Preskoči na glavni sadržaj Preskoči na pretragu

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, Zakona o doprinosima, Zakona o komunalnim taksama – stručni članak

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, Zakona o doprinosima, Zakona o komunalnim taksama

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, Zakona o doprinosima, Zakona o komunalnim taksama – stručni članak

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, Zakona o doprinosima, Zakona o komunalnim taksama – stručni članak

 

Autor članka: Dragan Zorić, dipl. iur.

Poreska uprava Republike Srpske

 

Uvod

U „Službenom glasniku Republike Srpske“, broj: 119/2021, objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima. Oba navedena zakona donesena su po hitnom postupku a stupili su na snagu. 1. januara 2022. godine.

Osnovne izmjene Zakona o porezu na dohodak odnose se na promjene poreskih stopa poreza na dohodak, promjene u pogledu poreske osnovice poreza na dohodak, kao i promjene u pogledu osnovnog ličnog odbitka prilikom isplate dohotka od ličnih primanja. Manje značajne izmjene odnose se na oslobađanja od plaćanja poreza na dohodak od ličnih primanja, normiranje odredbe kojom se definiše rok za podnošenje poreske prijave za malog preduzetnika, kao i propisivanje akontativnog načina plaćanja poreza na dohodak od ličnih primanja.

Osnovni razlog za predlaganje i donošenje navedenog zakona jeste nastavak sprovođenja reforme privrednog ambijenta u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, kao i težnja Vlade Republike Srpske da se, omogućivanjem povoljnijih uslova privređivanja, odnosno rasterećenjem privrednih subjekata, izvrši povećanje plata u realnom sektoru Republike Srpske a samim tim stvaraju se i uslovi za efikasnije suzbijanje rada na crno fizičkih lica, te bolji uslovi za priliv investicija.

Najnoviji seminari

 

Republika Srpska odriče se dijela poreza u korist povećanja primanja radnika

 

Zakon donosi nastavak fiskalnog rasterećenja ostvarenog dohotka od ličnih primanja, i to povećanjem osnovnog ličnog odbitka (neoporezivog iznosa plate) sa 8.400 KM na 12.000 KM na godišnjem nivou, što na mjesečnom nivou predstavlja povećanje sa 700 na 1.000 KM. Naime, početak fiskalnog rasterećenja povećanjem neoporezivog iznosa plate započeo je 1. septembra 2018. godine, kada je osnovni lični odbitak, sa 200 KM na mjesečnom nivou povećan na 500 KM, da bi isti, počevši od 1. jula 2021. godine, bio povećan na 700 KM na mjesečnom nivou, što praktično znači da se smanjuje osnovica za obračun poreza na navedenom osnovu, kao i iznos poreza.

Sve ovo direktno utiče na povećanje ličnih primanja radnika i na smanjenje troškova poslovanja poslodavaca, kako u realnom sektoru što je i osnovni cilj mjera, tako i u javnom sektoru Republike Srpske, što će uveliko uticati na stimulisanje zapošljavanja. Iz navedenog proizilazi da će se, prilikom obračuna ličnih primanja radnika za obračunski period od 1. januara 2022. godine, primijeniti osnovni lični odbitak u visini od 1.000 KM, tj. Republika Srpska odriče se dijela poreza u korist povećanja primanja radnika.

Za razliku od poreskog sistema Republike Hrvatske kojim se pravo na osnovni lični odbitak priznaje ne samo radnicima već i drugim licima koja ostvaruju godišnji dohodak, kao i penzionerima, pravo na osnovni lični odbitak u poreskom sistemu Republike Srpske priznaje se samo zaposlenim radnicima, kao i pravo na lični odbitak po osnovu izdržavanih članova uže porodice i kamate plaćene na stambeni kredit.

Pri tome, treba imati u vidu da se, u skladu sa odredbama Zakona o porezu na dohodak, osnovni lični odbitak ostvaruje na mjesečnom nivou, prilikom isplate ličnog primanja, iz čega proizilazi da se, u slučaju da poslodavac u toku jednog mjeseca isplati dvije ili više mjesečnih plata za raniji period, može koristiti samo pravo na jedan lični odbitak. Eventualno obračunavanje više ličnih odbitaka za isplate koje su izvršene u toku istog mjeseca trenutno je ograničeno i softverskim programima Poreske uprave Republike Srpske, prilikom podnošenja Mjesečne prijave za porez po odbitku – Obrazac 1002.

 

Iznosi ličnog odbitka po osnovu izdržavanih članova uže porodice

Zakon nije mijenjao iznose ličnog odbitka po osnovu izdržavanih članova uže porodice (bračni drug, roditelji i djeca) koji, u skladu sa prethodnim izmjenama Zakona („Sl. glasnik RS“, br. 49/21), koje su stupile na snagu 1. jula 2021. godine, iznosi 1.800 KM.


Promjena osnovice za obračun poreza na dohodak od ličnih primanja i osnovice za obračun doprinosa

Ovaj Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, u odnosu na zakonska rješenja koja su važila do 31. decembra 2021. godine, pojednostavio je sistem oporezivanja dohotka, i kao što je naprijed navedeno, smanjeno je ukupno poresko opterećenje.

Značajna zakonska novina ogleda se i u promjeni osnovice za obračun poreza na dohodak od ličnih primanja i osnovice za obračun doprinosa, koje se sada izjednačavaju, s tim što se osnovica za obračun poreza na dohodak umanjuje za iznos osnovnog ličnog odbitka poreskog obveznika, kao i drugih zakonom priznatih odbitaka (odbitak po osnovu izdate poreske kartice za umanjenje poreske osnovice). Zakonom je propisano da osnovicu za obračun poreza na dohodak i doprinosa iz sistema obaveznih doprinosa predstavlja zbir bruto ličnih primanja iz člana 11. stav 1. Zakona o porezu na dohodak, što obuhvata sva direktna i indirektna plaćanja iz radnog odnosa kao što su:

  1. isplate bruto plate i druge bruto isplate zaposlenom, uključujući regres, topli obrok, plaćanje prekovremenog rada, bonuse, naknade i dodatke na uslove rada,
  2. posredne olakšice, kao što je prodaja dobara ili usluga po cijeni nižoj od tržišne, davanje beskamatnih pozajmica ili pozajmica po kamatnoj stopi nižoj od bankarske, oslobađanje od dužničke obaveze ili oprost duga, ustupanje na korišćenje imovine poreskog obveznika bez naknade ili po cijeni nižoj od tržišne,
  3. skrivene isplate ličnih primanja, kao što su: plaćanja koja vrši poslodavac u korist zaposlenog ili bilo kog člana njegove porodice, uključujući troškove života, stanarinu, komunalije, plaćanja za troškove reprezentacije, troškove turističkih putovanja,
  4. korišćenje službenog vozila u privatne svrhe predstavlja prihod od ličnih primanja, a obračunava se u visini 20% cijene litre goriva po pređenom kilometru,
  5. bilo koje plaćanje ili povrat troškova koje ostvari zaposleni,
  6. poklone koje je poslodavac dao zaposlenom,
  7. vrijednost akcija primljenih bez naknade ili razlika vrijednosti akcija do njihove tržišne cijene,
  8. bonusi i nagrade za dobro obavljen posao predstavljaju lično primanje u godini u kojoj su primljeni, a u slučaju da se nagrade i priznanja prime u vidu dobara i usluga, ukupni dohodak predstavlja tržišna vrijednost takvih dobara ili usluga u trenutku primanja i
  9. druge isplate i koristi iz radnog odnosa ukoliko nisu oslobođene ili drugačije oporezovane u skladu sa ovim zakonom.

Naime, prema ranijem modelu oporezivanja, poreska osnovica poreza na dohodak od ličnih primanja predstavlja je razliku prihoda od ličnih primanja i doprinosa plaćenih u skladu sa Zakonom o doprinosima, tj. doprinosi iz sistema obaveznih doprinosa priznavali su se kao rashod prilikom utvrđivanja osnovice za obračun poreza na dohodak od ličnih primanja. Međutim, novim modelom oporezivanja, osnovica za obračun poreza na dohodak utvrđuje se tako što se od bruto ličnog primanja odbiju osnovni i drugi lični odbici i primjeni stopa poreza koja sada iznosi 8%, umjesto stope od 10 % koja je važila do 31. decembra 2021. godine, što predstavlja umanjenje poreske stope poreza na dohodak od ličnih primanja u visini od 20%.

Dakle, eventualna promjena poreskih stopa ili poreskih olakšica u budućem periodu, neće uticati na opterećenje poslodavca, već na eventualno opterećenje ili rasterećenje radnika.

 

Mjera smanjenja doprinosa za zdravstveno osiguranje

Stav poslovne zajednice u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini je da je i dalje neophodno raditi na smanjenju poreskih opterećenja, što direktno utiče na povećanje plata radnika, čime se poslodavcima oslobađa dio novčanih sredstava za investiranje u proizvodnju i sl. Međutim, kako je poreska stopa u Republici Srpskoj već na niskom nivou (10 %), te da se ista smanjuje za 20%, zakonodavac se odlučio i na mjeru smanjenja doprinosa za zdravstveno osiguranje.

Naime, u skladu sa izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje, sa dosadašnjih 12% se mijenja i iznosi 10,2%, te zbirna stopa doprinosa, umjesto dosadašnjih 32,8%, sada iznosi: 31%.

Pored navedenih mjera, stav poslovne zajednice u Bosni i Hercegovini je da je, pored smanjenja opterećenja dohotka, potrebno kontinuirano raditi na smanjenju nelojalne konkurencije koja se manifestuje kroz „rad na crno“, kao i isplate plata na ruke, tj. kroz obračunavanje poreza i doprinosa na minimalne plate. Međutim, veliki broj poslodavaca smatra da su im koristi od rada na crno veći od kaznene politike inspekcijskih službi, iako je Zakon o poreskom postupku RS, za prekršaj neprijavljivanja radnika, propisao novčanu kaznu u iznosu od 10.000 KM, kao i mjeru zabrane obavljanja djelatnosti do otklanjanja nepravilnosti, a najmanje u trajanju od 15 dana koja se izvršava odmah, i to pečaćenjem prostorija, postrojenja, uređaja i druge opreme za rad kojom uplatilac doprinosa (poslodavac) obavlja djelatnost.

U izuzetnim slučajevima, mjera zabrane obavljanja djelatnosti neće se izvršiti ako poreski obveznik u roku od 72 sata od izricanja usmenog rješenja dostavi ovlašćenom inspektoru dokaz o uplati novčane kazne izrečene prekršajnim nalogom za izvršeni prekršaj utvrđen ovim zakonom.

 

Slučajevi povećanja poreske stope

Međutim, pored smanjenja poreske stope poreza na dohodak od ličnih primanja, važno je napomenuti i slučajeve povećanja poreske stope, sa dosadašnjih 10% na 13%, prilikom isplate dohotka od:

  • autorskih prava, prava srodnih autorskom pravu i prava industrijske svojine,
  • kapitala,
  • kapitalnih dobitaka,
  • ostalog dohotka.

Navedeno znači da će se, prilikom isplate dohotka po osnovu ugovora o dopunskom radu, ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova, ugovora o autorskom pravu, ugovora o stručnom osposobljavanju i usavršavanju, ugovora o djelu i drugih sličnih ugovora, primjenjivati poreska stopa od 13%. Takođe, ova stopa će se primjenjivati i prilikom isplata prihoda od zakupa, odnosno podzakupa, kao i u postupku obračunavanja, prijavljivanja i plaćanja poreza na dohodak od kapitalnog dobitka. Kada su u pitanju prethodno navedeni dohoci, u slučaju plaćanja koja se odnose na ranije period, primjenjuju se propisi koji važe u momentu isplate dohotka – princip isplate a ne propisi koji su važili u periodu za koje se isplata odnosi.

Porez na prihod od samostalne djelatnosti i ubuduće će se plaćati po stopi od 10% a nije se mijenjala ni stopa oporezivanja prihoda preduzetnika kojima je u smislu Zakona o porezu na dohodak odobren status malog preduzetnika a koja i dalje iznosi 2% na ukupan prihod malog preduzetnika.

 

 

Izmjene i dopune Zakona o radu

 

Međutim, kako se efekti primjene Zakona o porezu na dohodak mogu očekivati ukoliko se izvrši prelazak na model obračuna i ugovaranja plata prema Zakonu o radu, odnosno ukoliko se obavežu svi poslodavci i radnici da zaključe ili aneksiraju ugovore o radu u smislu ugovaranja bruto plate i preračuna postojeće plate prije oporezivanja u bruto platu, Vlada Republike Srpske je, po hitnom postupku, u skupštinsku proceduru uputila i izmjene i dopune Zakona o radu koje su također stupile na snagu 1. januara 2022. godine. Članom 120. stav 1. Zakona o radu, sada je propisano da radnik ostvaruje pravo na bruto platu, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom a plata se sastoji od osnovne plate i uvećanja plate propisanih Zakonom o radu, kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu, kao i poreza na dohodak i doprinosa.

Dakle, sada, sastavni dio plate su i porez na dohodak, kao i doprinosi iz sistema obaveznih doprinosa, koji su propisani Zakonom o doprinosima, pri čemu Zakon o radu više ne definiše pojam: Plata prije oporezivanja porezom na dohodak (plata sa porezom na dohodak). Takođe, Zakon je sada definisao i pojam neto plate, kao bruto plate koja je umanjena za iznos poreza na dohodak i doprinosa.

 

Rok za usklađivanje postojećih ugovora o radu

Važno je napomenuti da je član 271g. Zakona o radu, poslodavce koji sa radnicima imaju zaključene ugovore o radu na iznos plate prije oporezivanja, obavezao da do 31. januara 2022. godine, postojeće ugovore o radu usklade sa odredbama Zakona o radu, na način da postojeći iznos plate prije oporezivanja uvećaju za iznos doprinosa u skladu sa propisima o doprinosima koji su važili do 31. decembra 2021. godine.

Dakle, poslodavci koji u prethodnom periodu, tj. nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama zakona o radu (“Sl. glasnik RS, br. 66/18), ugovore o radu nisu zaključili na bruto iznos plate (plata prije oporezivanja porezom na dohodak uvećana za iznos doprinosa), dužni su zaključiti nove ugovore o radu, odnosno aneksirati postojeće ugovore u kojima će biti naveden bruto iznos plate. Pri tome, prilikom ugovaranja, odnosno aneksiranja ugovora, primjenjivat će se odredbe Zakona o doprinosima koji je važio do kraja prethodne godine, kada je zbirna stopa doprinosa iznosila 32,8%.

Imajući u vidu navedene zakonske promjene u pogledu osnovice i stope poreza na dohodak i doprinosa, očekuje se i promjena Mjesečne prijave poreza po odbitku – Obrazac 1002, kako bi isti bio usklađen sa predmetnim zakonskim promjenama.

 

Da li će poslodavci biti dužni da nove ugovore prijavljuju Poreskoj upravi putem izmijenjenog Obrasca PD300

 

U navedenom kontekstu, postavlja se i osnovno pitanje da li će poslodavci biti dužni da nove ugovore prijavljuju Poreskoj upravi putem izmijenjenog Obrasca PD300 – prijava / promjena / Odjava uplate doprinosa, kao što je to bio slučaj u avgustu / septembru 2018. godine, kada se mijenjao Zakon o radu u dijelu definisanja pojma plate, i kada su poslodavci obavezani da zaključe nove ugovore i radu, te da ih prijave Poreskoj upravi.

Međutim, s obzirom da važeći Obrazac PD3100 – Prijava / Promjena / Odjava uplate doprinosa, koji je objavljen u prilogu Pravilnika o postupku registracije i identifikacije poreskih obveznika („Sl. glasnik RS, br. 31/21) i čini njegov sastavni dio, više ne sadrži podatak o predviđenoj osnovici za uplatu doprinosa, proizilazi da, ukoliko su poslodavac i radnik zaključili novi ugovor o radu, odnosno aneks važećem ugovoru o radu, kojim se mijenja visina plate radnika, u tom slučaju, poslodavac navedenu promjenu nije dužan prijavljivati Poreskoj upravi RS putem izmijenjenog Obrasca PD3100 – Prijava / Promjena / Odjava uplate doprinosa. S tim u vezi, Poreska uprava RS trenutno vrši usklađivanje računarskog programa za elektronsko podnošenje obrazaca za registraciju obveznika doprinosa

Za razliku od prethodnih zakonskih rješenja, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu sada propisuje obavezu donošenja Pravilnika kojim će se propisati sadržaj pismenog obračuna plate koji je poslodavac dužan da uruči radniku, i to do kraja tekućeg mjeseca za prethodni mjesec, pri čemu treba napomenuti da obračun ima snagu izvršne isprave.

 

Obračun plate za mjesec decembar 2021. godine i prethodne mjesece a koja bude isplaćena u 2022. godini

 

Isto tako, za razliku od prethodnih zakonskih rješenja, kada su se mijenjale stope poreza na dohodak i doprinosa, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak normirana je i prelazna zakonska odredba koja glasi: Na dohotke od ličnih primanja koji su ostvareni prije stupanja na snagu ovog zakona primjenjivat će se odredbe zakona koji je bio na snazi posljednjeg dana u mjesecu za koji se isplaćuje dohodak od ličnih primanja. Identična odredba normirana je i izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima.

S obzirom da se decembarska plata najčešće isplaćuje u januaru mjesecu, iz navedene zakonske odredbe jasno proizilazi da će se obračun plate za mjesec decembar 2021. godine i prethodne mjesece a koja bude isplaćena u 2022. godini, obračunavati u skladu sa propisima o porezu na dohodak i doprinosima koji su bili na snazi do 31.12.2021. godine. Dakle, za razliku od prethodnih zakonskih rješenja, u ovom slučaju, prilikom obračuna poreza na dohodak, napušten je princip isplate ličnog primanja i primjena poreskih propisa koji su važili u momentu isplate plate.

Takođe, primjena niže poreske stope od 8% odnosit će se na plate koje budu obračunate za period od 1. januara 2022. godine, kada je Zakon i stupio na snagu.

Dakle, za razliku od susjednih zemalja, npr. Republike Hrvatske, koje primjenjuju progresivne stope za oporezivanje dohotka, u Republici Srpskoj se i dalje primjenjuje jedinstvena poreska stopa za obračun poreza na dohodak od ličnih primanja.

 

Šta se ne smatra koristima iz radnog odnosa

 

Izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak također je definisano da se koristima iz radnog odnosa ne smatraju se:

  1. posebni ljekarski pregledi po osnovu posebnih propisa,
  2. sistematski kontrolni ljekarski pregledi za sve zaposlene,
  3. premije kolektivnog osiguranja koje za svoje radnike uplaćuje poslodavac za slučajeve povrede na radnom mjestu i pri dolasku na posao i odlasku sa posla.

Navedeno iz razloga što su poslodavci, u skladu sa propisima o radu i zaštiti na radu, obavezani da određene radnike šalju na redovne sistematske preglede, kako bi isti mogli obavljati poslove i zadatke radnog mjesta na koje su raspoređeni i za koje su zasnovali radni odnos. Takođe, i premije kolektivnog osiguranja radnika je zakonska obaveza poslodavca, te je ovim zakonom precizirano da se ista ne smatra ličnim primanjem radnika, s ciljem da ista bude oslobođena od oporezivanja, iz razloga što su u ranijoj praksi postojala različita tumačenja i nedoumice u pogledu poreskog tretmana datih izdataka poslodavca. U tom smislu, najznačajnija novina ogleda se u tome da su troškovi sistematskih kontrolnih ljekarskih pregleda, pod uslovom da si isti obezbijeđeni za sve zaposlene radnike kod poslodavca, oslobođeni od oporezivanja.

 

Obrazac 1007

 

Zakonskom odredbom prema kojoj je mali preduzetnik dužan da do 10. u mjesecu podnese poresku prijavu za prethodni mjesec, u kojoj se iskazuje ukupno ostvareni prihod malog preduzetnika i obračunati porez na dohodak malog preduzetnika, definisan je rok za podnošenje poreske prijave za malog preduzetnika – Obrazac 1007, koji se Poreskoj upravi RS podnosi isključivo elektronskim putem, za razliku od propisanog Zahtjeva za status malog preduzetnika (obrazac 1011) za koji još nije uvedena obaveznost elektronskog podnošenja obrasca. Naime, definisanje navedene obaveze i preciziranje roka za njeno izvršenje uslov je bez kojeg se ne može voditi prekršajni postupak ukoliko mali preduzetnik ne ispuni svoju obavezu u pogledu obračunavanja i prijavljivanja poreza na dohodak od samostalne djelatnosti. Napominjemo da je za kršenje obaveze podnošenja Obrasca 1007 – Poreska prijava za malog preduzetnika, propisana novčana kazna u iznosu od 1.000 KM.

 

Novoregistrovani preduzetnici

 

Izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak precizirana je obaveza akontativnog plaćanja poreza na dohodak od samostalne djelatnosti na osnovu obračunatog dohotka iz poreske prijave za prethodnu poresku godinu (Obrazac 1004), što do sad nije bilo Zakonom posebno normirano a što je poreskim inspektorima stvaralo probleme prilikom vršenja kontrolnih postupaka. Takođe, Zakon je obavezao novoregistrovane preduzetnike da u roku od 30 dana od dana početka obavljanja djelatnosti podnesu poresku prijavu sa procjenom prihoda i rashoda do kraja prve poreske godine, s tim što se ova obaveza ne odnosi na preduzetnike kojima je odobren status malog preduzetnika. Procjena prihoda i rashoda podnosi se na Obrascu 1008 – Akontacija poreza na dohodak. Poreski obveznici mogu u toku godine i mijenjati iznos akontacije ukoliko smatraju da će u toku godine ostvariti veći ili manji dohodak u odnosu na prethodnu poresku godinu.

 

Zakon o izmjenama Zakona o komunalnim taksama

 

Pored izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima, u „Sl. glasniku RS“, broj: 119, objavljen je i Zakon o izmjenama Zakona o komunalnim taksama, koji je također stupio na snagu 1. januara 2022. godine.

Ovim zakonom brisana je odredba koja je obavezivala pravna lica i preduzetnike, kao i njihove poslovne jedinice da na ulazu u svaki poslovni prostor gdje obavljaju djelatnost istaknu poslovno ime, odnosno brisana je odredba kojom su opštine i gradovi bili ovlašćeni da, između ostalog, utvrđuju komunalnu taksu za isticanje poslovnog imena, tj. istaknutog naziva koje upućuje na to da pravno ili fizičko lice obavlja djelatnost. Samim tim, Poreska uprava RS, počevši od 1. januara 2022. godine, može kontrolisati obračunavanje, prijavljivanje i plaćanje komunalne takse za period od 2017. godine do 2021. godine, budući da je ovaj organ imao pravo da samo kontroliše plaćanje komunalne takse za isticanje poslovnog imena, dok je za druge oblike za koje se komunalna taksa može utvrditi predviđeno da kontrolu vrši nadležna inspekcija grada ili opštine. Dakle, stupanjem na snagu izmjena Zakona o komunalnim taksama, grad, odnosno opština može utvrditi komunalnu taksu za:

  1. korišćenje prostora na javnim površinama, osim u svrhu prodaje štampe, knjiga i drugih publikacija,
  2. isticanje reklama na javnim i drugim površinama, osim reklamnih panoa i bilborda pored autoputeva, magistralnih i regionalnih puteva,
  3. korišćenje prostora za parkiranje motornih, drumskih i priključnih vozila na uređenim i obilježenim mjestima, određenim za to aktom skupštine jedinice lokalne samouprave

Važno je istaći da naprijed navedene taksene obaveze zastarijevaju istekom dvije godine od dana nastanka obaveze, dok je rok zastare taksene obaveza za isticanje poslovnog imena iznosio 5 godina.

Pored već iznesenih novina, treba ukazati i na izmjene i dopunama Zakona o posebnim republičkim taksama koje su na snagu stupile 1. januara prethodne 2021. godine a kojima je predviđeno da se posebna republička taksa za 2021. godinu umanjuje se za 30% od propisanih iznosa dok se posebna republička taksa za 2022. godinu umanjuje se za 60% od propisanih iznosa.

 

Pogledajte i ostale Novosti.

Vezane novosti:

Obračun plate prema izmjenama i dopunama Zakona o radu u Republici Srpskoj – Stručni članak

Priručnik za postupanje poslodavaca za vrijeme pandemije COVID – 19 u Republici Srpskoj

Tradicionalno i elektronsko kancelarijsko poslovanje

CD Priručnik – Odmori i odsustva prema Zakonu o radu u Republici Srpskoj

Primjena propisa o zaštiti ličnih podataka

Priručnik – CD Izdanje – Implementacija Zakona o radu Republike Srpske