Bolovanje radnika

 

Autor članka: Ljiljana Ćehajić, dipl pravnik

 

Siže: U ovom tekstu predstavljen je institut privremene spriječenosti za rad radnika, koja se uobičajeno naziva bolovanje, a reguliše se zakonima u oblasti rada i zdravstvenog osiguranja.

Ključne riječi: privremena spriječenost za rad, bolovanje, bolest, povreda, povreda na radu, profesionalna bolest, izolacija, pratioc bolesnika, njegovatelj, smanjena radna sposobnost-invalidnost II kategorije, radna mjesta s posebnim rizikom

---

 

Uvod

 

Odsustvovanje s posla zbog privremene spriječenosti za rad, odnosno bolovanje radnika, je situacija koja nastaje zbog određenih pojava vezanih za zdravstveno stanje radnika odnosno bolesti i povrede, povrede na radu ili profesionalnog oboljenja, ali i iz drugih zakonom propisanih razloga, i to:

• kad je radnik izolovan kao kliconoša ili zbog pojave zaraze u njegovoj okolini;
• određen za pratioca bolesnika upućenog na liječenje ili ljekarski pregled u najbliže mjesto;
• određen da njeguju oboljelog supružnika ili dijete.

Bolovanje radnika, bez obzira na razloge bolovanja, prouzrokuje materijalne posljedice, kako za radnika, tako i za poslodavca kod kojeg je radnik zaposlen i društvenu zajednicu, počev od troškova liječenja, naknade radniku za vrijeme privremene spriječenosti za rad i drugih naknada koje su posljedica konačno utvrđenog zdravstvenog stanja, odnosno invalidnosti ili potpune nesposobnosti za rad.

S druge strane, razlikuje se radno-pravni status i mogućnost ostanka na radu radnika nakon bolovanja, odnosno nakon utvrđivanja njegove sposobnosti za rad, zavisno od trajanja bolesti i njenih posljedica.

Prava radnika i poslodavca za vrijeme bolovanja regulisana su Zakonom o radu[1] (dalje: ZOR) i Zakonom o zdravstvenom osiguranju[2] (dalje ZZO) pa ćemo u ovom tekstu predstaviti sva rješenja propisana ovim zakonima, kojima se reguliše privremena spriječenost za rad radnika i njegov radno-pravni status.

---

 

Utvrđivanje i trajanje privremene spriječenosti za rad

 

Privremenu spriječenost za rad utvrđuje izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi. O utvrđenoj ocjeni, izabrani doktor medicine obavještava osiguranika, pravnu, odnosno fizičku osobu kod kojeg je osiguranik zaposlen i nadležni kantonalni zavod osiguranja.

Pod privatnom praksom podrazumijevaju se privatne zdravstvene ustanove, odnosno privatni zdravstveni radnici s kojima je kantonalni zavod osiguranja zaključio ugovor o pružanju zdravstvene zaštite.[3] Zdravstvenim ustanovama sa kojima kantonalni zavod osiguranja nije zaključio ugovor o pružanju zdravstvene zaštite, mogu se na teret fonda kantonalnog zavoda osiguranja isplatiti samo troškovi medicinske pomoći pružene osiguranim osobama u hitnim slučajevima i drugi troškovi u vezi sa pružanjem te pomoći.[4]

Pri ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu, iz obveznog zdravstvenog osiguranja radnik/osigurana osoba ima pravo na slobodan izbor doktora medicine i doktora stomatologije primarne zdravstvene zaštite.[5]

Izabrani doktor medicine je obavezan popuniti obrazac – Izvještaj o privremenoj spriječenosti za rad (u daljem tekstu: Izvještaj/doznaka) i taj izvještaj/doznaku dostaviti osiguraniku, pravnom odnosno fizičkom licu kod kojeg je osiguranik zaposlen i nadležnom kantonalnom zavodu osiguranja najkasnije u roku od tri dana od dana utvrđivanja privremene spriječenosti za rad.[6]

Osiguranik, pravna, odnosno fizička osoba kod kojeg je osiguranik zaposlen i kontrolor kantonalnog zavoda osiguranja mogu u roku od 48 sati od saopćenja ocjene uložiti prigovor na ocjenu izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite koji je dao ocjenu privremene zdravstvene sposobnosti. O prigovoru rješava ljekarska komisija kantonalnog zavoda osiguranja, čije je rješenje konačno.[7]

Privremena spriječenost za rad do 42 dana

Privremenu spriječenost za rad do 42 dana utvrđuje izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi.

Privremena spriječenost za rad preko 42 dana

Privremenu spriječenost za rad preko 42 dana utvrđuje Prvostepena ljekarska komisija, imenovana od strane direktora zdravstvene ustanove primarne zdravstvene zaštite, odnosno medicine rada, sa kojom nadležni kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja ima zaključen ugovor o obezbjeđenju zdravstvene zaštite iz obaveznog zdravstvenog osiguranja. Prigovor na ocjenu Prvostepene ljekarske komisije osiguranik ili pravno odnosno fizičko lice kod kojeg je osiguranik zaposlen može podnijeti Drugostepenoj ljekarskoj komisiji kantonalnog zavoda za zdravstveno osiguranje. Nalaz i ocjena Drugostepene ljekarske komisije su konačni i protiv njih se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom, u slučaju da ovim rješenjem nisu zadovoljni osiguranik ili pravno ili fizičko lice kod kojih je osiguranik zaposlen. Postupak se vodi primjenom Zakona o upravnom postupku.[8]

 U mjestima gdje se primarna zdravstvena zaštita ne ostvaruje preko porodičnog liječnika kojeg je izabrao osiguranik, privremenu spriječenost za rad do 42 dana utvrđuje doktor pojedinac u domu zdravlja, kojeg ovlasti direktor doma zdravlja.[9]

---

 

Obaveze radnika u slučaju obolijevanja

 

Radnik je dužan da, u roku od tri dana nakon početka bolesti, javi izabranom doktoru medicine primarne zdravstvene zaštite da je obolio.[10]

Također, radnik je dužan, najkasnije u roku od tri dana od dana nastupanja spriječenosti za rad, pisanim putem obavijestiti poslodavca o privremenoj spriječenosti za rad.[11]

Ove obaveze odnose se i na druga lica (izolacija, pratioc bolesnika, njegovatelj ) koja imaju pravo na bolovanje.

Ukoliko propisane obaveze radnik zanemari, onda se odsustvovanje radnika s posla ne može smatrati opravdanim, niti će mu pripasti naknada za vrijeme bolovanja, jer se privremena spriječenost za rad se ne može utvrditi retroaktivno.

---

 

 

Izuzetno retroaktivno utvrđivanje privremene spriječenosti za rad

 

Jedini slučaj kada je moguće retroaktivno utvrđivanje privremene spriječenosti za rad je u slučaju bolničkog liječenja, ukoliko se osiguranik javi nadležnoj zdravstvenoj ustanovi ili nadležnom ljekaru u roku od tri dana nakon završenog bolničkog liječenja, a na osnovu otpusne liste i/ili izvještaja zdravstvene ustanove da se osiguranik nalazio na bolničkom liječenju od strane izabranog doktora medicine.[12]

---

 

Utvrđivanje privremene spriječenosti za rad od strane neovlaštenog ljekara

 

Ako početak privremene spriječenosti za rad predloži ljekar koji nije ovlašten (nije izabrani ljekar porodične medicine ), osiguranik ili druga osoba, ukoliko zdravstveno stanje osiguranika zahtijeva, je dužan sa izvještajem, nalazom, mišljenjem i potrebnom medicinskom dokumentacijom ljekara koji je predložio privremenu spriječenost za rad, da se javi u roku od tri dana, svom izabranom ljekaru, koji, nakon pregleda osiguranika i uvida u medicinsku dokumentaciju, cijeni osnovanost potrebe osiguranika za daljom privremenom spriječenošću za rad, te određuje dužinu trajanja dalje privremene spriječenosti za rad.

Također, ukoliko je osiguranik kao hitan slučaj primljen i liječen u ustanovi koja nema zaključen ugovor sa kantonalnim zavodom zdravstvenog osiguranja, obaveza je ovlaštenog ljekara odnosno izabranog ljekara medicine kod koga osiguranik ima karton da izvrši ponovni pregled osiguranika i utvrdi postojanje privremene spriječenosti za rad.[13]

---

 

Trajanje privremene spriječenosti za rad

 

Privremena spriječenost za rad traje dok nadležna zdravstvena ustanova ili ovlašteni ljekar utvrdi da je radnik sposoban za rad ili se donese ocjena radne sposobnosti radnika (nesposobnost za rad ili smanjena radna sposobnost).

Ako potreba za privremenom spriječenošću za rad nastupi narednog dana od dana zaključivanja privremene spriječenosti za rad od strane Ljekarske komisije, izabrani ljekar dužan je da osiguranika ponovo uputi Ljekarskoj komisiji radi ocjene potrebe za daljom privremenom spriječenošću za rad.[14]

---

 

Upućivanje radi ocjene radne sposobnosti i invalidnosti

 

U slučaju kada privremena spriječenost za rad traje neprekidno ili sa prekidima ukupno 12 mjeseci za istu bolest u toku dvije kalendarske godine, izabrani ljekar je obavezan osiguranika uputiti radi ocjene radne sposobnosti i invalidnosti Institutu za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja.[15]

Izabrani ljekar, na prijedlog specijaliste medicine rada ili ljekarske komisije, može uputiti osiguranika na ocjenu radne sposobnosti i prije isteka roka os 12 mjeseci.

---

 

 

Privremena spriječenost za rad za vrijeme trudnoće

 

Porođajno odsustvo nije bolovanje.

Međutim, u slučajevima privremene spriječenosti za rad u slučaju komplikacija u toku trudnoće ili porođaja, izabrani doktor utvrđuje privremenu spriječenost za rad i u trajanju dužem od 42 dana, a na osnovu nalaza, mišljenja i preporuke ljekara specijaliste ginekologa koji vodi trudnoću, odnosno otpusnice iz bolnice nakon porođaja.[16]

---

 

Privremena spriječenost za rad kad je radnik izolovan kao kliconoša ili zbog pojave zaraze u njegovoj okolini – Covid 19

 

Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti[17] (“Službene novine Federacije BiH”, broj 29/05) propisane su mjere zaštite stanovništva od zaraznih bolesti, među kojima su zdravstveni nadzor, izolacija i hospitalizacija.

Osobe za koje se utvrdi da su oboljele ili za koje se sumnja da boluju od zaraznih bolesti iz člana 8. ovog Zakona, prema potrebi, izoliraju se i hospitaliziraju u zdravstvenim ustanovama na odjeljenjima za liječenje od zaraznih bolesti.[18]

Osobe za koje se utvrdi ili posumnja da su bile u direktnom dodiru sa oboljelim osobama ili sa osobama za koje postoji sumnja da su oboljele od virusnih hemoragičnih groznica (Ebola, Lassa, Marburg), žute groznice, SARS-a, kolere, kuge, malarije, difterije i trbušnog tifusa stavljaju se pod zdravstveni nadzor.

O stavljanju pod zdravstveni nadzor odlučuje nadležni kantonalni ministar na osnovu epidemiološkog izvještaja nadležnog kantonalnog zavoda rješenjem protiv kojeg je dozvoljena žalba koja ne odlaže izvršenje.

Osobe stavljene pod zdravstveni nadzor moraju se svakodnevno javljati određenoj zdravstvenoj ustanovi i podvrgavati se potrebnim zdravstvenim pregledima.

Dužina trajanja zdravstvenog nadzora je vremenski interval najdužeg inkubacionog perioda za određenu zaraznu bolest.[19]

Federalno ministarstvo zdravlja donijelo je Instrukciju, broj 02-33 -6441/20 od 13.11.2020.godine kojoj je konstatovalo:

“Privremena spriječenost za rad je medicinski inducirana i za osiguranike nad kojima se provode mjere u prevenciji širenja Covid-19 sukladno Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (“Službene novine Federacije BiH”, broj 29/05), odnosno kojima je utvrđen zdravstveni nadzor sukladno članku 48. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti ili donesena mjera zabrane kretanja sukladno članku 58.navedenog zakona”.

Ovom instrukcijom utvrđeno je pravo na privremenu spriječenost za rad i naknadu plaće za to vrijeme (kućna izolacija), čiji troškovi padaju na teret kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja, a obračunava je i isplaćuje poslodavac, uz refundaciju od kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja.

---

 

Privremena spriječenost za rad po osnovu njege oboljelog člana porodice

 

Na prijedlog ljekarskog konzilija radniku se određuje privremena spriječenost za rad radi njege oboljelog člana porodice, i to:

• do šest mjeseci u jednoj kalendarskoj godini, računajući od prvog dana privremene spriječenosti za rad, kada se radi o njezi djeteta oboljelog od cerebralne paralize ili druge teške urođene degenerativne bolesti starosne dobi do sedam godina života.
• do četiri mjeseca u jednoj kalendarskoj godini računajući od prvog dana privremene spriječenosti za rad, kada se radi o njezi djeteta do 15 godina života.
• do dva mjeseca u jednoj kalendarskoj godini računajući od prvog dana privremene spriječenosti za rad, kada se radi o njezi člana porodice starijeg od 15 godina života.

Ukoliko osiguranik ostvaruje pravo na privremenu spriječenost za rad po osnovu njege jednog od navedenih članova porodice, a u toku trajanja privremene spriječenosti za rad se pojavi potreba za korištenjem privremene spriječenosti za rad po osnovu njege drugog člana porodice , privremenu spriječenost za rad utvrđuje Ljekarska komisija.

U izuzetnim slučajevima, Ljekarska komisija može na prijedlog konzilijuma doktora odgovarajućih specijalnosti da utvrdi pravo na privremenu spriječenost za rad u trajanju dužem od propisanog ovim pravilnikom, a saglasno Kriterijima za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad po osnovu njege oboljelog člana porodice. [20]

Članom porodice smatraju se članovi porodice utvrđeni članom 20. Zakona o zdravstvenom osiguranju, i to:

1. supružnik (bračni i vanbračni saglasno propisima o braku i porodici),
2. djeca (rođena u braku, van braka, usvojena ili pastorčad) i druga djeca bez roditelja ako ih osiguranik izdržava,
3. roditelj (otac, majka, očuh, maćeha, usvojitelji osiguranika) ako ih osiguranik izdržava,
4. unuci, braća, sestre, djed i baka ako su nesposobni za samostalan život i rad i ako nemaju sredstava za izdržavanje, pa ih osiguranik izdržava.

Članovi porodice osiguranika stiču prava na obvezno zdravstveno osiguranje po osnovu ovog zakona, pod uvjetom da isto pravo ne ostvaruju po osnovu radnog odnosa ili obavljanja privredne ili neprivredne djelatnosti osobnim radom odnosno poljoprivrednom djelatnošću.
U izuzetnim slučajevima, Ljekarska komisija može na prijedlog konzilijuma doktora odgovarajućih specijalnosti da utvrdi pravo na privremenu spriječenost za rad u trajanju dužem od propisanog u smislu člana 17. stav 1. ovog pravilnika, a saglasno Kriterijima za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad po osnovu njege oboljelog člana porodice.

---

 

Nadzor

 

Nadzor nad radom izabranog doktora medicine, odnosno ljekarske komisije vrši:

• direktor ugovorne zdravstvene ustanove;
• ovlašteno lice privatne prakse;
• kontrolori nadležnog kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja;
• stručna tijela koja odredi upravni odbor zdravstvene ustanove.[21]

Nadzor nad osiguranikom za vrijeme privremene spriječenosti za rad odnosno za vrijeme korišćenja prava na naknadu plaće, vrši kontrolor kantonalnog zavoda osiguranja od prvog dana privremene spriječenosti za rad i pravno odnosno fizičko lice za vrijeme za koje ono isplaćuje naknadu plaće na teret svojih sredstava.

---

 

RADNO-PRAVNI STATUS RADNIKA NA BOLOVANJU

 

Privremena nesposobnost za rad ne smatra se prekidom ugovora o radu.[22]

 

Nemogućnost otkaza ugovora o radu

 

Radniku koji je na bolovanju se ne može otkazati ugovor o radu zaključen na neodređeno i na određeno vrijeme, osim ako je počinio teži prijestup ili težu povredu radne obaveze iz ugovora o radu.[23] Ako se radi o ugovoru o radu zaključenom na određeno vrijeme, on ne prestaje istekom roka na koji je zaključen već t r a j e (ne zaključuje se novi ugovor) sve dok je radnik na bolovanju, a prestaje kad se bolovanje zaključi ili donese rješenje o ocjeni radne sposobnosti radnika, a radnik se odjavljuje sa evidencije zaposlenih.

Ove odredbe odnose se na radnika na radu koji je zaključio ugovor o radu na određeno vrijeme, a za vrijeme rada doživi povredu na radu ili oboli od profesionalnog oboljenja (član 71.stav (3) ZOR.-a).

---

 

Povratak na posao ili otkaz

 

Radnik koji je zaključio ugovor o radu ima pravo da se vrati na poslove na kojima je radio prije nastupanja privremene spriječenosti za rad do šest mjeseci i poslodavac je dužan da mu oslobodi radno mjesto ukoliko je na njemu zaposlio drugog radnika..

Ukoliko je bolovanje trajalo duže od šest mjeseci, radnik također ima pravo da se vrati na poslove na kojima je radio prije bolovanja, ukoliko je to radno mjesto slobodno, a ako nije, poslodavac ga raspoređuje na druge odgovarajuće poslove ili druge poslove prema njegovoj stručnoj spremi i radnim sposobnostima, ukoliko postoje.

Ukoliko ni ovakav način povratka radnika na rad kod poslodavca nije moguć, poslodavac mu otkazuje ugovor o radu, nakon provedenih konsultacija s vijećem zaposlenika /sindikatom,[24] odnosno uz prethodnu saglasnost vijeća zaposlenika /sindikata, u skladu sa ZOR-om.[25]

---

 

Privremena spriječenost za rad i godišnji odmor

 

Odsustvo sa rada zbog privremene spriječenosti za rad, ne smatra se prekidom rada[26] pa, nakon sticanja prava na godišnji odmor, radnik ima pravo da ga koristi u svakoj daljnjoj kalendarskoj godini, ako je to pravo stekao prije bolovanja na osnovu šest mjeseci neprekidnog rada, pod istim uslovima kao i ostali radnici.[27]

Ukoliko je radnik bio na bolovanju u tekućoj godini pa nije bio u mogućnosti da iskoristi ni najmanje 12 radnih dana godišnjeg odmora , nema pravo prenošenja preostalog dijela godišnjeg odmora u narednu godinu niti pravo na naknadu zbog neiskorištenog godišnjeg odmora, jer nema krivice poslodavca zbog neiskorištenog godišnjeg odmora.

---

 

Naknada plaće za vrijeme bolovanja / privremene spriječenosti za rad

 

Radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene spriječenost za rad:

• na teret poslodavca
• na teret zavoda zdravstvenog osiguranja.[28]

Naknada za vrijeme bolovanja pripada radniku nezavisno od vrste zaključenog ugovora o radu, samo za dane za koje bi mu pripadala plata ili naknada plaće u smislu propisa o radnim odnosima.[29]

Radnicima kod kojih spriječenost za rad nastupi dok se nalaze na neplaćenom odsustvu, pripada naknada plaće samo po isteku neplaćenog odsustva, ako u to vrijeme još postoji privremena spriječenost za rad.[30]

---

 

Pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja radnik ima ako je bolovanje određeno:

 

• zbog bolesti ili povrede;
• ako je smješten u zdravstvenu ustanovu radi liječenja ili medicinskih ispitivanja;
• zbog određenog liječenja ili medicinskog ispitivanja koje se ne može obaviti izvan radnog vremena osiguranika;
• izolovan kao kliconoše ili zbog pojave zaraze u njegovoj okolini;
• određen za pratioca bolesnika upućenog na liječenje ili ljekarski pregled u najbliže mjesto;
• određen da njeguju oboljelog supružnika ili dijete, pod uvjetima propisanim ZZO.[31]

Naknada plaće pripada radniku od prvog dana privremene spriječenosti za rad i dok ta spriječenost traje, tj. do uspostavljena radne sposobnosti, ili do utvrđivanja postojanja invalidnosti.[32]

---

 

Kad prestaje isplata naknade

 

Osiguraniku kojem je za vrijeme privremene spriječenosti za rad prestao radni odnos, odnosno obavljanje djelatnosti ličnim radom, pripada naknada plaće najviše 30 dana nakon prestanka radnog odnosa, odnosno obavljanja djelatnosti ličnim radom.

Izuzetno, u slučaju privremene spriječenosti za rad zbog povrede na radu ili oboljenja od profesionalne bolesti, osiguraniku pripada naknada plaće i nakon prestanka radnog odnosa, sve do ponovnog uspostavljanja radne sposobnosti, odnosno konačne ocjene radne sposobnosti ili invalidnosti, a ne duže od 12 mjeseci.[33]

Ova naknada ostvaruje se zahtjevom kantonalnom zavodu zdravstvenog osiguranja, na teret ovog zavoda.

Osiguranik nema pravo na naknadu plaće ako:

• svjesno prouzrokuje privremenu nesposobnost za rad,
• namjerno sprječava ozdravljenje, odnosno osposobljavanje,
• prima plaću ili obavlja drugu djelatnost,
• se bez opravdanog razloga ne odazove na poziv za ljekarski pregled izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite,
• izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite, odnosno kontrolor kantonalnog zavoda osiguranja utvrde da se ne pridržava uputa za liječenje, odnosno bez dozvole izabranog doktora medicine otputuje iz mjesta prebivališta,
• se u roku od tri dana nakon početka bolesti ne javi izabranom doktoru medicine primarne zdravstvene zaštite da je obolio.

Osiguraniku ne pripada naknada plaće od momenta kada su nastupile navedene okolnosti pa sve dok one traju.[34]

Kad se utvrdi da postoje činjenice zbog kojih osiguraniku ne pripada pravo na naknadu za bolovanje, kantonalni zavod osiguranja odnosno pravna ili fizička osoba koja vrši isplatu naknade plaće na teret svojih sredstava, obustavlja isplatu te naknade.

Akt o obustavi isplate naknade plaće donosi kontrolor kantonalnog zavoda osiguranja odnosno pravne ili fizičke osobe koja vrši isplatu naknade plaće na teret sredstava, na osnovu mišljenja izabranog doktora medicine koji je utvrdio privremenu spriječenost za rad.

Akt se izdaje pismeno, u dva primjerka, od kojih se jedan uručuje osiguraniku, a jedan kantonalnom zavodu osiguranja odnosno pravnoj ili fizičkoj osobi koja vrši isplatu naknade plaće na teret svojih sredstava, uz izvještaj.

Osiguranik kome je obustavljena isplata naknade plaće ima pravo u roku od tri dana od dana uručenja akta zahtijevati da kantonalni zavod osiguranja odnosno pravna ili fizička osoba koja je isplaćivala naknadu plaće na teret svojih sredstava, raspravi stvar rješenjem. O ponovnom uspostavljanju isplate naknade plaće obustavljene u smislu odredaba ovog članka rješava kantonalni zavod osiguranja odnosno pravna ili fizička osoba koja je isplaćivala naknadu plaće na teret svojih sredstava, na zahtjev osiguranika, ako se za to steknu uvjeti.[35]

---

 

Rješavanje o pravu na naknadu plaće

 

O pravu na naknadu plaće pravna odnosno fizička osoba i kantonalni zavod osiguranja rješava po pribavljenoj ocjeni izabranog doktora medicine odnosno liječničkog komisije bez donošenja formalnog rješenja, ali su dužni izdati pismeno rješenje ako to osiguranik traži

Radnik-osiguranik ima pravo uložiti prigovor nadležnom tijelu kantonalnog zavoda osiguranja. Do donošenja konačne odluke, isplatu naknade dužan je osigurati kantonalni zavod osiguranja, samo za dane za koje bi mu pripadala plaća ili naknada plaće u smislu propisa o radnim odnosima, s tim da je pravna odnosno fizička osoba dužna vratiti isplaćenu naknadu u roku od 30 dana od dana naknade za privremenu spriječenost za rad.[36]

---

 

Isplatilac naknade za bolovanje je poslodavac:

 

• za prvih 42 dana bolovanja, kao i za vrijeme dok se osiguranik nalazi u inostranstvu .na koje ga je uputilo pravno ili fizičko lice, na svoj teret, a visinu naknade plaće poslodavac utvrđuje općim aktom–pravilnikom o radu,
• istekom 42 dana bolovanja poslodavac je dužan obračunati i isplatiti osiguraniku naknadu plaće na teret sredstava kantonalnog zavoda osiguranja , koji je dužan izvršiti povrat sredstava poslodavcu u roku od 45 dana od dana prijema zahtjeva za povrat sredstava.[37]
• Za svo vrijeme privremene spriječenosti za rad nastale usljed povrede na radu ili profesionalnog oboljenja.

---

 

Troškovi naknade plaće zbog bolovanja koje snosi kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja su:

 

• naknada za bolovanje preko 42 dana
• naknada u vezi s korištenjem zdravstvene zaštite lica koja su :

1. izolirani kao kliconoše ili zbog pojave zaraze u njihovoj okolini,
2. određeni za pratioca bolesnika upućenog na liječenje ili ljekarski pregled u najbliže mjesto,
3. određeni da njeguju oboljelog supružnika ili djeteta pod uvjetima propisanim ovim zakonom.[38]

Naknadu plaće obračunava i isplaćuje pravna odnosno fizička osoba, tim da je kantonalni zavod osiguranja obavezan vratiti isplaćenu naknadu u roku od 45 dana od dana prijema zahtijeva za povrat.

---

 

Način utvrđivanja naknade za bolovanje

 

Osnovica za naknadu je plaća koja je isplaćena osiguraniku u mjesecu koji prethodi mjesecu u kojem nastupi slučaj na osnovu kojeg se stiče pravo na naknadu ili prosječna plaća kantona ako nije bilo isplate plaće.[39]

Naknada plaće iznosi najmanje 80% osnovice za naknadu, s tim da to ne može biti niže od iznosa minimalne plaće važeće za mjesec za koji se utvrđuje naknada.

 

Naknada plaće iznosi 100% od osnovice za naknadu pripada radniku:

• za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog povrede na radu ili oboljenja od profesionalne bolesti;
• za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog bolesti i komplikacija prouzrokovanih trudnoćom i porođajem;
• Za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist drugog lica;

Naknadu plaće zbog povrede na radu ili oboljenja od profesionalne bolesti obračunava i isplaćuje iz svojih sredstava pravna, odnosno fizička osoba kod kojeg je zaposlen osiguranik, sve dok osiguranik nije radno sposoban, odnosno do pravosnažnosti odluke nadležnog tijela o utvrđivanju invalidnosti osiguranika, osim u slučaju stečajnog postupka kada naknadu isplaćuje kantonalni zavod osiguranja.[40]

Visinu naknade plaće i najviši iznos naknade plaće koja se isplaćuje na teret kantonalnog zavoda (tj. iznos na koji postoji pravo refundiranja) utvrđuje upravni odbor kantonalnog zavoda osiguranja.[41]

---

 

Obračun poreza na dohodak i doprinosa na naknadu za bolovanje

 

Naknada plaće na teret poslodavca (do 42 dana), sa aspekta propisa o porezu na dohodak i doprinosima, ima isti tretman kao i plaća za redovan rad (obaveza obračuna i uplate poreza na dohodak i svih doprinosa (iz i na plaću). Pri tom je svejedno dali poslodavac ovu naknadu isplaćuje u propisanom iznosu ili, eventualno, iznosu većem od propisanog (npr. u iznosu „pune“ plaće).

Naknada plaće na teret kantonalnog zavoda (preko 42 dana) je neoporeziva[42] do iznosa koji se refundira .Ukoliko se poslodavac odluči da zaposleniku isplati naknadu u iznosu većem od iznosa koji refundira, na tu razliku obračunava se i plaća porez na dohodak i doprinosi kao i na plaću za redovan rad.

---

 

Naknada plaće u slučaju privremene spriječenosti za rad preko 12 mjeseci

 

Ako bolovanje traje neprekidno ili u prekidima ukupno 12 mjeseci za istu bolest u toku dvije kalendarske godine, izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite obvezan je uputiti osiguranika nadležnom tijelu mirovinskog i invalidskog osiguranja koji donosi ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti, najkasnije u roku od 60 dana od dana prijema prijedloga izabranog doktora medicine.

U slučaju da je osiguranik na bolovanju zbog povrede na radu ili profesionalnog oboljenja , ima pravo na naknadu plaće na teret sredstava kantonalnog zavoda osiguranja odnosno na teret sredstava pravnog ili fizičkog lica do navršenih 14 mjeseci neprekidnog trajanja privremene spriječenosti za rad.

Ako nadležni organ penzijskog i invalidskog osiguranja ne donese ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti u propisanom roku, kantonalni zavod osiguranja će i dalje isplaćivati naknadu plaće osiguraniku, ali je nadležni organ penzijskog i invalidskog osiguranja obavezan vratiti isplaćenu naknadu kantonalnom zavodu osiguranja, najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva za povrat.[43]

---

 

POSEBNOSTI KOD BOLOVANJA UZROKOVANOG POVREDOM NA RADU ILI PROFESIONALNIM OBOLJENJEM

 

Kod povreda na radu, ili oboljenja od profesionalne bolesti, osiguranicima se obavezno osigurava:

1. zdravstvena zaštita i sprovođenje mjera otkrivanja i sprečavanja povreda na radu i oboljenja od profesionalne bolesti;
2. odgovarajuća medicinska pomoć i pravo na ortopedska pomagala radi liječenja i medicinske rehabilitacije od posljedica povreda na radu i oboljenja od profesionalnih bolesti radi uspostavljanja radne sposobnosti;
3. naknada putnih troškova u vezi s korišćenjem zdravstvene zaštite i rehabilitacije prouzrokovane povredom na radu, odnosno oboljenjem od profesionalne bolesti;
4. naknada plaće za svo vrijeme trajanja bolovanja prouzrokovanog povredom na radu, odnosno oboljenjem od profesionalne bolesti.[44]

Pravna ili fizička lica obavezna su da se reosiguraju radi rizika povreda na radu i profesionalnih oboljenja,[45] Obaveza posebnog osiguranja propisana je i Zakonom o zaštiti na radu[46] za radna mjesta radnika koji obavljaju poslove sa povećanim rizikom, radi obezbjeđenja naknade štete, u skladu sa zakonom.

Radnik ima pravo na specifičnu zdravstvenu zaštitu/medicinu rada , odnosno pravo na zdravstvenu zaštitu primjerenu rizicima za sigurnost i zdravlje kojima je izložen na radu, u skladu s posebnim propisima koji uređuju mjere zdravstvene zaštite u vezi sa radom.[47]

Ovlaštena zdravstvena ustanova, pored poslova utvrđenih propisima o zdravstvenoj zaštiti, između ostalog, vrši prethodne i periodične ljekarske preglede radnika na radnim mjestima sa povećanim rizikom i izdaje izvještaje o ljekarskim pregledima u skladu sa propisima o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu, učestvuje u organizovanju prve pomoći, spašavanju i evakuaciji u slučaju povređivanja radnika ili havarija i daje savjete poslodavcu pri izboru drugog odgovarajućeg posla prema zdravstvenoj sposobnosti radnika.[48]

Zakonom o zaštiti na radu posebno je regulisano pitanje prava radnika na premještaj na drugo radno mjesto ako se u postupku periodičnog ljekarskog pregleda utvrdi da radnik ne ispunjava posebne zdravstvene uvjete za obavljanje poslova sa povećanim rizikom. U tom slučaju poslodavac je dužan da ga premjesti na drugo radno mjesto koje odgovara njegovim zdravstvenim sposobnostima, ukoliko takvo radno mjesto postoji kod poslodavca. Ukoliko takvo mjesto ne postoji, primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o radu,[49] koje se odnose na otkaz ugovora o radu.

Pravna i fizička lica obavezna su da za svaki slučaj povrede na radu i oboljenja od profesionalne bolesti radnika dostave kantonalnom zavodu osiguranja prijavu, u roku od tri dana od dana povrede odnosno utvrđivanja oboljenja od profesionalne bolesti.[50]

Prijava povrede na radu

Prijava povrede na radu se vrši putem Obrasca ZO-5 Prijave nesreće na poslu, koji se sastoji iz sedam dijelova, koje popunjavaju različita lica. Odjeljak VI ove prijave popunjava/ovjerava inspektor rada nakon što odgovarajuće stavke ispune osiguranik, predstavnik firme i ljekar.

Saglasno Zakonu o zaštiti na radu, Izvještaj o povredi na radu koja se dogodi i profesionalnom oboljenju koje nastane na radnom mjestu, poslodavac je dužan dostaviti radniku koji je pretrpio povredu, odnosno kod kojeg je nastalo oboljenje, nadležnom zavodu zdravstvenog osiguranja kod kojeg je radnik zdravstveno osiguran, ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi koja obavlja usluge specifične zdravstvene zaštite/medicine rada kod poslodavca, kao i nadležnoj inspekciji rada, u roku od sedam dana od dana pretrpljene povrede odnosno nastanka oboljenja. na obrascu čiji sadržaj i način podnošenja propisuje federalni ministar u saradnji sa federalnim ministrom zdravstva.[51]

O svakom smrtnom slučaju, težoj povredi na radu, profesionalnom oboljenju i svakoj pojavi koja bi mogla ugroziti život ili zdravlje radnika na radu poslodavac je obavezan odmah obavijestiti nadležnu inspekciju.[52]

---

[1] Zakon o radu (“Službene novine Federacije BiH”, br. 26/16 i 89/18)

[2] Zakon o zdravstvenom osiguranju („Sl. novine FBiH“, br.30/97, 7/02, 70/08, 48/11 i 36/18)

[3] Član 37. ZZO

[4] Član 40. ZZO

[5] Član 64. stav 1. ZZO

[6] Član 4. stav 3. Pravilnika o načinu ostvarivanja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja (“Službene novine Federacije BiH”, br. 31/02 i 20/19)

[7] Član 55. st. 1. do 4. ZZO

[8] Zakon o upravnom postupku („Službene novine Federacije BiH“, br, 2/98 i 48/99)

[9] Član 27. Pravilnika o načinu ostvarivanja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja

[10] Član 45. stav (1) alineja 6. ZZO

[11] Član 72. stav (5) ZOR

[12] Član 15. Pravilnika o načinu ostvarivanja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja

[13] Član 8. Pravilnika o načinu ostvarivanja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja

[14] Član 12. Pravilnika o načinu ostvarivanja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja

[15] Član 11. Pravilnika o načinu ostvarivanja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja

[16] Član 10. Pravilnika o načinu ostvarivanja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja

[17] Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti (“Službene novine Federacije BiH”, broj 29/05),

[18] Član 21. Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti

[19] Član 48. Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti

[20] Čl. 17. i 18. Pravilnika o načinu ostvarivanja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja

[21] Član 22. Pravilnika o načinu ostvarivanja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja

[22] Član 23. tačka b) ZOR

[23] Član 71. ZOR

[24] Član 72. ZOR

[25] Član 74. ZOR

[26] Član 48. stav (3) ZOR

[27] Član 50. i 52. ZOR

[28] Član 81. ZOR

[29] Član 42. stav 2. ZZO

[30] Član 42. stav 3. ZZO

[31] Član 42. stav 1. ZZO

[32] Član 43. ZZO

[33] Član 44. ZZO

[34] Član 45. ZZO

[35] Član 61. ZZO

[36] Član 59. ZZO

[37] Član 56. ZZO

[38] Član 57. ZZO

[39] Član 46. stav 3. ZZO

[40] Član 58. ZZO

[41] Član 47. ZZO

[42] Član 6. tačka 1. Zakona o porezu na dohodak

[43] Član 60. ZZO

[44] Član 36. ZZO

[45] Član 81. ZZO

[46] Član 73. Zakona o zaštiti na radu („Službene novine Federacije BiH“, broj 79/20) dalje: ZZR

[47] Član 54. ZZR

[48] Član 55. ZZR

[49] Član 59. ZZR

[50] Član 28. ZZO

[51] Član 62. ZZR

[52] Član 63. ZZR

---

 

Pogledajte i ostale Novosti.

Vezane novosti:

Stečaj – O novom stečajnom zakonodavstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine prima facie – Stručni članak

Neplaćeno odsustvo – dopust

CD Priručnik Otkaz ugovora o radu

Smjernice za rad povjerenika za zaštitu na radu FBiH