Osnove za izradu elaborata za uređenje gradilišta

 

Autor članka: Dr. Sc. Mustafa Imamović, Univerzitet u Zenici, Zenica

 

REZIME: Uređenje gradilišta je složen proces kojim je potrebno isplanirati poslove kako bi se isti odvijali u planiranim rokovima, uz primjenu pravila zaštite na radu i zaštite zdravlja radnika na što ekonomičniji način. Pri tome je svakako potrebno zaštititi okoliš primjenom odgovarajućih metoda rada kod izvođenja radova. Način uređenje gradilišta se definiše planom /elaboratom o uređenju gradilišta.

Izvođač radova koje na privremenim gradilištima i zajedničkim privremenim gradilištima obavljaju građevinske, montažne radove (radovi na izgradnji, rekonstrukciji, sanaciji ili rušenju) ili radove na iskorištavanju šuma obavezan je prije početka izvođenja radova urediti gradilište i osigurati da se radovi obavljaju na osnovu plana o uređenju gradilišta koji je definisan kao elaborat o uređenju gradilišta i u skladu s pravilima zaštite na radu.

Elementi uređenja gradilišta uglavnom su privremenog karaktera, i ako se mogu koristiti i neki postojeći ili neki elementi koji će biti dio buduće građevine.

U ovom radu je dat okvirni sadržaj elaborata o uređenju gradilišta, osnovni elementi iz elaborata. kao i zakonska regulativa.

Ključne riječi: gradilište, elaborat o uređenju gradilišta, zaštita na radu, zdravlje radnika.

 

1. Uvod

Gradilište je pripremljeno i opremljeno građevinsko zemljište na kojem se namjerava građenje i drugi zahvati u prostoru. Pri tome je uređeno gradilište ono gradilište koje udovoljava uslovima uređenja gradilišta i na kojem je dostupna sva propisana dokumentacija.
Uređenim gradilištem smatra se namjenski pripremljeno i opremljeno građevinsko zemljište, sa svim potrebnim instalacijama, tehnološkom opremom, privremenim građevinama i uređajima, sredstvima sigurnosti i zaštite koji omogućuju nesmetan, efikasan i siguran rad na izgradnji građevina ili izvođenja drugih zahvata u prostoru. Za potrebe uređenja gradilišta izvođač radova obavezan je izraditi plan organizacije gradilišta.

Gradilište mora biti zaštičeno i ograđeno radi sigurnosti prolaznika i sprečavanja nekontrolisanog pristupa ljudi na gradilištu.
Plan organizacije gradilišta sadržan je u projektu pripremnih radova, radova uređenja lokacije tokom izgradnje i nakon izgradnje građevine, kroz tehnološku šemu, elaborate i projekte sigurnosti i opis planiranih mjera za monitoring emisija unutar područja i/ili njihov utjecaja.
Dokumentacija za uređenje gradilišta izrađuje se za organizaciju i tehnologiju izvođenja radova, na osnovu projektne dokumentacije, tehničkih propisa, standarda i propisa o zaštiti na radu i zdravlju radnika.

Obaveza izrade i posjedovanja elaborata za uređenje gradilišta FBiH definisana je uredbom o uređenju gradilišta, obaveznoj dokumentaciji na gradilištu i sudionicima u građenju, a koja je bazirana na osnovu člana 81. stav (2) Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou FBiH (“Sl. Novine FBiH”, broj: 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10, 45/10, 85/21 i 92/21) , Zakonom o zaštiti na radu u FBiH, “Sl. Novine FBiH” br.79/ 2020, Pravilnikom o zaštiti na radu u građevinarstvu 42/1968, te Pravilnikom o zaštiti na radu u šumarstvu “Sl. list SRBiH br. 20/1985.” [1], [2], [3], [4].

U namjenskoj industriji pri radu s eksplozivima kao i u rudnicima se ova problematika obrađuje i dodatno kroz projekt, dopunskim projektom, kroz uputstva tj. tehnološka uputstva za izvođenje radova.
Smjernice za izradu ovih planova su date kao HSE – Health and safety in construction, ISBN 978 0 7176 6182 2- Rev. 2006. [5].

 

---

 

---

 

2. ZAKONODAVNI OKVIR UREĐENJA GRADILIŠTA

2.1. Uredba o uređenju gradilišta, obaveznoj dokumentaciji na gradilištu i sudionicima u građenje

 

Uredbom o uređenju gradilišta, obaveznoj dokumentaciji na gradilištu i sudionicima u građenje propisuju se uslovi i način uređenja gradilišta, način i vođenje obavezne dokumentacije na gradilištu, te sudionici u građenju građevina i zahvata za koje odobrenje za građenje/uklanjanje izdaje Federalno ministarstvo prostornog uređenja. U Uredbi su dati uslovi za izdavanje i oduzimanje ovlaštenja pravnim i fizičkim osobama koje učestvuju u građenju, registar ovlaštenja izdanih pravnim i fizičkim osobama te nadzor i kaznene odredbe.

Ova uredba primjenjuje se na gradilištima, te za investiciono – tehničku dokumentaciju i prema sudionicima u građenju građevina i zahvata u prostoru FBiH za koje Ministarstvo izdaje akte o građenju.

Cilj uređenja gradilišta je da se osigura izvođenje građevina i zahvata u prostoru u skladu s odobrenjem za građenje, ovjerenom investiciono-tehničkom dokumentacijom i utvrde obaveze sudionika u građenju, a sve u skladu s odredbama Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine F BiH”, br. 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10, 45/10 i 85/21).

U okviru ove uredbe dato je i značenja pojmova kao:

1. Gradilište je pripremljeno i opremljeno građevinsko zemljište na kojem se namjerava građenje i drugi zahvati u prostoru iz nadležnosti Ministarstva.
2. Investiciono – tehnička dokumentacija je skup projekata i elaborata u kojima se tehnički razrađuje koncepcija građevine ili zahvata u prostoru i daje tehničko rješenje za njezino građenje ili uklanjanje i ostale zahvate iz nadležnosti Ministarstva. Investiciono-tehničkoj dokumentaciji pripadaju i kontrola kvaliteta, revizija (kontrola) projektne dokumentacije, uputstva za održavanja, tehničko rješenje za građenje ili uklanjanje na osnovu kojih se može utvrditi usuglašenost projekta ili usluga sa zahtjevima svih relevantnih tehničkih propisa koji se odnose na datu građevinu ili proizvod.
3. Uređeno gradilište je ono gradilište koje udovoljava uslovima uređenja gradilišta i na kojem je dostupna sva propisana dokumentacija.
4. Uređenim gradilištem smatra se namjenski pripremljeno i opremljeno građevinsko zemljište, sa svim potrebnim instalacijama, tehnološkom opremom, privremenim građevinama i uređajima, sredstvima sigurnosti i zaštite koji omogućuju nesmetan, efikasan i siguran rad na izgradnji građevina ili izvođenja drugih zahvata u prostoru. Gradilište mora biti osigurano i ograđeno radi sigurnosti prolaznika i sprečavanja nekontrolisanog pristupa ljudi na gradilištu.
5. Na gradilištu koje se proteže na velikim prostranstvima (željezničke pruge, ceste, dalekovodi i sl.) dijelovi gradilišta koji se ne mogu ograditi moraju biti zaštićeni i označeni određenim saobraćajnim znakovima i na način regulisan drugim propisima. Uz javno-saobraćajne površine zabranjeno je ograđivati gradilište bodljikavom žicom ili na drugi način koji bi mogao ugrožavati prolaznike. Gradilište mora biti ograđeno ogradom posebnog vanjskog izgleda (zaštitna platna s kopijom fasade) ako se radi o pojedinačnoj građevini koja je upisana na popis nacionalnih spomenika.
6. Gradilište mora biti označeno pločom koja obavezno sadrži ime investitora, projektanta, izvođača, stručnog nadzora, naziv i vrstu građevine koja se gradi, naziv tijela koje je izdalo akt o građenju i broj pravosnažnog akta na temelju kojeg se gradi, kao i naznaku da se radi o nacionalnom spomeniku Bosne i Hercegovine (ako je spomenik).
7. Za potrebe uređenja gradilišta izvođač radova obavezan je izraditi plan organizacije gradilišta.
8. Plan organizacije gradilišta sadržan je u projektu pripremnih radova i sadrži situaciju, radove uređenja lokacije tokom izgradnje i nakon izgradnje građevine, tehnološku šemu, elaborate i projekte sigurnosti i opis mjera planiranih za monitoring emisija unutar područja i/ili njihov utjecaj.

Gradilište mora biti označeno pločom, koja obvezno sadrži ime, odnosno firmu investitora, projektanta, izvođača i osobe koja provodi stručni nadzor građenja, naziv i vrstu građevine koja se gradi, naziv tijela koje je izdalo građevinsku dozvolu, klasifikacijsku oznaku, narudžbeni broj, datum izdavanja i pravomoćnosti odnosno izvršnosti te dozvole, datum prijave početka građenja, kao i naznaku da se radi o kulturnom dobru ako se radovi izvode na građevini upisanoj u registar kulturnih dobara.

Slika 1. Oznaka gradilišta

Prema dobroj praksi o sadržaju i izgledu ploče kojom se označava gradilište ploča mora biti pravokutnog oblika najmanjih dimenzija 420 mm × 594 mm. Sadržaj ploče mora biti napisan na bosanskom, hrvatskom ili srpskom jeziku, prikladne veličine slova. Oznaka gradilišta se postavlja na vidljivom mjestu na ulazu u gradilište, slika 1.

Na gradilištu koje se proteže na velikim prostranstvima (željezničke pruge, ceste, dalekovodi i sl.) oznaka se postavlja na početku i na kraju trase te po potrebi i na drugim prikladnim mjestima (npr. ulaz u gradilište na dijelu trase).

Na gradilištu koje se proteže na velikim prostranstvima (željezničke pruge, ceste, dalekovodi i sl.) dijelovi gradilišta koji se ne mogu ograditi, isti moraju biti zaštićeni i označeni određenim saobraćajnim znakovima i na način regulisan drugim propisima.

Uz javno-saobraćajne površine zabranjeno je ograđivati gradilište bodljikavom žicom ili na drugi način koji bi mogao ugrožavati prolaznike. Gradilište mora biti ograđeno ogradom posebnog vanjskog izgleda.

Za uređeno i/ili neuređeno gradilište odgovoran je izvođač radova i nadzorno tijelo. Dokumentacija za uređenje gradilišta izrađuje se za organizaciju i tehnologiju izvođenja radova, na osnovu projektne dokumentacije, tehničkih propisa, standarda i propisa o ZnR.

 

2.2. Obaveze poslodavca prema Zakonu o zaštiti na radu FBiH

 

Zakon o zaštiti na radu FBiH definiše obaveze poslodavaca po pitanju elaborata o uređenju gradilišta. Član 12 i 13 pomenutog Zakona definišu detalje u vezi obaveza kao i kaznene mjere u slučaju izostanka tih aktivnosti od strane poslodavaca.

Poslodavac koji izvodi radove na izgradnji, montaži, zamjeni opreme, remontu ili rekonstrukciji objekata obavezan je prije početka radova da izradi elaborat o uređenju gradilišta u skladu sa propisima donesenim na osnovu zakona i obezbijedi izvođenje radova prema tom elaboratu. Poslodavac koji izvodi radove na gradilištu duže od sedam dana, obavezan je da prijavu i elaborat o uređenju radilišta dostavi nadležnoj inspekciji rada najmanje osam dana prije početka rada na radilištu. [2].

Zakonom je propisano da će se novčanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 KM kazniti za prekršaj poslodavac ako prije početka radova ne izradi elaborat o uređenju gradilišta u skladu sa propisima donesenim na osnovu zakona, ne izvodi radove prema tom elaboratu i u roku ne dostavi elaborat nadležnoj inspekciji rada. Za navedeni prekršaj kaznit će se i poslodavac fizičko lice novčanom kaznom od 500,00 do 1.000,00 KM, kao i odgovorno lice kod pravnog lica novčanom kaznom od 1 000,00 do 2 000,00 KM.
Zakonom je izričito propisana obaveza osiguranja jedinstvenog elaborata o uređenju gradilišta na način da ako dva ili više poslodavaca koriste isti prostor za gradilište, svaki od njih provodi mjere zaštite na radu, a glavni izvođač odnosno investitor je obavezan da obezbijedi jedinstveni elaborat o uređenju gradilišta. [2].

Zakonom je propisano da će se novčanom kaznom od 4.000,00 do 15.000,00 KM kazniti za prekršaj investitor ili glavni izvođač ako ne obezbijedi jedinstveni elaborat o uređenju gradilišta u slučaju da dva ili više poslodavaca koriste isti prostor za gradilište. Za navedeni prekršaj kaznit će se i poslodavac fizičko lice novčanom kaznom od 500,00 do 1.000,00 KM, kao i odgovorno lice kod pravnog lica novčanom kaznom od 1.000,00 do 2.000,00 KM. [2].

 

3. SADRŽAJ ELABORATA O UREĐENJU GRADILIŠTA

3.1. Sadržaj elaborata prema Uredbi o uređenju gradilišta

 

Plan organizacije gradilišta sadržan je u projektu pripremnih radova u obliku elaborata i sadrži situaciju, radove uređenja lokacije tokom izgradnje i nakon izgradnje građevine, tehnološku šemu, elaborate i projekte sigurnosti i opis mjera planiranih za monitoring emisija unutar područja i/ili njihov utjecaj.
Gradilište se priprema, koristi, održava, a objekat gradi, rekonstruiše, odnosno ruši uz primjenu mjera zaštite na radu prema planu za uređenje gradilišta. Sadržaj plan je dat kao:

A) Pripremni radovi u koje spadaju:

a) Saobraćajnice (prisutni putevi i saobraćajnice, unutarnje saobraćajnice, manipulativne površine i površine za parkiranje vozila);
b) Instalacije (priključci sa gradilišnim razvodom električne energije, telefonske instalacije, instalacije vodovoda i kanalizacije, gasa i dr.);
c) Privremene građevine (za administraciju, boravak radnika, kuhinja, garderobe, sanitarije, radionice, skladišta alata i opreme, smještaj materijala, platoi, kranske staze).

B) Uređenje lokacije nakon završetka pripremnih radova dio je plana koji treba sadržavati tehnički opis, proračunske i grafičke priloge, te predmjer radova.

C) Tehnološka šema gradilišta koje sadrže:

a) skladišta i odlagališta materijala, građevinskih proizvoda i konstrukcija,
b) pogone za pripremu proizvodnje, proizvodnju građevinskih proizvoda po potrebi i prefabrikaciju građevinskih proizvoda,
c) prostor za održavanje mehanizacije,
d) posebno uređena odlagališta građevinskog otpada (prema vrsti materijala) u skladu s posebnim propisom,
e) skladišta opasnih i štetnih materija, u skladu s posebnim propisom,
f) prostor privremenog odlagališta za potrebe odlaganja artefakata u toku radova na nacionalnim spomenicima, te ovaj dio plana treba sadržavati tehnički opis, proračunske i grafičke priloge, te predmjer radova.

D) Elaborat i projekat sigurnosti sadrži:

a) elaborat zaštite na radu i
b) projekat zaštite od požara i eksplozije, u skladu s važećim zakonskim propisima iz ovih oblasti.

E) Opis mjera za monitoring:

Ovaj dio plana treba odgovarati uslovima, mjerama zaštite i obavezama iz okolišne dozvole, odnosno uslovima zaštite okoliša utvrđenim u postupku izdavanja akata o građenju.

F) Plan organizacije gradilišta mora osigurati minimalno:

a) prostor za smještaj uprave i radnika,
b) sanitarne uslove za sve uposlenike,
c) situacioni plan gradilišta s infrastrukturom, privremenim građevinama i manipulativnim površinama i prostorom za privremeno zbrinjavanje otpada,
d) elaborat sigurnosti: zaštite na radu, zaštite od požara i eksplozije, te uslovima zaštite okoliša utvrđenim u postupku dobivanja akata o građenju.

G) Plan organizacije gradilišta izrađuje izvođač prije prijave početka izvođenja radova, a investitor ga dostavlja u prilogu prijave početka izvođenja radova ministarstvu i nadležnoj inspekciji, a isti kontroliše i potpisuje nadzorno tijelo.

E) U slučaju etapnog pomijeranja gradilišta i sadržaja gradilišta u toku izgradnje, potrebno je dati prikaz etapnih rješenja na osnovi kojih se mogu pratiti faze građenja (situacioni plan uređenja gradilišta po fazama).

Dakle, gradilište se priprema, koristi, održava, a objekat gradi, rekonstruiše, odnosno ruši uz primenu mera zaštite na radu prema planu organizacije/uređenja a definisan je u elaboratu za uređenje gradilišta.

Elaborat o uređenju gradilišta je u osnovi struktuiran od dvije prepoznatljive cjeline i to:

1) Elaborat o pripremanju, uređenju i korišćenju gradilišta sa pristupnim putevima;
2) Elaborat o posebnim merama zaštite na radu na mestima rada i kretanja radnika sa povećanim rizikom od povređivanja ili nastanka profesionalnih oboljenja i oštećenja zdravlja radnika.

Općem i posebnom dijelu elaborata prethode opće informacije o subjektu i licu koje je pripremilo elaborat. Primjer dobre prakse mogao bi da bude kao da se:
Elaborat u strukturi sastoji od šematskog i tekstualnog dijela te općeg i posebnog dijela. Tekstualni dio općeg elaborata sadrži i poseban projekt / elaborat kojim se propisuje način izvođenja i mjere zaštite radnika i okoliša.

Poseban elaborat izrađuje se za radove ili radne operacije za čije je obavljanje neophodno da radnik posjeduje posebne zdravstvene i psihofizičke sposobnosti, kao i za radove, odnosno radne operacije kod kojih postoji povećan rizik od povređivanja ili mogućnost pojave štetnosti po zdravlje radnika, koje se ne mogu otkloniti primjenom pojedinačnih mjera zaštite na radu.

Poseban elaborat sastoji se od odvojenih projekata od kojih se svaki izrađuje za pojedinu tehnološku cjelinu u procesu radova i sadrži:

1) tehnički izvještaj sa naznakom redoslijeda i opisom načina i organizacije izvođenja radova uključujući i način upotrebe opreme i sredstava mehanizacije,
2) proračun sa dokazom stabilnosti pomoćnih konstrukcija koje će se koristiti, oruđa i uređaja, kao i postojećeg objekta koji će se koristiti prilikom izvođenja radne operacije,
3) dispoziciju izgleda, crteže karakterističnih presjeka i detalja za izvođenje pomoćnih i zaštitnih konstrukcija,
4) opis mjera zaštite na radu, po potrebi sa skicama, na mjestima rada i kretanja radnika pri izvođenju radne operacije.

Kod skela, pokretnih radnih platformi, podgrada u rovovima i jamama i sl. poseban elaborat sadrži i opis redoslijeda i postupka montaže i demontaže. Sa sadržinom posebnog elaborata upoznaju se radnici koji će neposredno sudjelovati u izvršenju radova, nakon čega može da se otpočne sa izvođenjem tih radova. Na gradilištu postoji evidencija, odnosno dokaz da su s načinom izvođenja radova ili radne operacije i mjerama zaštite na radu upoznati radnici koji će neposredno sudjelovati u izvršenju.
U nastavku se daje kratki opis pojedinih sadržaja elaborata o uređenju gradilišta.

 

---

 

3.2. Tehnološka šema uređenja gradilišta

 

Tehnološka šema uređenja gradilišta, kao obavezan dio je grafički prikaz smještaja planiranih građevina i potrebnih pripremnih radova za efikasnu izgradnju građevina. Ona se prikazuje u tlocrtnoj situaciji gradilišta u mjerilu od 1: 200 do 1: 1000 uz karakteristične presjeke građevina i pogonskih postrojenja. Šema uređenja gradilišta je potrebna za organizaciju radnih procesa na gradilištu, a rješava se u okviru projekta organizacije gradilišta i u sklopu pripremno završnih radova, slika 2. Razvučena gradilišta prikazuju se u mjerilu 1: 500 ili većem s oznakama mjesta proizvodnih uređaja, sjedišta uprave gradilišta i slično, čija detaljna rješenja se daju u posebnim crtežima u većem mjerilu.

Tehnička šema uređenja gradilišta u osnovi sadrži šematski prikaz pojedinih elemenata kao:

• položaj gradilišta s ucrtanom granicom, odnosno ogradom s ulazima. Ako se neki sadržaj, kao što je na primjer kamenolom, nalazi van opsega šeme, označi se na šemi smjer i udaljenost do tog sadržaja;
• postojeće građevine s oznakom koji se od njih ruše ili premještaju;
• obrise građevina predviđenih za izgradnju s vanjskim dimenzijama u tlocrtu i s karakterističnim visinama;
• predviđene prometnice, posebno označene stalne i privremene koje će se nakon dovršetka izgradnje ukloniti, s oznakama vrste i širinom;
• proizvodne uređaje za razne vrste radova i potreban prostor za na primjer beton, asfalt, tesarske i druge radove, s potrebnim vezama do građevine, skladišta itd;
• položaje i karakteristike raznih dizalica s potrebnim kolosjecima, smjerom premještanja i opsegom djelovanja;
• vođenje linija za električnu energiju, vodovod, komprimirani zrak i slično s priključnim mjestima izvorišta i korištenja, oznakama potrebnih dimenzija, skretanja, razdvajanja i oznakama stalnog ili privremenog karaktera;
• otvorene i zatvorene skladišne prostore s oznakom materijala ili opreme, radioničke prostore za održavanje strojeva i vozila ili njihov smještaj;
• sve vrste građevina za naselje, poslovne građevine, sanitarne objekte i slično s naznakama dimenzija i sadržaja.

Šema uređenja gradilišta pruža osnovne elemente za određivanje kapaciteta i proračun troškova, kod čega su naročite utjecajne transportne udaljenosti, zato se često daje prikaz transportnih udaljenosti s načinom transporta na šemi ili kao posebni prilog uz nju.

Slika 2. Tehnološka šema uređenja gradilišta[6]

 

3.3. Opis elementi elaborata o uređenju gradilišta

Elaborat o uređenju gradilišta uključuje: privremene građevine i naselja, smještaj i boravak ljudi na gradilištu, skladištenje, priprema poluproizvoda, prostor za obradu materijala, transport na gradilištu, gradilišne prometnice, energija na gradilištu, opskrba vodom i zone opasnosti na gradilištu. Ovdje je dat kratak opis nekih od elemenata sa karakteristikama.

3.3.1. Privremene građevine i naselja
Velik dio radova kod građenja odvija se na otvorenom prostoru uz utjecaj atmosferskih prilika, kod kojih se nakon završetka konstrukcije radi u zatvorenom prostoru.

Privremene građevine mogu se izvoditi kao:

• čvrste građevine kod dugih gradnji i velikog opsega radova,
• montažne građevine kod dužih gradnji,
• kontejneri i pokretne prostorije kod svih vrsta gradnje,
• šatori, iznimno za kratko čuvanje manjih količina materijala osjetljivih na atmosferske utjecaje.

Građevine raznih oblika, veličina i namjena potrebne su već u samom početku građenja, a dijele se na:

• gradilišne poslovne građevine i laboratoriji,
• stambena naselja za radnike na gradilištu, s pripadajućim sadržajima,
• građevine za dnevni boravak radnika na gradilištu,
• WC i praone na gradilištima,
• mehaničke i proizvodne radionice,
• skladišne građevine, garaže, spremišta za strojeve i drugo.

Za ovakve privremene građevine prednost je da se brzo postavljaju i rastavljaju, da se prilagode potrebama gradilišta, terenu i klimi, a materijali ili elementi iz kojih se grade da su pogodni za transport. [6].

3.3.1.1. Čvrste građevine za privremeno korištenje na gradilištu

Fiksne ili čvrste građevine rade se kod dugotrajnih gradnji od dvije i više godina. Najčešće se izvode od lokalnih materijala kao:

• zidane građevine – zidane građevine od opeke, kamena ili betonskih blokova rade se na gradilištima, gdje se gradi kroz duže vrijeme, ako je povoljna dobava materijala ili ga ima na licu mjesta, gdje su jače zime, vjetrovi ili velike vrućine te ako se nakon dovršenja građenja mogu adaptirane koristiti za druge namjene;
• drvene građevine – drvene konstrukcije se najviše koriste za privremene građevine na gradilištima. Ove konstrukcije mogu se koristiti za sve vrste privremenih građevina;
• metalne građevine – metalne konstrukcije s oblogom od lima ili drva koriste se kao skladišta, radionice ili kao pokretni objekti na kotačima. Prema namjeni radi se odgovarajuća izolacija, a potrebna je i zaštita od korozije;
• građevine od armiranog betona – armirano betonske konstrukcije rade se kao dijelovi većih gradilišnih betonara, za drobilane i separacije, silose za cement, postolja za elektro stubove, kran i drugo.

3.3.1.2. Montažne privremene građevine

Montažne građevine namijenjene su za boravak ljudi, urede ili skladišta materijala.

Prednosti montažnih građevina su:

• brza montaža i demontaža uz korištenje malog broja radnika,
• relativno niski troškovi postavljanja i transporta,
• višekratna uporaba,
• mogućnost standardizacije u obliku modularne gradnje,
• izrada sastavnih dijelova u tvornicama, što uvelike povećava kvalitetu izvedbe.

3.3.2. Smještaj i boravak ljudi na gradilištu

Na većim gradilištima van urbaniziranih naselja potrebno je izgraditi privremeno naselje za radnike koji borave na gradilištu s pripadajućim građevinama za ishranu. Opseg i način izgradnje naselja ovisi o količini i trajanju radova kao i o klimatskim uslovima.
Privremene građevine za smještaj radnika na gradilištu rade se pretežno od montažnih elemenata. Kod lociranja naselja treba voditi računa o vjetrovima, opasnostima od odrona, te mogućnosti priključka vodom i elektroenergijom. Radi buke i prašine dobro je da su naselja udaljena od radilišta. Za pristup građevinama potrebno je izgraditi pristupne puteve.
Sanitarne uređaje treba postaviti u naselju i na gradilištu. Na radilištima je potrebno postaviti toalete sa umivaonicima za pranje ruku, koji se spajaju na kanalizaciju ili septičke jame. U samom početku mogu se postaviti montažni toaleti iz drvenih elemenata, dok se ne izrade ozidani nužnici i to tako da ne smetaju proizvodnji i da nisu suviše udaljeni od radnih mjesta.

3.3.3. Skladištenje

Često su gradilišta udaljena od isporučitelja materijala, pa je nekad potrebno skladištiti veće količine.

Na gradilištu se skladište materijali:

• koji se neposredno ugrađuju u građevinu (opeka, blokovi i slično), koji se raspoređuju uz objekt u dosegu transportnog sredstva i teži elementi sa manjim putem transporta;
• koji se prije ugradnje prerađuju (drvo, betonski čelik i slično) i koji se prerađeni mogu ponovno uskladištiti do njihove ugradnje. Skladište se smješta uz prostor za preradu, a prerađeni materijali u području djelovanja dizalice;
• koji se prije ugradnje prerađuju u poluproizvode (beton, malter) ali se ne mogu skladištiti, samo odlagati na određeno vrijeme.

Kod skladištenja treba poštivati pravilo težišta odnosno teži elementi trebaju biti bliže mjestu ugradnje, provesti higijensko-tehničke zaštitne mjere, mjere osiguranja od krađe, provesti potrebnu rasvjetu i sve sadržaje uredno unijeti u šemu uređenja gradilišta.
Za racionalno manipuliranje kod skladištenja treba koristiti pogodnu opremu kao što su silosi, bunkeri, palete, transportne trake.

Prema vrsti i prirodi materijala skladišta mogu biti:

• otvorena to jest na otvorenom prostoru gdje se skladišti šljunak, pijesak, tucanik, drvena građa, betonsko željezo, opekarski proizvodi, montažni elementi i slično uz poravnanje i odgovarajuće uređenje podloge
• natkrivena u obliku nadstrešnice za materijale koje treba zaštititi od padavina ili od vrućine kao što su izolacijske ploče, bitumenska ljepenka, gips ploče, bačve s bitumenom i slično, kao i za smještaj raznih strojeva;
• zatvorena ili pokrivena za materijale koje treba zaštititi od utjecaja vlage, hladnoće ili krađe, kao što su cement, gips, elektromaterijal, eksploziv i slično.

3.3.4. Priprema poluproizvoda

Na mnogim gradilištima neke materijale potrebno je preraditi u poluproizvode kao što su beton i drugo. Kod takvih uređaja potrebno je planirati prostor za smještaj strojeva i materijala kao i manipulativni prostor. Prostor za obradu materijala tkođer treba da se predvidi.

3.3.5. Transport na gradilištu

Svaki početak građenja uslovljava dopremu potrebnih sredstava, alata, strojeva, inventara, materijala i slično do gradilišta i dalje nakon skladištenja odnosno odlaganja do mjesta ugrađivanja. Prema tome postoje dvije karakteristične vrste transporta i to:
• vanjski transport gdje se sredstva dopremaju od isporučitelja do gradilišta,
• unutarnji transport koji se vrši po samom gradilištu.

3.3.6. Gradilišni putevi

Gradilišni putevi služe za transport raznih tereta unutar gradilišta, a za to mogu poslužiti prometnice, kolosjeci, žičare i uspinjače. Tereti se dovoze do građevine, mjesta prerade i do skladišta, što određuje smjer prometnica. One su potrebne na gradilištu već u početnoj fazi pa ih tako treba planirati i tome prilagoditi način izgradnje. Ovim prometnicama potrebno je povezati potrošna mjesta s prometnicama van gradilišta. Potrebno je sagledati koje prometnice mogu kasnije koristiti kao stalne, jer privremene prometnice treba kasnije rušiti. Na prometnim mjestima treba pravilno regulirati ulaz i izlaz i osigurati odgovarajućim znakovima.

3.3.7. Energija na gradilištu

Gradilište je velik i neujednačen potrošač energije radi naravi posla i raznih vrsta radova pa je potrebna dobra priprema za racionalno korištenje energije. Za uštedu energije poduzimaju se razne mjere, a mijenjaju se i troškovi raznih vrsta energije, pa se uštede mogu postići i kod gradilišnih radova.

3.3.8. Snabdjevanje vodom

Voda je potrebna već na početku radova na gradilištu te snabdjevanje pripada među prve pripremne radove. Prema namjeni potrebna je pitka i tehnička voda, koja mora zadovoljiti sanitarne i tehničke uvjete, pa su potrebna odgovarajuća laboratorijska ispitivanja.

3.3.9. Zone na gradilištu

Pri izradi šeme gradilišta potrebno je voditi računa o podjeli gradilišta na zone ovisno o intenzitetu rada. Mogu se razlikovati sljedeće zone: neutralna zona, unutarnja zona i središnja zona.

3.3.10. Elaborat zaštite na radu – Zaštita na radu pri organizaciji građenja

Zaštita na radu je iznimno važna radi zaštite zdravlja i sigurnosti ljudi, očuvanja imovine, osiguranja uvjeta za produktivan rad i humanost sveukupnog rada.

Zaštita na radu odnosi se na sve zaposlene osobe, studente, volontere, učenike i osobe koje obavljaju određene poslove na gradilištu.
O važnosti zaštite na radu u građevinarstvu najbolje govore statistički podaci. Glavni su razlozi za znatan udio ozljeda u građevinarstvu u odnosu na druga radilišta neodgovornost sudionika u građenju, nedisciplina u poštovanju propisa zaštite na radu i ne obučenost radnika koji su izravno izloženi opasnosti. Zbog toga se propisuju mjere zaštite na gradilištu u okviru elaborata zaštite na radu.

Slika 3. Oznake o obaveznoj upotrebi zaštitne opreme

Elaborat zaštite na radu izrađuje se za radove ili radne operacije na gradilištu za čije je obavljanje neophodno da radnik posjeduje posebne zdravstvene i psihofizičke sposobnosti, kao i za radove, odnosno radne operacije kod kojih postoji povećan rizik od povređivanja ili mogućnost pojave štetnosti po zdravlje radnika, koje se ne mogu otkloniti primjenom pojedinačnih mjera zaštite na radu.

Radovima, odnosno radnim operacijama smatraju se naročito:

• radovi na kosinama, širokim otkopima i podzemni radovi,
• radovi u rovovima i jamama dubokim preko 1,0 metar,
• radovi na visini,
• radovi kod kojih postoji opasnost od pada predmeta na radnike,
• radovi na vertikalnom i horizontalnom transportu građevinskog materijala i opreme,
• montažna gradnja,
• radovi sa povećanim ili smanjenim vazdušnim pritiskom.

U okviru elaborata propisuju se procedure, mjere, zaštitna oprema, način izvođenja operacija te uslovi koje trebaju da imaju izvršioci operacija. Za različita gradilišta nisu iste tehnološke operacije niti mjere.​

 

4. ELABORAT O UREĐENJU GRADILIŠTA U GRAĐEVINARSTVU

 

Pravilnikom o zaštiti na radu u građevinarstvu („Službeni list SFRJ“, br. 42/68 i 45/68), propisuju se posebne mjere i normativi zaštite na radu koji se primjenjuju pri izvođenju radova iz oblasti građevinarstva u FBiH. Radovi iz oblasti građevinarstva ne obuhvataju radove koji se izvode u pogonima ili pomoćnim radionicama na gradilištu i na drugim mjestima, radi pripreme, prerade i obrade građevnog materijala ili građevinskih elemenata koji se ugrađuju u građevinske objekte.

Na oruđima za rad, uređajima i drugim sredstvima za rad koji se koriste u građevinarstvu provode se mjere i normativi predviđeni pravilnikom kao i opće mjere i normativi propisani Pravilnikom o općim mjerama i normativima zaštite na radu na oruđima za rad i uređajima.

Prema ovim pravilima gradilište mora biti uređeno tako da je omogućeno nesmetano i sigurno izvođenje svih radova na gradilištu. Gradilište mora biti osigurano od pristupa osoba koje nisu zaposlene na gradilištu.

O uređenju gradilišta i radu na gradilištu izvođač radova priprema poseban elaborat koji u pogledu zaštite na radu obuhvaća sljedeće mjere:

1. osiguranje granica gradilišta prema okolini,
2. uređenje i održavanje prometnica (prolazi, putevi, željeznice i sl.),
3. određivanje mjesta, prostora i načina razmještaja i uskladištenja građevnog materijala;
4. izgradnju i uređenje prostora za čuvanje opasnog materijala,
5. način transportiranja, utovarivanja, istovarivanja i deponiranja raznih vrsta građevnog materijala i teških predmeta,
6. način obilježavanja odnosno osiguravanja opasnih mjesta i ugroženih prostora na gradilištu (opasne zone),
7. način rada na mjestima gdje se pojavljuju štetni plinovi, prašina, para, odnosno gdje može nastati vatra i drugo,
8. uređenje električnih instalacija za pogon i osvjetljenje na pojedinim mjestima na gradilištu,
9. određivanje vrste i smještaja građevinskih strojeva i postrojenja i odgovarajuća osiguranja s obzirom na lokaciju gradilišta,
10. određivanje vrste i načina izvođenja građevinskih skela;
11. način zaštite od pada s visine ili u dubinu,
12. određivanje radnih mjesta na kojima postoji povećana opasnost, po život i zdravlje radnika, kao i vrste i količine potrebnih osobnih, zaštitnih sredstava odnosno zaštitne opreme,
13. mjere i sredstva protupožarne zaštite na gradilištu,
14. izgradnju, uređenje i održavanje sanitarnih čvorova na gradilištu,
15. organiziranje prve pomoći na gradilištu,
16. po potrebi, organiziranje smještaja, prehrane i prijevoza radnika na gradilište – s gradilišta,
17. druge neophodne mjere za zaštitu radnika na radu.

Dakle sadržaj ovog elaborata je prilagođena izvođenju građevinskih radova ali se u osnovi naslanja na opšti sadržaj.

 

5. ELABORAT O UREĐENJU GRADILIŠTA U ŠUMARSTVU

 

Pravilnik o zaštiti na radu u šumarstvu „Sl. list SRBiH br. 20/1985“, je osnova na bazi koje se definiše izvođenje radova i mjere zaštite u šumarstvu u FBiH.

Ovim pravilnikom propisuju se posebne mjere zaštite na radu za radnike koji obavljaju određene poslove odnosno radne zadatke na otvorenom prostoru u šumi, firmama i sredstvima rada i za radnike koji samostalno obavljaju djelatnost, tj. obaveze poslodavaca.

Poslovima odnosno radnim zadacima sa posebnim uslovima u šumarstvu smatraju se određeni poslovi odnosno radni zadaci na: sječi i uzgoju šume, izradi, prijevozu, manipulaciji i uskladištavanju drvnih sortimenata, uređivanju šuma, branju šumskog sjemena u krošnjama stabala, smolarenja i rukovanju opasnim i štetnim materijama (zaštita šumskog bilja, drveća, drvnih sortimenata i sl.)

Prije početka radova na gradilištu u šumarstvu izrađuje se elaborat o uređenju gradilišta i osigurava izvođenje radova prema tom elaboratu.

Elaborat iz prethodnog stava poslodavac dostavlja nadležnom organu inspekcije rada najmanje osam dana prije rada na gradilištu.

Ako ovim pravilnikom nisu propisane posebne mjere zaštite na radu za oruđa za rad, objekte, opremu i druga sredstva rada koja se koriste u šumarstvu, primjenjivaće se odgovarajući propisi kojima se te mjere bliže uređuju.

Elaborat o uređenju gradilišta u šumarstvu sadrži [4]:

1. obezbjeđenje radilišta od prisustva nezaposlenih lica mjestima sječe stabala i drugih poslova vezanih za šumsku proizvodnju (posebnim oznaka, zvučnim signalom ili prisustvom dežurnog radnika),
2. način rada pri obaranju stabala,
3. određivanje mjesta, prostora, razmještaja i uskladištavanja trupaca, oblovine, ogrjevnog i drugog drveta,
4. postupak i način utovara i istovara drvnih sortimenata i drugih materijala,
5. određivanje mjesta, prostora i načina razmještaja građevinskog materijala,
6. izgradnja i uređenje objekata i prostora za čuvanje opasnih materija (naftni derivati, eksploziv, kapisle, fitilji i dr.),
7. način prenošenja i upotreba naftnih derivata eksplozivnih materijala i hemijskih sredstava za zaštitu šumskog bilja i drvnih sortimenata na gradilištu,
8. način obilježavanja i obezbjeđenja opasnih zona na gradilištu,
9. određivanje oruđa za rad na mehanizirani pogon, stočnih zaprega i njihov smještaj na radilištu;
10. uređenje električnih instalacija za pogon i osvjetljenje na šumskim gradilištima,
11. način zaštite radnika od pada sa visine,
12. određivanje poslova odnosno radnih zadataka sa posebnim uslovima rada, vrste i količine potrebnih sredstava i opreme za ličnu zaštitu,
13. mjere sigurnosti za vrijeme sječe stabala u blizini prometnih puteva,
14. način organizovanja dojavne službe i službe za pružanje prve pomoći i hitne medicinske pomoći na gradilištima,
15. način organizovanja smještaja i ishrane ili prijevoza radnika na rad i sa rada,
16. druge mjere neophodne za zaštitu radnika na radu.

 

6. PRIMJERI OBAVEZNIH OZNAKA NA GRADILIŠTU

 

Na slikama 4 i 5 su prikazani primjeri oznaka na gradilištu a koji se odnose na puteve evakuacije i sabrno mjesto na gradilištu kod neposredne opasnosti. Ovo su obavezne oznake.

Slika 4. Putevi evakuacije

Slika 5. Sabirno mjesto za evakuaciju

 

7. PITANJA

 

U cilju boljeg razumijevanja ove problematike u nastavku se navode određena pitanja.

• Koje su obaveze poslodavca po pitanju elaborata za uređenje gradilišta prema Zakonu ZnR FBiH.?
• Šta je sadržaj elaborata o uređenju gradilišta?
• Koji su opšti podaci koje sadrži elaborat?
• Šta sadrži opis radova?
• Šta je sadržaj elaborata o uređenju gradilišta u građevinarastvu?
• Šta je sadržaj elaborata o uređenju gradilišta u šumarstvu?
• Šta sadrže mjere za sigurnost i zdravlje na radu u okviru elaborata?

 

8. ZAKLJUČCI

 

U ovom radu su date osnove za izradu elaborata za uređenje gradilišta. Navedena je zakonska regulativa koja definiše ovu problematiku i koja se treba slijediti pri izvođenju radova u FBiH. Objašnjeni su osnovni elementi koje sadrži elaborat o uređenju gradilišta, kao i razlike u sadržaju za različitu vrstu radova. Posebno je objašnjena obaveza koja je definisana u Zakonu o zaštiti na radu kao i kaznene odredbe u slučaju ako se ne poštuje Zakon.

Pri tome je dat opći sadržaj elaborata a nakon toga i sadržaj elaborata za izvođenje radove u građevinarstvu kao i u šumarstvu. Ovaj rad može poslužiti kao vodilja kod izrade elaborata u praksi. Na kraju su data i pitanja za provjeru razumijevanja ove problematike.

 

9. REFERENCE

 

[1] Uredba o uređenju gradilišta, obaveznoj dokumentaciji na gradilištu i sudionicima u građenju, 2022. god.

[2] Zakon o zaštiti na radu (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 79/20),

[3] Pravilnik o zaštiti na radu u građevinarstvu („Službeni list SFRJ“, br. 42/68 i 45/68),

[4] Pravilnik o zaštiti na radu u šumarstvu („Službeni list SR BiH“, broj: 20/85),

[5] HSE- Health and safety in construction, HSE Books 2006, ISBN 978 0 7176 6182 2

[6] Kerovec J.: Plan uređenja gradilišta, Građevinski fakultet Osijek, Osijek, 2016.

---

 

Pogledajte i ostale Novosti.

Vezane novosti:

Povreda na radu i profesionalno oboljenje

Zakon o zaštiti na radu u FBiH – implementacija

Objavljen Zakon o zaštiti na radu

Model Pravilnika o zaštiti na radu FBiH