Pravilnik o načinu i uvjetima obavljanja poslova zaštite na radu kod poslodavca

 

Autor članka: Edin Beganović, bachelor inžinjer sigurnosti i pomoći

 

SAŽETAK: Zaštita na radu je sastavni dio organizacije rada i izvođenja radnog procesa, a ostvaruje se obavljanjem poslova zaštite na radu i primjenom propisanih, ugovorenih, kao i priznatih pravila zaštite na radu te naređenih mjera i uputa poslodavca.

U skladu sa Zakonom o zaštiti na radu, svaki poslodavac (koji ima jednog i više zaposlenih radnika), mora organizovati vođenje poslova zaštite na radu.

Način obavljanja tih poslova zavisi od broja radnika zaposlenih kod poslodavca, te nivoa opasnosti utvrđenog procjenom rizika.

Pri tome radnik zaštite na radu poslodavcu i radnicima pruža stručnu pomoć iz područja zaštite na radu, tj. Izvještava o zakonskim promjenama, obavlja stručni nadzor nad primjenom pravila zaštite na radu, vodi brigu da se radnicima osiguraju svi potrebni radni uslovi i dr., vodi propisanu evidenciju iz područja zaštite na radu, a prema potrebi sarađuje s nadležnim službama iz područja zaštite na radu, npr. s inspekcijom rada, medicinom rada i sl.

Ključne riječi: poslodavac, radnik za zaštitu na radu, povjerenik, radnik, povećan rizik, radno mjesto, procjena rizika, odgovorno lice, stručni ispit.

 

Uvod

Zaštita na radu, kao sistemski organizovano djelovanje, sastavni je dio organizacije rada i izvođenja radnog postupka, koje poslodavac ostvaruje primjenom svih mjera zaštite na radu u skladu s općim načelima prevencije utvrđenim Zakonom o zaštiti na radu i provedbenim aktima ovog zakona i u skladu sa svojim internim aktom o zaštiti na radu.

U skladu sa zakonom o zaštiti na radu, poslodavac je obavezan da organizuje poslove sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, izvrši procjenu rizika za svako radno mjesto, utvrdi poslove sa povećanim rizikom i donese interni akt o zaštiti na radu i implementira ga.

U skladu sa članom 87. Zakona o zaštiti na radu (“Službene novine Federacije BiH”, broj 79/20), Poslodavci su dužni da usklade opće akte sa odredbama ovog zakona u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Cilj izgradnje organizacione strukture zaštite na radu nije sama sebi svrha nego zakonodavna i organizaciona pretpostavka za otklanjanje svih faktora rizika od smrtnih ishoda na radu, povreda na radu, profesionalnih oboljenja i smanjenja odsustva sa rada (bolovanja) ili njihovog svođenja na minimum, pa je akt o procjeni rizika temeljni dokument kojim se prepoznaju i analiziraju svi rizici na radnom mjestu i radnoj okolini, radna mjesta s povećanim rizikom, daju preporuke i obavezuje poslodavac da primijeni sve mjere neophodne za eliminisanje ili svođenje rizika na najmanju mjeru.

Organizovanje poslova sigurnosti i zaštite zdravlja na radu podrazumijeva, vodeći računa o tehničko-tehnološkom procesu rada, broju radnika, broju lokacija odvojenih radnih jedinica, opasnostima i rizicima po zdravlje radnika, da poslodavac kod kojeg postoje poslovi sa povećanim rizikom određuje jednog ili više radnika koji će obavljati poslove vezane za sprečavanje rizika na radu i zaštitu zdravlja radnika, što znači da ima u radnom odnosu zaposleno ili zaposli lice ili više lica koje će obavljati poslove vezane za sprečavanje rizika na radu i zaštitu zdravlja radnika – radnik za zaštitu na radu. Radnik za zaštitu na radu mora biti odgovarajuće osposobljen i imati položen stručni ispit koji se odnosi na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu (stručni ispit).

 

---

 

---

 

Način obavljanja poslova iz oblasti zaštite na radu

 

Poslove zaštite na radu poslodavac može da obavlja sam u djelatnostima trgovine, ugostiteljstva i turizma, finansijsko-tehničkih i poslovnih usluga, obrazovanja, nauke i informacija, zdravstvene i socijalne zaštite i u stambeno-komunalnim djelatnostima, kao i u drugim djelatnostima, ako ima do 30 radnika, te ukoliko je internim aktom o zaštiti na radu, a na osnovu akta o procjeni rizika, utvrđeno da kod poslodavca ne postoje poslovi sa povećanim rizikom.

U naprijed navedenim djelatnostima poslodavac može da obavlja poslove zaštite na radu sam ako ima više od 30 radnika, te ukoliko ima zaposlenog najmanje jednog radnika koji ima najmanje srednju stručnu spremu – IV stepen tehničkog usmjerenja i najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima zaštite na radu ili najmanje jednog radnika koji ima visoku stručnu spremu – VII stepen ili visoko obrazovanje prvog ciklusa Bolonjskog sistema studiranja (koje se vrednuje sa najmanje 180, odnosno 240 ECTS bodova) iz grupacije tehničkih ili drugih nauka koje odgovaraju djelatnosti poslodavca, sa najmanje jednom godinom radnog iskustva u struci.

Poslodavac kod kojeg ne postoje radna mjesta sa povećanim rizikom posebnom odlukom imenovat će odgovorno lice za obavljanje poslova zštite na radu. Odgovorno lice za poslove zaštite na radu ne mora imati položen stručni ispit iz oblasti zaštite na radu.

Poslodavac koji sam obavlja poslove iz oblasti zaštite na radu, dužan je da na svakih sljedećih 500 radnika ima zaposlenog još najmanje jednog radnika odnosno odgovorno lice za poslove zaštite na radu.

 

Angažovanje ovlaštene organizacije za zaštitu na radu

 

Ako se u nedostatku stručnog osoblja poslovi iz oblasti zaštite na radu ne mogu organizovati kod poslodavca, poslodavac će angažovati ovlaštenu organizaciju za zaštitu na radu.

Ako poslodavac angažuje ovlaštenu organizaciju za obavljanje poslova zaštite na radu, dužan je da osigura uvid u podatke vezane za rizike po sigurnost i zdravlje na radu, kao i mjere i aktivnosti za sprječavanje tih rizika na nivou radnog mjesta.

Ovlaštena organizacija za poslove zaštite na radu dužna je za obavljanje poslova zaštite na radu kod poslodavca imenovati jednog ili više radnika odnosno da ima zaposlenog najmanje jednog radnika koji ima najmanje srednju stručnu spremu – IV stepen tehničkog usmjerenja i najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima zaštite na radu ili najmanje jednog radnika koji ima visoku stručnu spremu – VII stepen ili visoko obrazovanje prvog ciklusa Bolonjskog sistema studiranja (koje se vrednuje sa najmanje 180, odnosno 240 ECTS bodova) iz grupacije tehničkih ili drugih nauka koje odgovaraju djelatnosti poslodavca, sa najmanje jednom godinom radnog iskustva u struci.

Nakon obavljanja pojedinačnih aktivnosti u okviru organizovanja i provođenja poslova iz oblasti zaštite na radu kod poslodavca, radnik ovlaštene organizacije dužan je u pisanom obliku obavijestiti poslodavca o utvrđenom stanju primjene pravila zaštite na radu, te potrebnim mjerama za unaprjeđenje stanja.

 

Odgovornost poslodavca za osiguranje preventivnih mjera

 

U slučaju kada poslodavac, angažuje ovlaštenu organizaciju za zaštitu na radu, to ga neće osloboditi odgovornosti da prilikom organizovanja rada i radnog procesa osigura preventivne mjere radi zaštite života i zdravlja zaposlenih, kao i potrebna materijalna sredstva za njihovu primjenu, u skladu sa Zakonom.

 

---

 

Obavljanje poslova iz oblasti zaštite na radu kod poslodavaca kod kojih postoje poslovi sa povećanim rizikom (radnik za zaštitu na radu)

 

Poslodavac kod kojeg postoje poslovi sa povećanim rizikom određuje jednog ili više radnika koji će obavljati poslove vezane za sprječavanje rizika na radu i zaštitu zdravlja radnika.

Poslove radnika za zaštitu na radu može obavljati lice koje ispunjava sljedeće uvjete:

1. ima visoku stručnu spremu – VII stepen ili visoko obrazovanje prvog ciklusa Bolonjskog sistema studiranja (koje se vrednuje sa najmanje 180, odnosno 240 ECTS bodova) iz grupacije tehničkih, medicinskih i prirodnih nauka,
2. ima najmanje dvije godine radnog iskustva na poslovima iz oblasti zaštite na radu, i
3. ima položen stručni ispit za obavljanje poslova radnika za zaštitu na radu.

Radnik koji kod poslodavca bude zatečen na obavljanju poslova radnika za zaštitu na radu u momentu stupanja na snagu pravilnika o polaganju stručnog ispita, može nastaviti sa obavljanjem tih poslova ukoliko ima najmanje višu stručnu spremu – VI stepen tehničkog usmjerenja i najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima zaštite na radu.

Broj radnika za zaštitu na radu kod poslodavaca kod kojeg postoje radna mjesta sa povećanim rizikom, zavisi od broja radnika, broja lokacija odvojenih radnih jedinica, opasnosti i rizika po zdravlje radnika koji su procjenom rizika utvrđeni na određenoj lokaciji, odnosno odvojenoj radnoj jedinici, s tim da je poslodavac dužan na toj lokaciji, odnosno odvojenoj radnoj jedinici odrediti najmanje jednog radnika za zaštitu na radu na svakih 300 radnika.

Poslodavac kod kojeg postoje radna mjesta sa povećanim rizikom može za obavljanje poslova iz oblasti zaštite na radu organizovati stručnu službu.

 

Angažovanje ovlaštene organizacije za zaštitu na radu kod poslodavaca kod kojih postoje poslovi sa povećanim rizikom

 

Poslodavac kod kojeg postoje poslovi sa povećanim rizikom može angažovati ovlaštenu organizaciju za zaštitu na radu samo za obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu za koje se izdaje posebno ovlaštenje u skladu sa Zakonom.

 

Obaveze radnika za zaštitu na radu

 

Radnik za zaštitu na radu mora biti primljen na puno radno vrijeme 8h, koji će primarno obavljati poslove zaštite na radu, a to su:

1. učešće u izradi akta o procjeni rizika,

Predviđeno je da radnik za zaštitu na radu učestvuje u izradi akta o procjeni rizika, i ako će za izradu akta o procjeni rizika biti angažovana ovlaštena organizacija za poslove zaštite na radu koja ima rješenje ministarstva rada i socijalne politika FBiH. Učešće radnika za zaštitu na radu u procjeni rizika ogleda se u tome što će morati omogućiti uvid u dokumentaciju kojom raspolaže poslodavac (izvještaj o prethodnim periodičnim ljekarskim pregledima radnika, podaci o povredama na radu, profesionalnim oboljenjima u vezi sa radom, analiza poduzetih mjera radi spriječavanja povreda na radu, profesionalnih oboljenja i oboljenja u vezi sa radom, zapisnici o izvršenom inspekcijskom nadzoru, uputstva za siguran rad i dr. dokumentacija koju bude tražila ovlaštena organizacija za potrebe izrade akta o procjeni rizika.

2. izrada prijedloga internog akta o zaštiti na radu,

Nakon izrade akta o procjeni rizika od strane ovlaštene organizacije za poslove zaštite na radu, na osnovu kojeg se radi Interni akt o zaštiti na radu, radnik za zaštitu na radu obavezan je da izradi prijedlog internog akta o zaštiti na radu sa svim stavkama koje su propisane zakonom o zaštiti na radu (organizaciju provođenja zaštite na radu, pravila prevencije i zaštite, poslove sa povećanim rizikom, poslove na kojima se provodi mjera skraćivanja radnog vremena, način utvrđivanja zdravstvenog stanja radnika koji rade na poslovima sa povećanim rizikom, i drugih radnika, sredstva i opremu lične zaštite koja pripadaju radniku, te prava, obaveze i odgovornosti radnika za zaštitu na radu i drugih radnika u ovoj oblasti, kao i druga pitanja od značaja za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu).

3. izrada plana i programa mjera zaštite na radu,

Plan i program mjera zaštite na radu, koji će se zasnivati na aktu o procjeni rizika i internom aktu o zaštiti na radu, jer će utvrđivanje načina i mjera za otklanjanje, smanjenje ili sprječavanje rizika biti sastavni dio akta o procjeni rizika, dok će se organizacija zaštite na radu utvrditi Internim aktom o zaštiti na radu.

4. unutrašnji nadzor nad primjenom mjera zaštite na radu,

Radnik za zaštitu na radu će biti zadužen da prati i praktičnu primjenu propisanih mjera zaštite na radu kod poslodavca, te da preduzima odgovarajuće mjere u smislu navedenog (obavještava poslodavca, radnike i njihove predstavnike, obavještava nadležnu inspekciju, predlaže poslodavcu unaprjeđenje zaštite na radu, zabrani rad na radnom mjestu, odnosno da zabrani upotrebu sredstava za rad i sredstava i opreme lične zaštite u slučaju kada utvrdi neposrednu opasnost po život i zdravlje radnika i dr.).

5. stručna pomoć poslodavcu u provođenju i unaprjeđenju sigurnosti i zaštite zdravlja na radu,

U skladu sa zakonom o zaštiti na radu radnik za zaštitu na radu obavezan je da pruža stručnu pomoć poslodavcu u provođenju i unaprjeđenju sigurnosti i zaštite zdravlja na radu. Radnik za zaštitu na radu je dužan da, poštujući načela prevencije utvrđena zakonom o zaštiti na radu, izradi plan i program mjera zaštite na radu koje će doprinijeti unaprjeđenju sigurnosti i zaštite zdravlja na radu kod poslodavca.

6. izrada uputstava za siguran rad,

Radnik za zaštitu na radu obavezan je i za izradu uputstava za siguran i zdrav rad koja proizilazi iz obaveza poslodavca da radnicima i/ili njihovim predstavnicima daje odgovarajuća pisana uputstva koja se odnose na rizike po sigurnost i zdravlje sa zaštitnim i preventivnim mjerama koje se poduzimaju za otklanjanje ili smanjenje rizika, te da na mjestima rada, na sredstvima za rad i pripadajućim instalacijama trajno postavi znakove upozorenja na opasnost i znakove općih obavještenja, u skladu sa važećim propisima. Navedene obaveze poslodavac će u praksi realizovati radnik za zaštitu na radu, koji će izrađivati uputstva za siguran i zdrav rad.

7. praćenje i organizovanje periodičnih pregleda sredstava za rad, sredstava i opreme lične zaštite,

S obzirom da će se periodični pregledi i ispitivanje sredstava za rad, sredstava i opreme lične zaštite vršiti na način i u rokovima utvrđeni pravilnikom o načinu i postupku vršenja periodičnih pregleda i ispitivanja iz oblasti zaštite na radu, te voditi evidenciju o periodičnim pregledima.

8. praćenje i organizovanje periodičnih pregleda hemijskih, fizičkih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnoj okolini,

Ista obaveza radnika za zaštitu na radu propisana je i u odnosu na praćenje i organizovanje periodičnih pregleda hemijskih, fizičkih i bioloških štetnosti i mikro klime u radnoj okolini. U pogledu navedenog radnik za zaštitu na radu je u obavezi da vodi evidenciju o istim, te da za nove periodične preglede i ispitivanja angažuje ovlaštenu organizaciju za poslove zaštite na radu.

9. priprema i organizovanje osposobljavanja radnika za siguran rad,

Obaveza pripreme i organizovanja radnika za siguran i zdrav rad podrazumijeva da je radnik za zaštitu na radu dužan voditi računa da se osposobljavanje radnika za siguran i zdrav rad obavezno obavlja kod zasnivanja radnog odnosa, odnosno premještanje na druge poslove, prilikom uvođenja nove tehnologije ili novih sredstava za rad, kao i kod promjene procesa rada koji može prouzrokovati promjenu mjera za siguran i zdrav rad. U smislu navedenog, radnik za zaštitu na radu ne može biti raspoređen na radno mjesto na kojem će samostalno obavljati poslove prije nego što bude upoznat sa svim vrstama rizika na poslovima na koje ga raspoređuje i o preduzetim konkretnim mjerama sigurnosti i zaštite na radu, a u skladu sa aktom o procjeni rizika. Osposobljavanje radnika za siguran i zdrav rad može da vrši i radnik za zaštitu na radu, kao i ovlaštena organizacija za poslove zaštite na radu.

10. praćenje stanja i izvještavanje poslodavca o povredama na radu, profesionalnim oboljenjima i bolestima u vezi sa radom,

11. analiziranje uzroka povreda na radu i profesionalnih oboljenja u saradnji sa ovlaštenim doktorom specijalistom medicine rada i predlaganje mjere za unaprjeđenje sigurnosti i zaštite zdravlja na radu,

radnik za zaštitu na radu dužan je pratiti zdravstveno stanje radnika, za koje je propisana obaveza evidentiranja, analizirati utvrđeno stanje, te izvještavati poslodavca o istom. Radnik za zaštitu na radu dužan je sarađivati sa ovlaštenom zdravstvenom ustanovom, koja u skladu sa posebnim propisima i u skladu sa zakonom o zaštiti na radu obavlja poslove specifične zdravstvene zaštite radnika, odnosno medicine rada. Saradnja radnika za zaštitu na radu sa dr. medicine rada podrazumijeva analiziranje uzorka povrede na radu i predlaganje mjera za unaprjeđenje sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, što podrazumijeva analizu uzroka povreda na radu, mogućnosti otklanjanja rizika primjenom načela prevencije.

12. praćenje i organizovanje periodičnih ljekarskih pregleda radnika koji rade na poslovima sa povećanim rizikom, te analiza izvještaja o obavljenim periodičnim ljekarskim pregledima,

Periodični ljekarski pregledi za radna mjesta sa povećanim rizikom se rade periodično, u rokovim utvrđenim pravilnik o postupku raspoređivanja radnika na poslove sa povećanim rizikom i o postupku prethodnih i periodičnih ljekarskih pregleda radnika koji obavljaju poslove sa povećanim rizikom. Prilikom zakazivanja termina obavljanja periodičnih ljekarskih pregleda radnik za zaštitu na radu će biti u obavezi da ovlaštenoj zdravstvenoj organizaciji pripremi i dostavi sve podatke o poslovima sa povećanim rizikom i navede sve štetnosti i opasnosti kojima su radnici izloženi, a koji su utvrđeni aktom o procjeni rizika. Radnik za zaštitu na radu će biti dužan da ugovori termine obavljanja periodičnih ljekarskih pregleda i da o tim terminima obavijesti radnike koji imaju obavezu obavljanja periodičnih ljekarskih pregleda, u terminima po zahtjevu poslodavca.

Ovlaštena zdravstvena ustanova je dužna da po obavljenom periodičnom ljekarskom pregledu radnika koji rade na poslovima sa povećanim rizikom, dostaviti izvještaj poslodavcu u oku od 15 dana, od dana obavljenog pregleda. Radnik za zaštitu na radu će biti dužan da izvrši analizu rezultata pregleda u pogledu eventualnih uticaja obavljanja poslova sa povećanim rizikom na zdravstvene i psihofizičke sposobnosti radnika, te da u skladu sa izvršenom analizom poslodavcu predloži odgovarajuće mjere. Zakonom o zaštiti na radu je propisano da radnik koji ne obavi periodični ljekarski pregled ne može nastaviti sa radom dok ne utvrdi njegovo zdravstveno stanje i psihofizičke sposobnosti.

13. savjetovanje poslodavca u pogledu izbora i nabavke opreme i tehnološkog procesa rada,

Savjetovanje poslodavca u pogledu izbora i nabavke opreme i tehnološkog procesa rada, propisana je obaveza u vezi sa provođenjem načela prevencije kod poslodavca, kako i se prilikom nabavke nove opreme i uvođenjem novog tehnološkog procesa rada smanjivali i otklonili rizici na radu.

14. saradnja sa poslodavcem prilikom planiranja izgradnje i rekonstrukcije objekata namijenjenih za rad,

Saradnja radnika zaštite na radu sa poslodavcem prilikom planiranja izgradnje i rekonstrukcije objekata namjenjenih za rad, propisana je u smislu obaveze poslodavca koji izvodi radove na izgradnji objekata i tehničko tehnoloških procesa, prema kojoj je isti dužan da navedene radove izvodi prema tehničkoj dokumentaciji u kojoj su projektovane mjere zaštite na radu.

15. saradnja sa nadležnom inspekcijom rada i drugim ustanovama koje se bave sigurnošću i zaštitom na radu,

Obaveza radnika za zaštitu na radu koja se odnosi na saradnja sa nadležnom inspekcijom rada i drugim ustanovama koje se bave sigurnošću i zaštitom na radu, propisana je u smislu obaveze radnika za zaštitu na radu da prisustvuje uviđajima nadležne inspekcije i inspekcijskim nadzorima, te da u tom smislu nadležnim inspektorima omogući uvid u svu potrebnu dokumentaciju. Saradnja sa inspekcijskim organima podrazumijeva i potrebnu komunikaciju i saradnju u vezi sa procesom otklanjanja nepravilnosti koje utvrdi nadležni inspektor. Saradnja sa drugim ustanovama koje se bave sigurnošću i zaštitom na radu, propisana je u smislu generalnog unaprjeđenja zaštite na radu.

16. saradnja sa sindikatom, vijećem zaposlenika i povjerenikom za zaštitu na radu, u skladu sa ovim zakonom.

Propisana je i obaveza radnika za zaštitu na radu u pogledu saradnje sa sindikatom, vijećem zaposlenika i povjerenikom za zaštitu na radu, a u skladu sa zakonom o zaštiti na radu, koji se ogleda u obavezi konsultovanja predstavnika radnika u vezi sa organizovanjem i provođenjem mjera zaštite na radu.

Pored svih navedeni obaveza radnika za zaštitu na radu, propisana je i generalna obaveza radnika za zaštitu na radu prema kojoj je isti obavezan da zabrani rad na radnom mjestu, odnosno da zabrani upotrebu sredstava za rad i sredstava i opreme lične zašite u slučaju kada utvrdi neposrednu opasnost po život i zdravlje radnika, te da o tome u pisanom obliku obavijesti poslodavca i povjerenika za zaštitu na radu.

 

Povjerenik za zaštitu na radu

 

Povjerenik za zaštitu na radu je lice izabrano ili imenovano da predstavlja zaposlene u oblasti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu kod poslodavca (u daljem tekstu: povjerenik).

Povjerenik, kao predstavnik radnika kod poslodavca, ima pravo da:

1. dobije informacije o uvjetima rada, analizama povreda na radu, profesionalnih oboljenja i bolesti vezanih za rad, nalazima i preporukama inspekcijskih organa,
2. zahtijeva od poslodavca da preduzme odgovarajuće mjere i dostavi mu prijedloge za ublažavanje rizika i otklanjanja izvora opasnosti,
3. informiše radnike o provođenju mjera zaštite na radu,
4. zahtijeva inspekcijski pregled ako smatra da mjere koje je preduzeo poslodavac nisu primjerene cilju po kojem treba osigurati sigurne i zdrave uvjete rada i iznese svoja zapažanja u toku inspekcijskog pregleda,
5. prisustvuje inspekcijskim pregledima i/ili dostavi svoja zapažanja u toku inspekcijskih pregleda.

Povjerenik za zaštitu na radu je lice zaposleno kod poslodavca, poslove povjerenika može obavljati najviše šest sati sedmično, a za vrijeme obavljanja poslova povjerenika ima pravo na naknadu plaće u visini plaće koju bi ostvario da je radio na poslovima za koje je zaključio ugovor o radu.

Poslodavac osigurava povjereniku za zaštitu na radu potrebna sredstva da može ostvarivati svoje funkcije koje proizilaze iz ovog zakona. Koja su to potrebna sredstva nije propisano zakonom, ali su to svi troškovi koji mogu nastati zakonitim obavljanjem njegove funkcije, npr. prevoz do mjesta rada koja su u njegovoj nadležnosti, mogućnost da se pisanim putem/elektronskom poštom ili na drugi način obraća radnicima i oni njemu, troškovi telefona i sl., a sve u cilju uspješnog obavljanja njegovih nadležnosti.

Zbog toga što će se povjerenik naći u situaciji da se, zbog zahtjeva za poboljšanje i unapređenje uslova rada i mjera zaštite na radu, “zamjera” poslodavcu, jer iz toga proističu troškovi za poslodavca, povjerenik je zaštićen zakonom na način da je propisano da ne može biti doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na druge radnike, zbog svojih poslova vezanih za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu.

Nepovoljniji položaj znači vođenje disciplinskog postupka zbog zakonitog zauzimanja za prava radnika, neopravdani premještaj na drugo radno mjesto, mobing i sl.

Zakon o zaštiti na radu propisuje da povjerenik za zaštitu na radu mora imati odgovarajuću stručnu spremu i radno iskustvo. Međutim, ovim zakonom nije propisano koja je to odgovarajuće stručna sprema i radno iskustvo.

Međutim, ako analiziramo prava povjerenika, vidjet ćemo da bi to trebao biti radnik poslodavca, koji radi u procesu rada koji se obavlja pod povećanim rizikom i ima iskustvo sa načinom rada, opasnostima od rada sa postojećim sredstvima rada, ispravnim ili pogrešnim postupanjima koja dovode do dodatnih opasnosti i slično, koji će zahvaljujući tome uspješno predstavljati radnike u skladu sa nadležnostima/pravima koje ima. To po našem mišljenju ne mora biti radnik VSS, ako na poslovima s povećanim rizikom rade radnici druge kvalifikacije, ali mora biti iskusan i dobar radnik na tim poslovima.

 

Kod kojih poslodavaca se bira ili imenuje povjerenik

 

Kod poslodavca koji zapošljava 30 ili više radnika, radnici biraju ili imenuju povjerenika za zaštitu na radu. Broj povjerenika, izbor i njihov mandat utvrđuju se u skladu sa propisom o vijeću zaposlenika, vodeći računa o zastupljenosti svih dijelova procesa rada.

Ukoliko povjerenika nisu izabrali radnici, pod istim uvjetima povjerenika za zaštitu na radu imenuje sindikat.

Bez obzira da li je povjerenik izabran od strane radnika ili imenovan od strane sindikata, povjerenik ima ista prava i obaveze koja su propisana zakonom o zaštiti na radu.

Ako to zahtijevaju uvjeti rada (povećana opasnost za sigurnost i zdravlje radnika, rad na izdvojenim mjestima i sl.), povjerenik će biti izabran ili imenovan bez obzira na broj radnika.

Ovo je važno naglasiti s obzirom da postoje poslodavci sa manjim brojem radnika, čija djelatnost predstavlja povećanu opasnost za zdravlje i život radnika, odnosno poslovi s povećanim rizikom, a povjerenik za zaštitu na radu predstavlja izabrano ili imenovano lice da ih predstavlja kod poslodavca u oblasti zaštite na radu.

 

Broj povjerenika

 

Broj povjerenika određuje se shodnom primjenom Zakona o vijeću zaposlenika, a to znači:

1. na osnovu broja zaposlenika kod poslodavca,
2. pri izboru povjerenika osigurava se ravnomjerna zastupljenost svih dijelova procesa rada (u daljem tekstu: organizaciona jedinica), kao i odgovarajuća spolna, starosna, kvalifikaciona i druga zastupljenost radnika,
3. ako je poslovanje poslodavca organizirano u više organizacionih jedinica izvan sjedišta poslodavca, može se organizirati izbor povjerenika za te organizacione jedinice, pod uvjetima utvrđenim u Zakona o vijeću zaposlenika
4. S obzirom da postoje nedoumice na koji način se shodno primjenjuje Zakon o vijeću zaposlenika, u daljem tekstu predočit ćemo proceduru izbora.

 

Način izbora povjerenika

 

Prilikom izbora povjerenika se shodno primjenjuje Zakon o vijeću zaposlenika.

Povjerenik se bira se na prijedlog sindikata ili najmanje 20% zaposlenika od ukupnog broja zaposlenih koji su u radnom odnosu.

Svi radnici kod poslodavca imaju pravo da biraju i budu birani za povjerenika, osim članova upravnog odbora, poslovodnog organa, nadzornog odbora i članova njihovih porodica, te zaposlenika koje poslodavac ovlasti da ga zastupaju u odnosima sa zaposlenim.

 

Način, vrijeme izbora, mandat povjerenika

 

Izbori se, po pravilu, održavaju početkom godine.

Povjerenik/povjerenici se biraju na slobodnim i neposrednim izborima tajnim glasanjem, na period od tri godine.

Povjereniku prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabra:

1. prestankom ugovora o radu;
2. isključenjem zbog neizvršavanja obaveza i ovlaštenja koja su utvrđena ovim ili drugim zakonom;
3. ako nastupe okolnosti koje predstavljaju smetnju da bude u vijeću zaposlenika (postane član upravnog odbora, poslovodnog organa, nadzornog odbora i član njihovih porodica, te zaposlenik kojeg poslodavac ovlasti da ga zastupaju u odnosima sa zaposlenim);
4. ako se broj zaposlenika smanji ispod broja 15 u trajanju dužem od šest mjeseci.

Isključenje mogu zatražiti sindikat, najmanje 25% radnika ili poslodavac.

Povjereniku prestaje mandat isključenjem, ako je na skupu/zboru radnika za isključenje glasalo više od polovine zaposlenih.

 

Sazivanje izbora

 

Sazivanje izbora vrši se na skupu/zboru radnika poslodavca.

Skup/zbor radnika, radi sazivanja izbora povjerenika, saziva sindikat,[13] a ako sindikat nije formiran, skup/zbor radnika saziva se na zahtjev najmanje 20% radnika od ukupnog broja zaposlenih koji su u radnom odnosu kod poslodavca.

Na skupu /zboru radnika raspisuju se izbori za povjerenika i imenuje izborna komisija za provođenje izbora.

 

Izborna komisija

 

Izborna komisija ima neparan broj članova, a najmanje tri člana.

Član izborne komisije ne može biti radnik koji je kandidat za člana vijeća zaposlenika.

Izborna komisija utvrđuje i objavljuje listu svih zaposlenika koji imaju pravo da glasaju (birački spisak).

Izborna komisija:

1. utvrđuje i objavljuje jedinstvenu listu kandidata za izbor povjerenika,
2. provodi i nadzire glasanje,
3. brine se o zakonitosti izbora i
4. objavljuje rezultate izbora.

O radu izborne komisije vodi se zapisnik koji se objavljuje nakon provedenih izbora.

 

Prijedlog kandidata za povjerenika

 

Kandidata ili liste kandidata za izbor povjerenika mogu predložiti sindikat, odnosno jedna ili više grupa radnika.

Svaku grupu radnika koja predlaže listu kandidata mora podržati najmanje 10% radnika od ukupnog broja zaposlenih.

Svaka lista kandidata ima onoliko kandidata koliko se bira povjerenika kod poslodavca.

Na osnovu jedne ili više lista kandidata izborna komisija utvrđuje i objavljuje jedinstvenu listu kandidata za izbor članova vijeća zaposlenika.

 

Tajno glasanje

 

Glasanje se vrši zaokruživanjem rednog broja ispred imena onog kandidata na glasačkom listiću za koga radnik želi da glasa.

Glasati se može za onoliko kandidata koliko se povjerenika bira.

Izbori su važeći ako je glasalo više od jedne polovine svih zaposlenih.

Troškove provođenja izbora snosi poslodavac (naknada plaće za vrijeme glasanja, kao da je radnik radio, obezbjeđenje prostora, troškova glasačkih kutija, listića i drugi troškovi koji nastaju povodom organizovanja i provođenja izbora).

Ako je na listi kandidata bio isti broj kandidata koliko se bira povjerenika, izabrani su oni kandidati koji su dobili više od jedne polovine glasova zaposlenika koji su glasali.

Ako je na jedinstvenoj listi kandidata bilo više kandidata nego što se bira povjerenika, izabrani su oni kandidati koji su dobili najveći broj glasova i najmanje 30% glasova radnika koji su glasali.

Ako kandidat za povjerenika ne dobije dovoljan broj glasova ili dva ili više kandidata dobiju jednak broj glasova, glasanje se ponavlja za one kandidate koji nisu dobili potrebnu većinu ili su dobili jednak broj glasova.

Ako i na ponovljenom glasanju neki od kandidata ne dobiju potrebnu većinu glasova, cijeli izborni postupak se ponavlja za broj kandidata koji nisu izabrani u roku od 30 dana od dana ponovljenog glasanja.

Ako izborna komisija na osnovu izbornog materijala utvrdi nepravilnosti na pojedinim ili svim glasačkim mjestima koje su bitno uticale na rezultate izbora, poništit će glasanje na svim, odnosno na onim glasačkim mjestima na kojima je bilo takvih nepravilnosti.

Ako je glasanje poništeno zbog nepravilnosti na pojedinim glasačkim mjestima, ponavljanje glasanja vrši se samo na tim glasačkim mjestima.

Bez obzira što poslodavac, osim što snosi troškove izbora, nema nikakvu obavezu u izboru/imenovanju povjerenika za zaštitu na radu, niti je odgovarani ako povjerenik nije izabran/imenovan, bilo bi poželjno da na prikladan način upozna radnike o obavezi odnosno mogućnosti izbora / imenovanja povjerenika, čiji je izbor/imenovanje prvenstveno u interesu radnika te da im omogući upoznavanje s ulogom i pravima i obavezama povjerenika, te procedurom izbora.

---

 

Pogledajte i ostale Novosti.

Vezane novosti:

Povreda na radu i profesionalno oboljenje

Zakon o zaštiti na radu u FBiH – implementacija

Objavljen Zakon o zaštiti na radu

Model Pravilnika o zaštiti na radu FBiH

Smjernice za rad povjerenika za zaštitu na radu FBiH