže značajne izmjene i olakšice u Prelaznim pravilima:

• u pogledu više proizvoda postojeće pravilo iz poglavlja sadrži dva kumulativna uslova (dupli uslov), a to se sada svodi na jedinstveni uslov (poglavlja 74., 75., 76., 78. i 79. Carinske tarife),
• briše se veliki broj posebnih pravila koja odstupaju od pravila iz poglavlja (poglavlja 28., 35., 37., 38. i 83. Carinske tarife). Taj horizontalniji pristup podrazumijeva jednostavniji pregled pravila za privredne subjekte i carinske organe,
• uključivanje alternativnog pravila u postojeće pravilo iz poglavlja čime se izvozniku nudi veći izbor u pogledu ispunjavanja lakšeg kriterija za stjecanje statusa proizvoda s porijeklom (poglavlja 27., 40., 42., 44., 70., 83., 84. i 85. Carinske tarife),
• upotrebom prosječne osnove tokom određenog perioda za obračun cijene franko fabrika i vrijednosti materijala bez porijekla osigurat će se dalje pojednostavljenje za izvoznike.

Sve ove promjene dovode do ažuriranih i moderniziranih pravila iz popisa obrada i prerada kojima se sveobuhvatno olakšava ispunjavanje kriterija za stiecanje statusa proizvoda s porijeklom.

15.3. Tekstil i tekstilni proizvodi (Poglavlja 50-63 Carinske tarife)

Za tektil i tekstilne proizvode (odjeću), uvedene su nove mogućnosti u pogledu vanjske obrade i dopuštenih odstupanja. Uvedeni su i novi postupci za sticanje statusa proizvoda s porijeklom, posebno za tkanine, koje bi tako postale lakše dostupne. Osim toga, puna bilateralna kumulacija primjenjivat će se i na te proizvode. Takva će kumulacija omogućiti da se obrada provedena na tekstilnim materijalima (npr. tkanje, predenje itd.) uzme u obzir u proizvodnom postupku u području pune kumulacije. Dodatna tolerancija u pogledu mogućnosti upotrebe materijala bez porijekla predviđena je u Uvodnim napomenama uz Listu.

 

Zaključak

Odluka broj 1/2021 koja se shodno dogovoru između CEFTA strana, počela primjenjivati od 01. februara 2023. godine omogućava da CEFTA strane paralelno sa postojećim pravilima o porijeklu (pravila Konvencije) primjenjuju na dobrovoljnoj, neobaveznoj i bilateralnoj osnovi i nova alternativna (tranziciona) pravila o porijeklu (Prelazna pravila) koja predstavljaju novi skup revidiranih, moderniziranih i fleksibilnijih pravila o porijeklu.

U vezi sa primjenom ove Odluke odredbe novog Aneksa 4 Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA 2006) omogućavaju u bilateralnoj trgovini između CEFTA strana primjenu značajnih povlastica privrednim subjektima u vidu povrata ili oslobađanja od carine (na sve vrste roba) i postupka pune kumulacije porijekla u regionu CEFTA.

Ove trgovinske povlastice se trenutno primjenjuju isključivo u trgovini između CEFTA strana. To praktično znači da se proizvodi koji su stekli preferencijalni status u skladu sa starim pravilima Konvencije primjenom pune kumulacije porijekla, odnosno proizvodi koji sadrže materijale bez porijekla na koje nije naplaćena carina mogu izvoziti kao proizvodi sa preferencijalnim porijeklom samo u zonu slobodne trgovine CEFTA, odnosno ne mogu se u ovom trenutku izvoziti kao proizvodi sa preferencijalnim porijeklom u zemlje EU, zemlje EFTA i Republiku Tursku. Očekuje se u 2023. godini da će se primjena novih prelaznih pravila porijekla proširiti i na područje zemalja EU, EFTE i Republike Turske pri vanjskotrgovinskoj razmjeni sa Bosnom i Hercegovinom.

[1] Ovo određivanje ne dovodi u pitanje stavove o statusu i u skladu je sa Rezolucijom UN 1244 i Mišljenjem Međunarodnog suda pravde o proglašenju nezavisnosti Kosova

[2] „Službeni glasnik BiH“, broj 9/22

[3] „Službeni glasnik BiH-Međunarodni ugovori», broj 9/07

[4] „Službeni glasnik BiH“, broj 31/14

[5] „Službeni glasnik BiH’’, broj 43/18

[6] „Službeni glasnik BiH-Međunarodni ugovori“, broj 15/14

[7] „Službeni list EU“, C-51 od 10.02.2023. godine

[8] “Službeni glasnik BiH”, broj 88/22

[9] „Službeni list EU“, L-149 od 07.06.2019. godine

[10] „Službeni list EU“, C-51 od 10.02.2023. godine

[11] „Službeni glasnik BiH“ broj 58/15 (član 98.)

[12] „Službeni glasnik BiH-Međunarodni ugovori“, broj 6/12

 

Pogledajte i ostale Novosti.

Vezane novosti:

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, Zakona o doprinosima, Zakona o komunalnim taksama – stručni članak

Pripremne radnje za izradu godišnjih finansijskih izvještaja – stručni članak

Obračun plate prema izmjenama i dopunama Zakona o radu u Republici Srpskoj – Stručni članak

Objavljeni novi kontni planovi i novi obrasci finansijskog izvještavanja

Priručnik o primjeni PDV-a i akcize (primjeri iz prakse)

Računovodstvo zaliha

Zakon o porezu na dobit Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dobit

CD Priručnik – Statusne promjene privrednih društava

CD Priručnik Konverzija obaveza u kapital