Procjena rizika korak po korak

 

Autor članka: Ante Brigić, dipl. ing.

 

Sažetak: Uvod Zakon o zaštiti na radu (Službene novine FBiH br.79/20) uređuje prava, obaveze i odgovornosti poslodavca i radnika u vezi s provođenjem i poboljšanjem sigurnosti i zaštite zdravlja radnika na radu, kao i opća načela prevencije, te sistem pravila sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, čijom primjenom se postiže sprečavanje povreda na radu, profesionalnih oboljenja i drugih oboljenja u vezi s radom, kao i zaštita radne okoline, te druga pitanja u vezi sa sigurnošću i zaštitom zdravlja na radu.

Zakon o zaštiti na radu propisuje da je poslodavac obavezan, uzimajući u obzir poslove i njihovu prirodu izraditi Akt o procjeni rizika koji imaju uticaj na život i zdravlje radnika i osoba na radu, posebno u odnosu na sredstva rada, radnu okolinu, tehnologiju, fizičke štetnosti, hemikalije, odnosno biološke agense koje koristi, uređenje mjesta rada, organizaciju procesa rada, jednoličnost rada, statodinamičke i psihofiziološke napore, rad s nametnutim ritmom, rad po učinku u određenom vremenu (normirani rad), noćni rad, psihičko radno opterećenje i druge rizike koji su prisutni, radi sprječavanja ili smanjenja rizika.

Ključne riječi: rizik, upravljanje rizikom, radnik, radno mjesto, opasnost, ovlaštena organizacija za zaštitu na radu, procjena rizika.

---

 

Uvod

 

Poslodavac je obavezan izraditi Akt procjenu rizika u pisanom ili elektronskom obliku koji odgovara postojećim rizicima na radu i u vezi s radom i koji je dostupan radniku na mjestu rada. Na osnovu Akta o procjeni rizika, poslodavac je dužan izraditi i Interni akt zaštite na radu.

Procjenu rizika može izvršiti ovlaštena organizacija koja ima rješenje izdato od nadležnog Ministarstva rada. U Federaciji Bosne i Hercegovine nadležno je Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH.

Poslodavac je obavezan izvršiti procjenu rizika, primjenjivati pravila zaštite na radu, poduzeti preventivne mjere, organizovati i provoditi radne i proizvodne postupke/metode, te poduzimati druge aktivnosti za sprječavanje i smanjenje izloženosti radnika utvrđenim rizicima.

Cilj je otkloniti ili svesti na najmanju moguću mjeru vjerovatnoću nastanka povrede na radu, oboljenja od profesionalne bolesti ili bolesti u vezi s radom, i osigurati bolji nivo zaštite na radu na svim organizacionim nivoima. Propusti učinjeni u postupku procjene rizika (npr. propust uočavanja vjerovatnoće nastanka opasnog ili štetnog događaja na radu ili u vezi s radom, pogrešna procjena štetnosti događaja, odnosno podcjenjivanje njegove štetne posljedice i sl.) ne oslobađaju poslodavca obaveza i odgovornosti u vezi sa zaštitom na radu.

Poslodavac je obavezan radnike i njihove rukovodioce uključiti u postupak procjene rizika kako je propisano Zakonom zaštite na radu.

Poslodavac je obavezan osigurati radniku dostupnost Akta o procjeni rizika za mjesto rada i poslove koji se na njemu obavljaju.

Pravilima o izradi procjene rizika propisuju se uvjeti, način i metoda izrade Akta o procjeni rizika, obavezni sadržaji obuhvaćeni procjenom i podaci na kojima se procjena rizika bazira te klasifikaciju opasnosti, štetnosti i napora na radu i u vezi s radom.

Procjena rizika u smislu Zakona je sistematsko evidentiranje i procjenjivanje svih faktora u procesu rada koji mogu uzrokovati nastanak povrede na radu, oboljenja ili oštećenja zdravlja i utvrđivanje mogućnosti, odnosno načina sprječavanja, otklanjanja ili smanjenja rizika.

Poslodavac je obavezan imati izrađen Akt o procjeni rizika za sva radna mjesta na kojima radnici obavljaju radne zadatke.

---

---

---

 

Priprema za procjenu rizika

 

Poslodavac je dužan pažljivo pripremiti i osmisliti ono što će činiti kako bi se provela kvalitetna procjena rizika i primijenile mjere neophodne za sigurnost i zdravlje radnika.

Radnik zaštite na radu mora imati aktivnu ulogu u pokretanju i upravljanju postupkom procjene rizika te motivirati upravu za davanje podrške tom postupku.

Pripremna faza je ključna za uspješnu organizaciju i provođenje procjene rizika. Preporučljivo je slijediti slijedeće korake:

 

Izraditi plan za provođenje procjene rizika

 

Organizacija procjene rizika kod poslodavca mora biti opisana do u detalje kako bi pružala jasna uputstva – što treba učiniti, odrediti vremenski raspored, zadatke osobe odgovorne za pojedine korake u postupku izrade Akta.

Pri izradi plana provođenja procjene rizika treba se konsultovati s predstavnicima radnika. Planom mogu biti planirani i predviđeni:

• organizacija, koordinacija, vremenski raspored i započinjanje postupka,
• imenovanje osoba odgovornih za pojedine korake,
• imenovanje kompetentnih osoba za provođenje procjene,
• uključivanje radnika i njihovih predstavnika: početna obuka, prepoznavanje opasnosti, revizija, praćenje,
• osiguravanje potrebnih informacija, obuke, sredstava i podrške članovima radne grupe koja obavlja procjenu,
• osiguravanje odgovarajuće koordinacije između osoba koje obavljaju procjenu i neposrednih rukovodilaca, predstavnika radnika i drugih učesnika,
• osiguravanje primjene rezultata obavljene procjene u određivanju preventivnih i korektivnih mjera,
• dokumentiranje procjene rizika i Plana mjera kojima se smanjuje nivo rizika, te osiguravanje usklađenosti dokumenta Procjene rizika s odrednicama Pravila o izradi procjene rizika,
• obavještavanje i raspravljanje o procjeni rizika, njenim rezultatima i uvedenim mjerama s radnicima ili njihovim predstavnicima,
• postizanje dogovora o načinu praćenja opasnosti i rizika,

praćenje preventivnih i korektivnih mjera kako bi se održala njihova učinkovitost.

---

 

 

Imenovati ovlaštenu organizaciju za zaštitu na radu koja će izraditi Akt o procjeni rizika

 

Postupak procjene rizika obuhvata prikupljanje podataka o poslodavcu, radnim mjestima i mjestima rada u radnoj okolini kod poslodavca, analizu i procjenu prikupljenih podataka, te sistematsko evidentiranje i procjenu svih faktora u procesu rada koji se odnosi na moguće vrste štetnosti i opasnosti na radnim mjestima i mjestima rada u radnoj okolini, koje mogu izazvati rizik od nastanka povreda, profesionalnih oboljenja ili oštećenja zdravlja radnika.

Postupak procjene rizika kod poslodavca se provodi u odnosu na organizaciju rada i radni proces kod poslodavca, sredstva rada, sirovine i materijale koji se koriste u tehničko-tehnološkom i radnom procesu, uvjete rada na mjestu rada i u radnoj okolini, te druge elemente koji mogu izazvati rizik od nastanka povreda, profesionalnih oboljenja ili oštećenja zdravlja radnika.

Poslodavac je obavezan ovlaštenoj organizaciji koja vrši procjenu rizika i izrađuje akt o procjeni rizika kod poslodavca, omogućiti uvid u svu dokumentaciju koja je potrebna za izradu akta o procjeni rizika.

Lica koja vrše procjenu rizika prikupljaju potrebne informacije paralelno iz više izvora, koji su:

• vlastito opažanje na radnom mjestu,
• razgovor sa radnicima, rukovodiocima i radnikom za zaštitu na radu,
• tehnička, tehnološka i druga dokumentacija kao što je:
  • tehnička dokumentacija o radnoj opremi, tehnologiji i materijalima,
  • sigurnosno tehnički listovi,
  • organizacija i način rada,
  • tehnički zahtjevi radnih procesa,
  • pisana uputstva i smjernice,
  • podaci o povredama na radu, profesionalnim bolestima, bolovanjima,
  • podaci o izbjegnutim nesrećama ili povredama,
  • informacije o kvarovima i opasnim događajima,
  • izvještaj inspektora ili unutarnjih nadzora,

Lica koja provode procjenu rizika moraju imati saznanja iinformacije o:

• obimu poslova pojedinih radnih mjesta, procesima rada, procedurama i organizaciji rada, interakciji radnika s materijalima i opremom koju koriste,
• materijalima, tvarima, opremi i tehnologiji koje se koriste pri radu,
• broju, dinamici i ostalim karakteristikama povreda na radu, profesionalnih bolesti, bolesti vezanih za rad,
• osjetljivim grupama radnika, kao i o aktivnostima radnika drugih poslodavaca koji rade kod ovog poslodavca,
• opasnostima i rizicima za koje se već zna da su prisutni i o mjerama koje se primjenjuju za smanjenje tih rizika,
• vrsti, vjerojatnoći
• učestalosti i trajanju izloženosti opasnostima, što u nekim slučajevima može značiti primjenu modernih, provjerenih tehnika mjerenja,
• odnosu između izloženosti opasnosti i njenog učinka,
• pravnim normama i zahtjevima koji se odnose na rizik prisutan na radnome mjestu,
• dobroj praksi u područjima gdje nema posebnih zakonskih normi.

---

 

Postupak procjene rizika korak po korak

 

1. Prepoznavanje opasnosti i opasne situacije,
2. Prepoznati ko je izložen i na koji način,
3. Procjena rizika,
4. Dokumentirati i zabilježiti rezultate procjene rizika,
5. Odlučiti o korektivnim i preventivnim mjerama.

 

1. Prepoznati opasnosti i opasne situacije

 

Prepoznavanje opasnosti znači otkrivanje tih situacija i mogućih neželjenih posljedica. Mogu se postaviti pitanja:

• Šta može uzrokovati štetu?
• Što može uzrokovati neželjene učinke?

Pri prepoznavanju opasnosti potrebno je:

• obići mjesta rada i posmatrati šta je opasno i što može uzrokovati štetu,
• izvršiti intervju sa radnicima i njihovim rukovodiocima o problemima s kojima se susreću. Često je najbrži i najsigurniji način utvrđivanja pojedinosti o rizicima na radu pitati radnike koji sudjeluju u aktivnostima koje se procjenjuju. Oni će znati koje sve postupke u radnom procesu provode, koje su se situacije u prošlosti dogodile u kojima je izbjegnuta nesreća, postoje li neki prečci i improvizacije kako bi se doskočilo teškim zadacima, te koje mjere predostrožnosti poduzimaju,
• sistematski ispitati sve vidove rada, što znači da treba:

1. 1. gledati što se stvarno događa na radnom mjestu ili tokom obavljanja posla (praksa se može razlikovati od pisanih uputstava radnicima),
   2. razmatrati postupke i radnje koje nisu rutinske i koje se odvijaju povremeno (npr. postupci održavanja, promjene u proizvodnim ciklusima),
   3. voditi računa o neplaniranim ali predvidivim događajima kao što je prekid u procesu rada,

• uzimati u obzir dugotrajnu izloženost opasnostima po zdravlje, kao što su na primjer visok nivo buke ili izloženost štetnim tvarima, te također obratiti pažnju na složenije i manje vidljive rizike kao što su psihosocijalni čimbenici, rizici koji proizlaze iz organizacije rada i drugih koji bi mogli doprinijeti stresu na radu,
• pregledati i analizirati evidencije o povredama na radu koje su se dogodile kod poslodavca, podatke o profesionalnim bolestima i bolovanjima,
• tražiti informacije iz drugih izvora kao što su:

1. 1. uputstva za rukovanje opremom od proizvođača ili dobavljača,
   2. sigurnosno tehnički listovi,
   3. interna pravila i radna uputstva,
   4. brošure ili internetske stranice u području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu,
   5. zapisnici inspekcije,
   6. primjedbe predstavnika radnika i/ili sindikata,
   7. zakonski propisi i tehničke norme.

Informativni popis opasnosti koji se može koristiti pri prepoznavanju i evidentiranju opasnosti.

Ponekad sama informacija o postojanju opasnosti u radnom procesu nije dovoljna da bi se moglo zamisliti ili predvidjeti što se sve može dogoditi. Nije dovoljno znati što može uzrokovati štetu, već također kako i na koji način može do štete doći. Iz tog razloga korisno je prepoznati i opisati situacije u kojima opasnost može uzrokovati povredu ili štetu. Može se postaviti pitanje:

• Kako opasnost može djelovati?
• Kako može nastati neka šteta ili povreda?

Na primjer:

Električna struja je opasnost, a štetu može uzrokovati oštećena izolacija, kvar na sklopu, pogrešno ožičenje ili kratki spoj.

 

2. Prepoznati ko je izložen i na koji način

 

Ako na nekom mjestu rada istovremeno rade radnici više poslodavaca, na umu treba imati mogućnost međusobnog uticaja pojedinih grupa radnika i njihovih radnih procesa. Također treba imati na umu da riziku mogu biti izložene i druge osobe koje nisu uključene u radni proces, kao što su na primjer posjetioci ili poslovni partneri.

Pri prepoznavanju i evaluaciji rizika treba imati na umu radnike koji imaju posebne potrebe kao što su:

• radnici sa smanjenom radnom sposobnošću,
• mladi i stari radnici,
• žene u generativnoj dobi, trudnice i dojilje,
• strani radnici koji dobro ne razumiju bosanski jezik,
• radnici koji nisu prošli obuku ili su neiskusni.

Pri analizi stanja treba utvrditi ne samo ko je izložen, već kako, na koji način, koliko dugo i koliko često. Trajanje izloženosti bitno utiče na nivo rizika i što je trajanje izloženosti duže, vjerovatnoća nastanka štete je veća. Učinak na zdravlje ne ovisi samo o trajanju izloženosti već i o intenzitetu štetnosti kojoj je radnik izložen. Ovo pravilo vrijedi i za ostale štetnosti i napore. Intenzitet štetnosti, fizičkih ili hemijskih, potrebno je utvrditi mjerenjem i na osnovu tih rezultata procijeniti rizik.

Pri utvrđivanju izloženosti radnika nekoj opasnosti na radu treba uzeti u obzir i mjere koje su već primijenjene i koje mogu bitno smanjivati izloženost, mogući štetni učinak i nivo rizika nastanka oštećenja zdravlja.

 

3. Procjena rizika

 

Slijedeći korak je procjenjivanje rizika koji proizlazi iz svake opasnosti. Procjenjivanje rizika je postupak kojim se povezuje vjerovatnoća pojave štete i težine mogućih posljedica što rezultira nivoom rizika. Tim postupkom se određuje nivo vjerovatnoće da opasna situacija rezultira štetnom posljedicom (povredom na radu, profesionalnom bolešću).

RIZIK = vjerojatnoća * posljedica

Postoje različite metode procjene rizika koje se danas koriste. Procjenjivanje rizika vrši se u skladu s Matricom procjene rizika prema općim kriterijima nivoa rizika vjerovatnoća nastanka štetnog događaja i moguće posljedice tog događaja procjenjuju se prema tablici 1 gdje se križaju pet kategorija vjerovatnoće nastanka i pet kategorija težine posljedica. To rezultira s pet kategorija nivoa rizika. U tablicama 2, 3 i 4 pojašnjene su kategorije vjerovatnoće nastanka, težine posljedica odnosno bolesti ili povrede te nivoa rizika.

Procjena vjerovatnoće i posljedica jednostavno znači odgovoriti na neka pitanja. Koliko je vjerovatno da će opasnost izazvati štetu, npr. je li nevjerovatno, moguće ali ne vrlo vjerovatno, ili gotovo sigurno? Koliko će teška biti ta šteta, npr. imat će za posljedicu beznačajnu povredu kao što su modrica ili ogrebotina, ili značajno oštećenje zdravlja kao što su prijelom, amputacija, progresivna bolest, hendikep ili čak smrt?

 

Tablica 1. Procjena rizika

VJEROVATNOĆA		TEŽINA POSLJEDICE – BOLESTI ILI POVREDE
		A	B	C	D	E
		Vrlo laka	Laka	Srednje teška	Teška	Vrlo teška Smrtna, Skupina
I	Beznačajna	1	1	1	2	2
II	Mala	1	1	2	3	3
III	Srednja	1	2	3	3	4
IV	Velika	2	2	3	4	5
V	Izuzetno velika	2	3	4	5	5

 

Tablica 2. Kategorije vjerovatnoće

I	Beznačajna	Nije vjerovatno, samo u iznimnim situacijama
II	Mala	Malo vjerojatno
III	Srednja	Vjerojatno, moguće
IV	Velika	Vrlo vjerojatno, očekivano
V	Izuzetno velika	Gotovo sigurno

 

Tablica 3. Kategorije težine posljedica (povreda i bolesti)

A	Vrlo laka	Zanemarivo (vrlo lagano) oštećenje zdravlja Nema privremene nesposobnosti za rad (bez bolovanja)
B	Laka	Lako i privremeno (reverzibilno) oštećenje zdravlja koje može zahtijevati liječničku pomoć uz liječenje ograničenog trajanja Privremena nesposobnost za rad Nema trajne nesposobnosti za rad
C	Srednje teška	Značajno oštećenje zdravlja koje zahtijeva liječničku pomoć i liječenje produženog trajanja Značajno oštećenje zdravlja koje može izazvati trajno smanjenje radne sposobnosti
D	Teška	Teško trajno i/ili progresivno oštećenje zdravlja Trajna nesposobnost za rad
E	Vrlo teška Smrtna Skupna	Jako teško oštećenje zdravlja s hendikepom* Smrt Istovremeno više ozljeđenih bez obzira na težinu ozljede

* Hendikep je nepovoljno stanje nastalo kao rezultat oštećenja ili nesposobnosti, koje osobu ograničava u funkcioniranju normalnom za njenu dob, spol i društvene i kulturološke čimbenike. Svjetska zdravstvena organizacija, Međunarodna klasifikacija oštećenja, nesposobnosti i hendikepa (WHO, International Classification of Impairments, Disabilities and Handicaps – ICIDH)

 

Tablica 4. Nivo rizika

Nivo	Rizik	Preporučene mjere
1	Beznačajan	Dodatne mjere nisu potrebne Preporučuje se informisati radnike
2	Prihvatljiv	Održavati postojeću situaciju ili je poboljšati Informisati radnike
3	Srednje velik	Preduzimati mjere za poboljšanje Redovno i ciljano pratiti zdravstveno stanje radnika Informisati radnike
4	Velik	Odmah preduzeti mjere Odmah kontrolisati zdravstveno stanje Upozoriti radnike na opasnost
5	Vrlo velik	Odmah zaustaviti proces rada Hitno preduzeti mjere

 

Postupak procjene rizika nastanka štetnog događaja, težine posljedica tog događaja te vrednovanje rizika potrebno je provoditi kroz raspravu i saradnju svih procjenitelja. Vrednovanje rizika treba provesti kako bi se utvrdilo je li potrebno smanjivanje rizika ili je prihvatljiv rizik, odnosno zadovoljavajući standard sigurnosti već postignut. Prihvatanje nivoa rizika mora se bazirati na načelima sigurnosti i drugim aspektima.

Popis vrednovanih rizika može ponekad biti veoma dug, što ne daje dobru preglednost. Radi toga je korisno odrediti prioritete rizika, odnosno poredati ih po važnosti kako bismo im mogli dati prioritet pri usvajanju korektivnih i preventivnih mjera.

 

4. Dokumentirati i zabilježiti rezultate procjene rizika

 

Prikupljanje podataka tokom prepoznavanja opasnosti, opasnih situacija, načina i trajanja izloženosti i primijenjenih mjera mora se bilježiti. Isto tako, zabilježiti se mora postupak i rezultat vrednovanja rizika te predložene mjere za smanjivanje utvrđenih rizika.

U Prilogu je prikazan je jedan primjer primjene „Matričnom metodom“ procjene rizika za sve poslove koje obavlja radnik na ispitivanju električnih instalacija.

Procjena rizika za radno mjesto odnosno sve poslove koje radnik obavlja prema ugovoru o radu prikazuje sve okolnosti, radne uvjete, opasnosti, opasne situacije, nivo rizika te primijenjene i potrebne mjere za to radno mjesto. To su informacije s kojima radnik mora biti upoznat i zato procjena rizika za pojedino radno mjesto (kao što je primjer za radno mjesto radnik na ispitivanju električnih instalacija) mora biti osnova za osposobljavanje radnika za siguran i zdrav rad.

Radi prepoznavanja opasnosti koje ne mogu biti obuhvaćene procjenom rizika pojedinog posla ili radnog mjesta, i koje se odnose na zajedničke radne i pomoćne prostorije poslodavca, treba provesti dodatnu procjenu rizika u tim prostorima. Pri tome se ispituju i procijenjuju površine za kretanje (podovi, vanjske površine, stepenice…), elektroinstalacije, gromobrani, cjevovodi (plinovodi, vodovodi, parovodi, cijevi za otpadne vode…), uvjeti skladištenja hemikalija, itd. Nivo rizika se procijenjuje prema „Matričnoj metodi“. Kao što se kod analize stanja na radnom mjestu treba navesti da li su pojedini strojevi ili alati ispitani i ispravni, isto tako to treba učiniti kod dodatne procjene rizika za instalacije i upisati kao primijenjene mjere.

 

5. Odlučiti o preventivnim i korektivnim mjerama

 

Nakon što su rizici vrednovani, slijedeći je korak predlaganje i primjena učinkovitih preventivnih i korektivnih mjera. Njihov je cilj uklanjanje ili smanjivanje postojećih rizika kako ne bi došlo do ugrožavanja zdravlja radnika.

U ovoj se fazi procjene razmatra može li se pojedini rizik spriječiti ili potpuno izbjeći. To se može postići tako da se :

1. zadatak ili posao ukine ako nije neophodan,
2. opasnost potpuno ukloni,
3. koriste druge tvari ili drugi radni procesi.

Ukoliko nije moguće izbjeći ili spriječiti rizike, treba ih smanjiti na najmanju moguću i prihvatljivu razinu. Pri određivanju načina smanjivanja ili kontrole rizika poslodavci moraju imati na umu sljedeće principe prevencije:

1. ukloniti opasnost na izvoru,
2. prihvatiti tehnički napredak,
3. zamijeniti opasno bezopasnim, ili manje opasnim (zamijeniti strojeve, materijale ili ostale rizične čimbenike s drugim alternativnim rješenjima)
4. razvijati sistemski, sveobuhvatan pristup prevenciji koji uzima u obzir tehnologiju, organizaciju rada, radne uvjete, društvene odnose i utjecaj čimbenika iz radnog okoliša,
5. davati prednost kolektivnim zaštitnim mjerama pred pojedinačnima (npr. osigurati odvođenje štetnih plinova, para, prašine, s mjesta nastajanja odsisnom ventilacijom; oklopiti stroj koji stvara buku, a ako nije moguće ili kao prijelazno rješenje osigurati radnicima lična zaštitna sredstva),
6. prilagoditi posao pojedincu, osobito u pogledu uređenja radnog mjesta, izbora radne opreme i metoda rada i radnih postupaka. Naročito je važno imati na umu nastojanje da se olakša jednoličan rad i rad po učinku kako bi se izbjegao štetan uticaj na zdravlje,
7. davati odgovarajuće upute radnicima.

 

Greške prilikom izrade Akta o procjeni rizika

• Ne uključiti u procjenu rizika radnike koji imaju praktična znanja o procesu rada koji se procjenjuje,
• Povjeriti provođenje procjene rizika osobi koja nije kompetentna obaviti sve potrebne zadatke,
• Osloniti se samo na uputstvo za rad bez uključivanja radnika,
• Ograničiti se samo na kontrolnu listu,
• Zaboraviti na poslove koje se obavljaju povremeno i rijetko,
• Zanemariti rizike čiji učinci nastaju nakon dugotrajne izloženosti,
• Izostaviti pojedine opasnosti prisutne na radnom mjestu,
• Zanemariti podatke o povredama i bolestima,
• Nepotpuno procijeniti rizike,
• Ne utvrditi trajanje i karakteristike izloženosti,
• Ne uključiti radnike u odlučivanje o preventivnim akcijama,
• Smatrati procjenu rizika jednokratnom obavezom,
• Nedovoljno nadgledati učinkovitost mjera.

 

Pravilima o procjeni rizika je utvrđeno da akt o procjeni rizika mora sadržavati:

1. podatke o datumu podnošenja zahtjeva poslodavca za provođenje postupka procjene rizika upućenog ovlaštenoj organizaciji, te o datumu izrade akta o procjeni rizika,
2. opće podatke o poslodavcu,
3. opis tehničko-tehnološkog i radnog procesa, opis sredstava rada i opis sredstava i opreme lične zaštite,
4. analizu organizacije rada,
5. utvrđivanje opasnosti i štetnosti na radnim mjestima i mjestima rada u radnoj okolini,
6. procjenjivanje rizika u odnosu na opasnosti i štetnosti,
7. utvrđivanje načina i mjera za otklanjanje, smanjenje ili sprečavanje rizika, zaključak i izmjene i dopune akta o procjeni rizika.
8. Primjer procjene rizika za radno mjesto:

 

Primjer procjene rizika za radno mjesto:

Radnik na održavanju električnih instalacija

 

1.1 – OPŠTI PODACI O RADNOM MJESTU

Sektor:	Održavanja
Lokacija/mjesto rada:	Kancelarija/teren
Naziv radnog mjesta:		Radnik na održavanju električnih instalacija
Uvjeti za zasnivanje radnog odnosa:		SSS
Broj trenutnih izvršilaca:		1
Ukupan broj zaposlenih na radnom mjestu:		1	Žena:0	Muškaraca:1
Broj lica sa invaliditetom:		0	Žena:0	Muškaraca:0
Broj maloljetnika:		0
Vremenski raspored rada     08 – 16:30 h		Posebno znanje, vještine i sposobnosti:
– sedmični raspored rada	40 h	Radne, stručne i organizacijske sposobnosti vozačka dozvola B kategorije uz aktivno upravljanje motornim vozilom Sposobnost samostalnog organizovanja vlastitog posla Lične sposobnosti: odgovornost, komunikativnost, transparentnost, stabilna osoba sposobna raditi pod stresom.
– dnevni raspored rada	8 h
– dnevni odmor	30 min.
– Prekovremeni rad	Ne
Stepen stručne spreme:	SSS
Radno iskustvo:		DA, 2 godina
Poslovi sa posebnim uvjetima rada, ako DA, navesti popis
DA. 51. Poslovi na montaži, održavanju i ispitivanju električnih instalacija, uređaja i postrojenja,
Staž osiguranja s povećanim trajanjem, ako DA, navesti uvećanje brojem mjeseci staža
NE

 

1.2 – PODACI O PROCESU RADA

 

Radnik obavlja poslove:

• lnstalacija, prebacivanje i modifikacija opreme u skladu sa specifikacijama,
• Učešće u unapređenju sistema,
• Montaža opreme i potrebnih resursa radi puštanja u rad sistema,
• Održavanje i popravak uspostavljenih sistema,
• Učešće u organizaciji i realizaciji projektnih zadataka,
• Vođenje zabilješki o servisnim pozivima i utrošenom radu i materijalu,

ODGOVORNOST:

• Kvalitetno i pravovremeno popravljanje i namještanje po nalogu
• Racionalno korištenje resursa rada,
• Bezbjedno obavljanje posla,

 

1.3 – OSPOSOBLJAVANJE I OBUKA

Specifično stručno osposobljavanje:	NE
Obuka za zaštitu na radu:	DA
Obuka za zaštitu od požara:	DA
Koristi li se pri obavljanju poslova kompjuter:                 NE    ˂ od 4h		˃ od 4 h
Napomena:
Radnik za vrijeme rada ne smije biti pod uticajem alkohola ili drugih opojnih sredstava.

 

1.4 – SREDSTVA RADA I OPREMA ZA RAD

Mašine:	Računar, printer, miš i ostali kancelarijski pribor. instrumenti simulator, zvučne viljuške, unimjer, razni alat za el. instalacije, bušilice, brusilice, šarafcigeri.
Uređaji:
Postrojenja:	Nema
Instalacije:	Ne koristi
Alat:	razni sitni alat za el. instalacije

 

1.5 – KONSTRUKCIJE I OBJEKTI ZA KOLEKTIVNU SIGURNOST I ZDRAVLJE NA RADU

Zaštita na prelazima: U objektu u kojem se nalazi radno mjesto ne postoji potreba za zaštitom na prelazima.

Zaštita na prolazima: U objektu u kojem se nalazi radno mjesto ne postoji potreba za zaštitom na prolazima.

Zakloni od toplotnih i drugih zračenja: Toplotnih zračenja nema.

Zaštita od udara električne struje: Radnik koristi sva lična zaštitna sredstva i opremu na radu.

Ventilacija: Radno mjesto ima ventilaciju za osvježenje zraka u prostorijama

Pomoćne konstrukcije i objekti, kao i konstrukcije i objekti koji se privremeno koriste za rad: Radno mjesto ne zahtijeva pomoćne objekte i konstrukcije kao što su skele, radne platforme, itd.

 

1.6 – OPREMA I SREDSTVA ZA ZAŠTITU NA RADU

Vrsta sredstva		Ocjena stanja
		Zadovoljava	Ne zadovoljava
Sredstva za zaštitu glave	Šljem	Zadovoljava
Sredstva za zaštitu tijela	Radno odijelo	Zadovoljava
Sredstva za zaštitu ruku	Rukavice	Zadovoljava
Sredstva za zaštitu nogu	Radne cipele S-3	Zadovoljava
Sredstava za zaštitu očiju	Zaštitne naočale	Zadovoljava
Sredstava za zaštitu sluha	Ne koriste
Oprema za siguran rad	Zaštitni pojas i uprtači i osigurači	Zadovoljava

 

1.7 – TEHNOLOŠKI PROCES

Sirovine i materijali koji se koriste u tehničko tehnološkom i radnom procesu

Koristi se samo kancelarijski pribor i oprema kao što su: razne vrste el. kablova

Opis tehnološkog procesa

Radno mjesto nije mjesto koje ima tok proizvodnje.

 

1.8 – PODACI O RADNOM I POMOĆNOM PROSTORU

Objekat: sjedište društva
Radni prostor: kancelarija/teren
Grupa elemenata radnog prostora	Elementi radnog prostora		Propisani zahtjevi	Ocjena stanja radnog prostora
				Zadovoljava		Ne zadovoljava
Veličina i visina radne prostorije	Slobodna površina poda		2 m² po radniku	Zadovoljava
	Slobodan vazdušni prostor		10 m³ po radniku	Zadovoljava
	Visina radne prostorije		min. 2,5 metra	Zadovoljava
Mjesta rada na kojima se obavljaju poslovi					% vremena
Zatvoreni prostor		Kancelarija			50 %
Otvoreni prostor		Teren			50 %

 

1.9 – ELEMENTI BEZBJEDNOSTI NA RADU

ELEMENTI BEZBJEDNOSTI NA RADU	Usklađenost sa zahtjevima
	DA	NE
Važeći stručni nalazi o izvršenim pregledima i ispitivanjima sredstava za rad		NE
Važeći stručni nalazi o izvršenim pregledima i ispitivanjima uslova rada	DA
Izvještaji o prethodnim i periodičnim ljekarskim pregledima zaposlenih	DA
Podaci o povredama na radu	DA
Podaci o profesionalnim bolestima i oboljenjima u vezi sa radom		NE
Sredstva i oprema za ličnu zaštitu na radu	DA
Analiza preduzetih mjera radi sprečavanja povreda na radu		NE
Uputstva za siguran rad	DA
Propisana dokumentacija za upotrebu i održavanje, pakovanje, transport, korištenje i dr.		NE
Zaštita od požara	DA

 

1.10 – MIKROKLIMATSKI UVJETI

Štetnost	Izmjerena vrijednost	MDV	Vjerovatnoća povređivanja	Izloženost	Posljedice
Temperatura °C	19,5	28	Mala	8h	nema
Rel. vlažnost %	34,8 %	do 75%	Mala	8h	nema
Brz. stru. zraka	0,00	0,3	Mala	8h	nema
Osvijetljenost lux	396	>300	Mala	8h	nema
Topl. zračenje	nema	110	Mala	8h	nema

 

1.11 – FIZIČKE, HEMIJSKE I BIOLOŠKE ŠTETNOSTI

FIZIČKE ŠTETNOSTI		Izmjerena vrijednost	MDV	Vjerovatnoća povređivanja	Izloženost	Posljedice
Buka		51,2 dB	70 dB	Mala	8h	Blagi umor
Vibracije		nema	nema	nema	nema	nema
UV zračenje		nema	nema	nema	nema	nema
Elektromag. zračenje		nema	nema	nema	nema	nema
HEMIJSKE ŠTETNOSTI		Izmjerena vrijednost	MDV	Vjerovatnoća povređivanja	Izloženost	Posljedice
Organski,neorganski plinovi i pare		0,0		Mala	8h	Blagi umor
Respirabilna prašina (PM2,5)[mg/m3]		0,003	5mg/m³	Mala	8h	beznačajne
Inhalabilna prašina (PM 10) [mg/m3]		0,569	15mg/m³
Dim		0,0	0,0	Mala	8h	nema
Aerosoli		0,0	0,0	Mala	8h	nema
BIOLOŠKE ŠTETNOSTI		Izmjerena vrijednost	MDV	Vjerovatnoća povređivanja	Izloženost	Posljedice
Bakterije [CFU/m3]	Vanjski zrak	111	*	Mala	8h	nema
	Unutrašnji zrak	<1
Plijesni [CFU/m3]	Vanjski zrak	59	*	Mala	8h	nema
	Unutrašnji zrak	<1
* Referentne vrijednosti broja bakterija i plijesni se određuju prema portugalskom standardu „Diario da Republica n.° 235/2013, 1° Suplemento, Serie I de 2013-12-04“. Izmjerene vrijednosti ukupnog broja bakterija i plijesni ne smiju da prelaze referentnu vrijednost (koncentracija ukupnog broja bakterija unutrašnjeg zraka ne smije biti viša od koncentracije u vanjskom zraku + 350 CFU/m2, dok koncentracija plijesni unutrašnjeg zraka ne smije biti veća od ove vanjskog zraka).

 

1.12 – PREPOZNAVANJE OPASNOSTI I ŠTETNOSTI NA RADNOM MJESTU I MJESTIMA RADA U RADNOJ OKOLINI

Grupa opasnosti/ štetnosti	Podgrupa opasnosti/štetnosti	Opasnosti/ Štetnosti
		DA	NE
Mehaničke opasnosti koje se pojavljuju korištenjem opreme za rad kao što su:	Nedovoljna sigurnost zbog rotirajućih ili pokretnih dijelova		ne
	Slobodno kretanje dijelova ili materijala koji mogu nanijeti povredu radniku		ne
	Unutrašnji transport i kretanje radnih mašina i vozila, kao i pomjeranje određene opreme za rad		ne
	Nemogućnost ili ograničenost pravovremenog uklanjanja sa mjesta rada, izloženost zatvaranja, mehaničkom udaru, poklapanju i sl.		ne
	Korištenje opasnih sredstava za rad, koja mogu proizvesti eksplozije ili požar	da
	Drugi faktori koji mogu da se pojave kao mehanički izvori opasnosti		ne
Opasnosti koje se pojavljuju u vezi sa karakteristikama radnog mjesta kao što su:	Opasne površine (podovi i sve vrste gazišta, površine sa kojima zaposleni dolazi u dodir, a koje imaju oštre ivice-rubove, šiljke, grube površine, izbušene dijelove i sl.		ne
	Rad sa posudama pod pritiskom u smislu propisa o sigurnosti i zdravlju na radu		ne
	Rad na visini ili dubini, većoj od 3 metra, u smislu propisa o sigurnosti i zdravlju na radu	da
	Rad u skučenom, ograničenom ili opasnom prostoru (između dva ili više fiksirani dijelova, između pokretnih dijelova ili vozila, rad u zatvorenom prostoru koji je nedovoljno osvjetljen ili provjetren i sl)		ne
	Mogućnost klizanja ili spoticanja (mokre ili klizave površine)	da
	Fizička nestabilnost radnog mjesta		ne
	Moguće posljedice ili smetnje uslijed obavezne upotrebe sredstava ili opreme za ličnu zaštitu na radu		ne
	Uticaj uslijed obavljanja procesa rada korišćenjem neodgovarajućih ili neprilagođenih metoda rada		ne
	Druge opasnosti koje se mogu pojaviti u vezi sa karakteristikama radnog mjesta i načinom rada (korišćenje sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu koja opterećuju zaposlenog i sl.		ne
Opasnosti koje se pojavljuju korištenjem el. energije, kao što su:	Opasnost od direktnog dodira sa dijelovima el. instalacije i opreme pod naponom	da
	Opasnost od indirektnog dodira		ne
	Opasnost od toplotnog dejstva, koje razvijaju električna oprema i instalacije (pregrijavanje, požar, eksplozija, električni luk ili varničenje. i dr)	da
	Opasnost uslijed udara groma i posljedica atmosferskog pražnjenja		ne
	Opasnost od štetnog uticaja elektrostatičkog naelektrisanja		ne
	Druge opasnosti koje se mogu pojaviti u vezi sa korišćenjem električne energije.		ne
Štetnosti koje nastaju ili se pojavljuju u procesu rada, kao što su:	hemijske štetnosti, prašina i dimovi (udisanje, gušenje, unošenje u organizam, prodor u tijelo kroz kožu, opekotine, trovanje, i sl.)		ne
	fizičke štetnosti (buka i vibracije)		ne
	biološke štetnosti (infekcije, izlaganje mikroorganizmima i alergenima)		ne
	štetni uticaji mikroklime (visoka ili niska temperatura, vlažnost i brzina strujanja vazduha)		ne
	neodgovarajuća – nedovoljna osvijetljenost, štetni uticaji zračenja (toplotnog, jonizujućeg ili nejonizujućeg, laserskog, ultrazvučnog)		ne
	štetni klimatski uticaji (rad na otvorenom)		ne
	štetnosti koje nastaju korištenjem opasnih materija u proizvodnji, transportu, pakovanju, skladištenju ili uništavanju		ne
	druge štetnosti koje se pojavljuju u radnom procesu, a koje mogu da budu uzrok povrede na radu zaposlenog, profesionalnog oboljenja ili oboljenja u vezi sa radom.		ne
Štetnosti koje proističu iz psihičkih i psihofizioloških napora koji se uzročno vezujuća radno mjesto i poslove koje zaposleni obavlja, kao što su:	napori ili tjelesna naprezanja (ručno prenošenje tereta, guranje ili vučenje tereta, razne dugotrajne povećane tjelesne aktivnosti i sl	da
	nefiziološki položaj tijela (dugotrajno stajanje, sjedenje, čučanje, klečanje i sl.)	da
	napori pri obavljanju određenih poslova koji prouzrokuju psihološka opterećenja (stres, monotonija i sl.)		ne
	odgovornost u primanju i prenošenju informacija, korištenje odgovarajućeg znanja i sposobnosti, odgovornost u pravilima ponašanja, odgovornost za brze izmjene radnih procedura, intenzitet u radu, prostorna uslovljenost radnog mjesta, konfliktne situacije, rad sa strankama i novcem, nedovoljna motivacija za rad, odgovornost u rukovođenju,		ne
Štetnosti vezane za organizaciju rada, kao što su:	rad duži od punog radnog vremena (prekovremeni rad), rad u smjenama, skraćeno radno vrijeme, rad noću, pripravnost za slučaj intervencija.		ne
Ostale štetnosti koje se pojavljuju na radnim mjestima, kao što su:	štetnosti koje prouzrokuju druga lica (nasilje prema licima koja rade na šalterima, lica na obezbjeđenju, i sl.)		ne
	rad sa životinjama		ne
	rad u atmosferi sa visokim ili niskim pritiskom		ne
	rad u blizini vode ili ispod površine vode
	ostale opasnosti i štetnosti.		ne

 

1.13 – UTVRĐIVANJE LISTE OPASNOSTI I ŠTETNOSTI NA RADNOM MJESTU

Utvrđena lista opasnosti
Identifikovana podgrupa opasnosti	Utvrđene konkretne opasnosti
Korištenje opasnih sredstava za rad, koja mogu proizvesti eksplozije ili požar,	Pad vodiča dalekovoda 10-20 kV
Rad na visini ili dubini, većoj od 3 metra, u smislu propisa o sigurnosti i zdravlju na radu,	Rad na visini cca 50 metra,
Mogućnost klizanja ili spoticanja (mokre ili klizave površine)	Klizanje i spoticanje o klizave i grube površine.
Opasnost od direktnog dodira sa dijelovima el. instalacije i opreme pod naponom	Dodir sa trafoom pod naponom,
Opasnost od toplotnog dejstva, koje razvijaju električna oprema i instalacije (pregrijavanje, požar, eksplozija, električni luk ili varničenje.idr)	El. Luk uslijed kvara u komori ULR, padanje iskri koje izazivaju požar (suhu travu ili šumu)
Utvrđena lista štetnosti
Identifikovana podgrupa štetnosti	Utvrđene konkretne štetnosti
Napori ili tjelesna naprezanja (ručno prenošenje tereta, guranje ili vučenje tereta, razne dugotrajne povećane tjelesne aktivnosti i sl	Ručno prenošenje tereta mjerni trafo cca. 50-60 kg
Nefiziološki položaj tijela (dugotrajno stajanje, sjedenje, čučanje, klečanje i sl.)	Dugotrajno sjedenje i stajanje,

 

1.14 – PROCJENA RIZIKA ZA RADNO MJESTO

PROCJENA RIZIKA ZA RADNO MJESTO: Radnik na održavanju el. instalacija
OPASNOSTI/ŠTETNOSTI KRATAK OPIS	PRIMIJENJENE MJERE		V	P	NIVO RIZIKA	MJERE KOJE JE POTREBNO PREDUZETI	ROK ZA PREDUZIMANJE MJERA
Pad vodiča dalekovoda 10-20 kV	Mjere ZNR su primijenjene		4	4	R-4 Velik rizik	Obavezna upotreba zaštitne opreme propisana za poslove rad na visini	Prioritet
Rad na visini cca 50 metra,	Mjere ZNR su primijenjene		4	5	R – 5 Vrlo velik rizik	Podizanje trafoa na način upotrebe sajli dizalicom (50-60 kg)	Prioritet
Klizanje i spoticanje o klizave i grube površine.	Primijenjene mjere zaštite na radu		3	4	R-3 Srednje velik rizik	Obavezna upotreba zaštitne radne opreme prema uputstvima za siguran i zdrav rad	Kontinuirano
Dodir sa trafoom pod naponom,	Primijenjene su mjere ZNR		4	4	R-4 Velik rizik	Prije početka rada sa trafoom, pročitati uputstvo za siguran rad za obavljanje poslova sa el. strujom	Kontinuirano
El. Luk uslijed kvara u komori ULR, padanje iskri koje izazivaju požar (suha trava ili šuma)	Nisu primijenjene mjere ZNR		3	5	R-4 Velik rizik	Primjeniti sve mjere ZNR naročito na mjestima gdje su smješteni el. ormari, koji mogu izazvati el. luk, i iskrama dovesti do požara (suha trava, šuma)	Prioritet
VRSTE ŠTETNOSTI NA RADNIM MJESTIMA I MJESTIMA RADA U RADNOJ OKOLINI
Ručno prenošenje tereta mjerni trafo cca. 50-60 kg		Nisu primijenjene mjere ZNR	4	4	R-4 Velik rizik	Podizanje trafoa na način užadima i primjeniti mjere zaštite na radu za poslove na visini	Kontinuirano
Dugotrajno sjedenje i stajanje,		Nisu primijenjene mjere ZNR	3	4	R-3 Srednje velik rizik	Primjeniti mjere ZNR za ergonomski dizajn radnog mjesta	Kontinuirano

 

Navedene poslove ne mogu obavljati:

Maloljetnici

Trudnice

Dojilje

 

1.15 – ZAKLJUČAK

Komentar procijenjenih opasnosti i štetnosti:

Na osnovu identifikovanih, analiziranih i utvrđenih konkretnih opasnosti i štetnosti na radnom mjestu i radnoj okolini, procijenjene vjerovatnoće nastanka povrede na radu, oštećenje zdravlja i oboljenja u vezi sa radom, i procjene težine povrede na radu, oštećenje zdravlja i oboljenja u vezi sa radom utvrđeno je da je radno mjesto broj 1. Radnik na održavanju el. instalacija prisutan je VELIKI RIZIK R IV od povreda na radu, od oštećenja zdravlja i oboljenja u vezi sa radom.

Mišljenje službe medicine rada:

Radno mjesto 1. Radnik na održavanju el. instalacija je mjesto sa posebnim uslovima rada i sa povećanim rizikom.

ZAKLJUČAK

Na osnovu procijenjenih konkretnih opasnosti i štetnosti tim za procjenu rizika donosi KONAČAN ZAKLJUČAK. Na radnom mjestu broj 1. Radnik na održavanju el. instalacija prisutan je VELIKI RIZIK R IV od povreda na radu, oštećenje zdravlja i oboljenja u vezi sa radom. Na osnovu zaključka o procjeni nivoa rizika radno mjesto Radnik na održavanju el. instalacija, kategoriše se kao radno mjesto sa VELIKIM RIZIKOM R IV. Za otklanjanje, zamjenu, tehničku kontrolu i primjenu sredstava i opremu za kontrolu procijenjenog rizika predlaže se sljedeći Plan mjera za kontrolu VELIKIM RIZIKOM R IV.

PLAN MJERA ZA OTKLANJANJE, SMANJENJE ILI SPRJEČAVANJE RIZIKA

OPŠTE MJERE

Obavezno osposobljavanje zaposlenih za siguran i zdrav rad i redovno vršenje provjere osposobljenosti, Obavezno osposobljavanje zaposlenih iz oblasti zaštite od požara, Strogo je zabranjen rad pod dejstvom alkohola ili nekog drugog opojnog sredstva, Redovno vršiti ispitivanje uslova radne okoline, pregled električnih instalacija.

POSEBNE MJERE

Praviti češće (kraće) pauze u toku dnevnog rada. Pauze koristiti za promjenu položaja tijela ili blago razgibavanje. Za radne površine za vrijeme čišćenja podova postaviti znak za KLIZAV POD kao i za površine koje se nalaze ispred objekta za vrijeme vremenskih promjena (kiša, snijeg, grad, ledenice na krovu). naglasiti za neravne površine i površine koje imaju šljunak na radnim površinama, Redovna provjera električnih instalacija i uređaja. Koristiti samo originalne i ispravne električne instalacije i uređaje. Postaviti uputstva za siguran i zdrav rad za svako radno mjesto koje ima dodir sa el. strujom pod naponom, Osposobiti radnike za siguran i zdrav rad iz oblasti (rad na visini, rad sa el. instalacijama i za poslove kod koji postoji duže prenošenje tereta teži od 25 kg za muškarce), Za podizanje tereta na repetitore i stubove koristiti dizalice, (koturače su dobar primjer za podizanje užetom, Na mjestima gdje dolazi do el. luka i stvaranja iskri, varničenja, obezbijediti mjere za gašenje požara, Primjena anti-stres programa. Preporučljivo je da Poslodavac povremeno organizuje savjetovanja i edukaciju na temu prevazilaženja stresnih situacija, poštovanje radnih procedura i uputstava za rad, konsultacije sa zaposlenima o odlukama u pogledu organizacije rada uvijek kada je to moguće i kada je u funkciji ostvarivanja optimalnih uslova rada, izrada realnih planova rada i pridržavanje istih.

---

 

Pogledajte i ostale Novosti.

Vezane novosti:

Povreda na radu i profesionalno oboljenje

Zakon o zaštiti na radu u FBiH – implementacija

Objavljen Zakon o zaštiti na radu

Model Pravilnika o zaštiti na radu FBiH

Smjernice za rad povjerenika za zaštitu na radu FBiH