Autor: Aleksandar Bozalo*

Novi Zakon o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti – novine u cilju unaprjeđenja sistema

Sažetak: Novim Zakonom o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti (dalje ZSPNFTA) iz februara ove godine, uređene su definicije ključnih pojmova, a obveznici provođenja mjera su preciznije definisani, prošireni i usklađeni sa sektorskim zakonima. Saradnja sa obveznicima definiše i predviđa dodatne mjere i radnje koje preduzimaju obveznici. U znatno širem obimu je definisana procjena rizika pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti i finansiranja širenja oružja za masovno uništenje, a sve u skladu sa procjenom rizika u BiH. Jasnije su određene mjere identifikacije i praćenja, sa detaljno navedenim podacima koji se prikupljaju. Poboljšana je definicija politički eksponiranih lica, a ustanovljena je i lista javnih funkcija. Novim zakonom predviđene su mjere pojačane identifikacije i praćenja koje se primjenjuju na klijente iz visokorizičnih zemalja. Među najvažnije odredbe spada ograničenje plaćanja gotovinom, pa tako između ostalog, pravno ili fizičko lice koje nije obveznik, ne smije primiti gotov novac za plaćanje roba, nepokretnosti ili vršenja usluga, ukoliko gotovinsko plaćanje prelazi iznos od 30.000,00 KM. Uvedene su nove obaveze izvještavanja Finansijsko obavještajnog odjeljenja (FOO-a), uključujući notare i advokate, te je ojačan status ovlaštenih lica. Obaveza je notara i advokata da dostave obavještenja o kupoprodajnim ugovorima o prometu nekretnina u vrijednosti od 30.000,00 KM ili više, ugovorima o pozajmici u vrijednosti 30.000,00 KM ili više, te o ispravama sačinjenim u cilju prenosa upravljanja i raspolaganja imovinom. Regulisana je mogućnost zadržavanja transakcije od strane obveznika kod privremenih obustava transakcija i pristupa sefu, uz mogućnost da FOO odobri obavještavanje klijenta. Zabranjeno je otkrivanje podataka o obvezniku i ovlaštenom licu obveznika koji su prijavili sumnjivu transakciju. Zaštita i tajnost podataka su prilagođeni potrebama obveznika, a nadzorni organi se ustanovljeni uz usaglašavanje sa vladama FBiH, RS i Brčko distrikta BiH. Novim zakonom se dodatno uređuje način saradnje nadzornih organa, međusobno, sa FOO-om, sa drugim nadležnim organima, ali i sa nadležnim organima drugih zemalja. Uz preciznije preporuke i smjernice za primjenu zakona, kaznene odredbe su definisane jasnije i strožije.

Ključne riječi: pranje novca, finansiranje terorističkih aktivnosti, procjena rizika, FOO, AMLS, mjere identifikacije, plaćanja gotovinom, sumnjive transakcije, vođenje evidencija, nadzorni organi

 

UVOD

Prethodni ZSPNFTA donijet je 2014. godine, sa dopunama iz 2016. godine, ali se suštinski radilo o izmjenama i dopunama zakona iz 2009. godine, koje su zahvatile preko 50% članova, zbog čega se morao nazvati novim zakonom. Predmetni zakon je zastario u pogledu usklađenosti sa međunarodnim standardima, pa su tako sve zemlje okruženja donijele nove zakone u periodu 2016/2017. godina, da bi ponovo u periodu 2021/2022. godina, skoro sve zemlje donijele potpuno nove zakone ili značajno izmijenile postojeće, radi usklađivanja sa međunarodnim standardima, prevashodno sa novom EU regulativom. Na izradi zakona su radile dvije radne grupe, jedna u periodu 2018/2021. godina, a druga u periodu 2022/2023. godina. Stručna podrška prilikom izrade pružena je od tima eksperata MMF-a, u pogledu usklađivanja sa FATF preporukama, a od strane tima eksperata EU u vezi sa usklađivanjem prema sadržaju odredbi EU direktiva. Novi zakon je jednostavniji, jasniji, smanjuje rizike, olakšava poslovanje, a djelimično obuhvata oblast finansiranja oružja za masovno uništavanje. Među najznačajnijim izmjenama izdvaja se ograničenje plaćanja gotovinom, gdje se pored ranije zabrane prijema gotovine preko 30.000,00 KM za pravna lica koja nisu obveznici[1], zabranjuje promet nepokretnosti u vrijednosti 30.000,00 KM ili većoj za gotovinska plaćanja, te su za takve slučajeve obavezni bankovni transferi sredstava. Pored toga, pravna lica i preduzetnici koji su registrovani za obavljanje djelatnosti trgovine plovilima, vozilima i letjelicama, ne smiju prilikom prodaje primiti gotov novac u iznosu od 30.000,00 KM ili više. Tokom februara ove godine Bosnu i Hercegovinu je posjetio evaluacijski tim Komiteta eksperata za procjenu mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma MONEYVAL, radi provođenja postupka evaluacije, odnosno procjene da li je zemlja postigla zadovoljavajući nivo standarda u oblasti sprječavanja pranja novca i finansiranja terorizma. Očekuje se da će donošenje novog zakona pozitivno uticati na sadržaj konačnog izvještaja o evaluaciji, koji će biti objavljen krajem godine.

 

Definicije pojmova i obveznici

Uređene su definicije pojmova[2] sumnjiva transakcija, stvarni vlasnik, procjena rizika, virtuelna valuta, pružalac usluga povezanih sa virtuelnim valutama, elektronski novac AMLS[3]…). Obveznici provođenja mjera za otkrivanje i sprječavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti[4] preciznije su definisani i prošireni, a izvršeno je usklađivanje sa odgovarajućim sektorskim zakonima. U obveznike je uvršten pojam „pružaoci usluga povezanih sa virtuelnim valutama“.[5]

Saradnja i koordinacija su formalno propisani putem planirane uspostave Stalnog koordinacionog tijela, koje će imati obavezu da vrši procjenu rizika, prati promjene međunarodnih standarda i njihovu implementaciju u BiH, kao i da obavlja aktivnosti u vezi sa unaprjeđenjem koordinacije i saradnje.[6]

 

 

---

Procjena rizika

Procjena rizika od PN/FTA u BiH je formalizovana na način da će se sačinjavati od strane Stalnog koordinacionog tijela, te je ustanovljen „pristup zasnovan na riziku“. Obveznici će imati obavezu da se pridržavaju rezultata procjene rizika, a uvedena je i obaveza da svi nadležni organi prilikom planiranja i provođenja svojih aktivnosti u oblastima regulisanim ovim zakonom, uzimaju u obzir utvrđene rizike od PN/FTA i širenja oružja za masovno uništenje.[7]

Мjere, radnje i postupci koje obveznici preduzimaju, definisani su jasnije i preciznije, te su usklađeni sa međunarodnim standardima. Procjena rizika od strane obveznika znatno je šire postavljena u odnosu na prethodni zakon, a obveznik je dužan u obzir uzeti procjenu rizika od pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti u BiH.[8]

 

Mjere identifikacije

Mjere identifikacije i praćenja su znatno preciznije i jasnije, obzirom da je detaljno predviđeno koji podaci se prikupljaju u različitim situacijama.[9] Zakonom je omogućena videoelektronska identifikacija[10], te korištenje kvalifikovanog elektronskog certifikata prilikom identifikacije klijenata od strane obveznika.[11] Osim toga, identifikacija klijenata preko trećih lica je jasno propisana.[12]

U vezi sa neuobičajenim transakcijama, pored obaveza iz ranijeg zakona, dodate su obavezne mjere koje se preduzimaju kada se uoče neuobičajene transakcije, uz dokumentovanje okolnosti u vezi sa razjašnjenjem sumnje, odnosno prijave sumnjive transakcije FOO-u, ako obveznik utvrdi razlog za sumnju.[13] Navedeni član zakona je izuzetno bitan kao inicijalni korak ka otkrivanju i prijavi sumnjivih transakcija od strane obveznika.

U odnosu na raniji zakon, sveobuhvatnije su definisana politički eksponirana lica, pa su na listu dodati predstavnici međunarodnih organizacija.[14] Podzakonskim aktom Savjeta ministara BiH biće uspostavljena lista javnih funkcija čiji nosioci su politički eksponirana lica, te je izvršen popis svih funkcija i pravnih lica u vlasništvu BiH, entiteta, Brčko distrikta BiH (dalje BD BiH), kantona, opština i sl., čiji rukovodioci imaju status politički eksponiranih lica.[15]

Što se tiče visokorizičnih zemalja i zemalja u kojima je veća vjerovatnoća pojave pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, predviđeno je da se podzakonskim aktom uspostave odgovarajuće liste sa obavezujućom primjenom na sve obveznike, u svrhu pojačane identifikacije.[16] Pored toga, predviđeno je da obveznici obavještavaju FOO o svim transakcijama u iznosu od 30.000,00 KM ili većem, između BiH i takvih zemalja, odnosno sa fizičkim i pravnim licima iz predmetnih zemalja, bez obzira u kojoj zemlji se takva lica nalaze.[17]

 

Ograničenja plaćanja gotovinom[18]

Pored odranije važeće zabrane prijema gotovine u iznosima preko 30.000,00 KM za pravna lica koja nisu obveznici, važna novina je da se uvodi zabrana prometa nepokretnosti u vrijednosti 30.000,00 KM ili više putem gotovine, te su u tim slučajevima obavezni transferi putem banaka. Pravna lica i preduzetnici registrovani za obavljanje djelatnosti trgovine plovilima, vozilima i letjelicama ne smiju prilikom prodaje primiti gotov novac u iznosu od 30.000,00 KM ili više. Savjet ministara BiH može, nakon konsultacija Ministarstva sigurnosti BiH sa vladama entiteta i BD BiH, uvesti dodatna ograničenja za plaćanja gotovinom (uključujući obveznike) radi smanjenja utvrđenih rizika od pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.

Prijava sumnjivih transakcija FOO-u[19] se sada tretira odvojeno od prijava gotovinskih transakcija[20], s obzirom da je niz obaveza predviđenih međunarodnim standardima povezan isključivo sa sumnjivim transakcijama, te je poseban fokus na sumnjivim transakcijama.

Novim zakonom je predviđeno da obveznik zadrži sumnjivu transakciju (uočenu prije izvršenja) do izjašnjenja FOO-a u vremenu od 24 sata (48 sati u slučaju vikenda), а ukoliko FOO ne reaguje u navedenom periodu, takva transakcija se može odobriti.[21] Prijavljivanje gotovinskih, povezanih gotovinskih i bezgotovinskih transakcija je u odnosu na ranijim zakonom definisano izvještavanje o gotovinskim i povezanim gotovinskim transakcijama (30.000,00 KM ili više), prošireno na obavezu obavještavanja o bezgotovinskim transakcijama prema visokorizičnim zemljama i obrnuto, odnosno prema fizičkim i pravnim licima iz tih zemalja i obrnuto, bez obzira gdje se nalaze u svijetu.[22]

 

Fizički prenos gotovine

U odnosu na rješenja u ranijem zakonu, uspostavljena je veza sa entitetskim propisima, odnosno obavezom fizičkih i pravnih lica prilikom prenosa gotovog novca da prijave isti (trenutno je to iznos od 20.000,00 KM i više).[23]

Uprava za indirektno oporezivanje BiH (dalje UIO) i Granična policija BiH (dalje GP) su dobili ovlaštenja da vrše kontrolu i nadzor nad fizičkim prenosom gotovine u putničkom, robnom i poštanskom saobraćaju.

Predviđa se obaveza prijave prenosa gotovine bez pratnje, što u prethodnom zakonu nije bilo definisano. Propisana je obaveza međusobne saradnje UIO i GP, dostavljanja i razmjene podataka i informacija sa FOO-om i drugim nadležnim organima u BiH. Kontrola fizičkog prenosa gotovine bez pratnje obuhvata provjeru ispunjenosti obaveze prijave gotovine u skladu s propisima o deviznom poslovanju u BiH, pregled svih pošiljki, rezervoara, kontejnera ili prevoznih sredstava u kojima se može nalaziti gotovina bez pratnje.[24]

Novim zakonom je definisano da u slučajevima sumnje na pranje novca/finansiranje terorističkih aktivnosti (PN/FTA), UIO i GP zadržavaju privremeno oduzetu gotovinu, o postojanju sumnje obavještavaju FOO, te čekaju najduže pet radnih dana povratno obavještenje FOO-a, u kojem se navodi da li ima dovoljno osnova za daljnje zadržavanje. Nakon isteka tog roka, privremeno zadržavanje gotovine se može nastaviti samo po odluci nadležnog suda ili u skladu sa odredbama propisa o deviznom poslovanju.[25] S tim u vezi je potrebno usaglasiti procedure postupanja i prilagoditi AMLS za prijavu sumnjivih prenosa od strane UIO.

 

Notari i advokati

Zakonom je propisana obaveza izvještavanja FOO-a od strane notara i advokata[26], o svim sačinjenim kupoprodajnim ugovorima o prometu nekretnina u vrijednosti od 30.000,00 KM ili više, zatim o svakom sačinjenom ugovoru o pozajmici u vrijednosti 30.000,00 KM ili više i za svaku ispravu sačinjenu u cilju prenosa upravljanja i raspolaganja imovinom (predmetno rješenje usmjereno je na otkrivanje prikrivenih trustova).

Advokati su izuzeti od obavještavanja FOO-a o sumnjivim transakcijama u slučaju kada zastupaju klijente u sudskim, administrativnim i medijacijskim poslovima, kao i u postupcima utvrđivanja njihovog pravnog položaja.[27] Za razliku od novog rješenja, u prethodnom periodu advokati su bili izuzeti samo u slučajevima kada postupaju kao branioci u skladu sa zakonima o krivičnom postupku.

 

Sumnjive transakcije, obavještavanje nadležnih organa od strane obveznika i komunikacija sa FOO-om

Obavještavanje putem AMLS-a je predviđeno za sve obveznike koji za to imaju tehničku mogućnost.[28] AMLS se za razliku od sadržaja ranijeg zakona, bliže definiše tako što se predviđa upotreba za sigurnu elektronsku prijavu transakcija, unošenje informacija od strane FOO-a, sigurna komunikacija FOO-a i obveznika, sigurno čuvanje i zaštitu informacija, siguran elektronski pristup bazama podataka, uključujući baze podataka drugih organa, kao i drugim bazama, evidencijama i alatima kojim se omogući pristup, analitičku obradu podataka pohranjenih u AMLS-u sa drugim raspoloživim podacima. Navedenim je stvorena široka osnova za predstojeću nabavku novog AMLS-a.[29]

Novim zakonom predviđeno je jačanje uloge ovlaštenih lica kod obveznika, koja dodatno dobijaju na značaju, između ostalog kroz sticanje statusa odgovarajućeg rukovodnog nivoa, sa svim pravima i naknadama primjerenim za taj nivo, uz niz drugih prava i obaveza koje će obveznici imati prema ovlaštenim licima.[30] Očekuje se da predmetna izmjena bude jedan od ključnih doprinosa jačanju sistema sprječavanja pranja novca/finansiranja terorističkih aktivnosti (dalje SPN/FTA), imajući u vidu da stalna fluktuacija, nestručnost i neiskustvo ovih kadrova, dovode do nedovoljne ili pretjerane primjene odredbi ovog zakona.

U vezi sa sprovođenjem mjera u poslovnim jedinicama i podređenim društvima obveznika, propisano je da obveznik u svim podređenim društvima (u većinskom vlasništvu) mora sprovoditi jednake mjere SPN/FTA, bez obzira da li se zavisno društvo nalazi u drugoj državi ili se bavi nekom drugom djelatnošću.[31]

Stručno osposobljavanje zaposlenih relevantnih za poslove SPN/FTA je bliže i jasnije propisano, a odnosi se na sve zaposlene koji po bilo kom osnovu imaju ulogu u procesu – počevši od poslova šalterskih službenika.[32]

Interna kontrola, a također interna i spoljna revizija su jasnije i bolje definisani. Tako je eksterna revizija poslova SPN/FTA kod obveznika propisana kao obavezna, ukoliko su oni već obavezni preduzimati eksternu reviziju (sve finansijske institucije bez obzira na veličinu i velika pravna lica), te ukoliko tako procijeni nadležni organ.[33]

Politike, procedure i kontrolni postupci za poslove SPN/FTA su propisani kao obaveza svih obveznika da imaju navedene dokumente donijete u pisanoj formi od strane najvišeg rukovodstva.[34] Također, ovaj član zakona definiše obavezu omogućavanja nadzornom organu od strane obveznika, da se vrši nesmetan uvid, te da se obezbijede sve informacije, podaci, dokumentacija i ostalo potrebno za vršenje nadzora ili za praćenje usklađenosti obveznika sa odredbama zakona i na osnovu zakona donesenih podzakonskih akata.[35]

Pored odredbi iz ranijeg zakona, predviđeno je da se kroz podzakonski akt uspostavi lista indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija na nivou BiH, odnosno sredstava i klijenata u vezi sa kojima postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili finansiranje terorističkih aktivnosti, te da ista bude sastavni dio liste indikatora obveznika, uz dodatne specifične pokazatelje koje obveznici identifikuju sami ili u saradnji sa strukovnim i sektorskim udruženjima.[36] Predviđeno je da se istim podzakonskim aktom kojim se uspostavlja lista indikatora, utvrdi način i parametri za formiranje, ažuriranje i objavljivanje liste indikatora (sa ciljem bržeg ažuriranja liste), bez donošenja posebne odluke Savjeta ministara BiH prilikom svakog ažuriranja, za šta je potrebno pronaći optimalno rješenje koje će biti sastavni dio podzakonskog akta.

Novi zakon omogućava interno prijavljivanje kršenja odredbi zakona unutar obveznikove organizacije, srazmjerno njenoj prirodi i veličini, na način da obveznici uspostave procedure prijave kršenja, uz obezbjeđenje zaštite prijavilaca.[37]

Vođenje evidencija je također definisano znatno šire i sveobuhvatno, u vezi sa mjerama identifikacije i praćenja klijenata.[38] U ovom kontekstu uključene su i evidencije koje vode obveznici i UIO BiH.

 

Ovlaštenja i nadležnosti FOO-a

Što se tiče Finansijsko obavještajnog odjeljenja, odredbe zakona su usklađene sa zahtjevima EU i FATF-a. U članu 62. stav (1), u dijelu koji se odnosi na promociju saradnje, dodata je i oblast širenja oružja za masovno uništenje. Jasno je definisano da je FOO osnovna organizaciona jedinica Državne agencije za istrage i zaštitu i da kao takva predstavlja Centralnu finansijsko-obavještajnu jedinicu BiH.[39] Osim toga, navedeno je da FOO samostalno i operativno nezavisno obavlja poslove propisane ovim zakonom, u okviru čega slobodno ispunjava svoje funkcije, samostalno odlučuje u vezi sa poslovima iz djelokruga ovog zakona, ima odvojene ključne funkcije od funkcija koje obavljaju druge organizacione jedinice Agencije, uključujući i ograničavanje pristupa podacima i informacijama smještenim u AMLS i sl..[40] Naglašava se analitička funkcija FOO-a, te se jasno definiše da FOO vrši operativne analize i strateške analize, što do sada nije bio slučaj.

U odnosu na prethodni zakon, kojim je bilo predviđeno prikupljanje podataka na osnovu zahtjeva upućenog obveznicima u slučajevima kada FOO sumnja na PN/FTA, sada je jasno navedeno da FOO može zahtijevati dostavljanje podataka za potrebe izvršavanja svojih dužnosti u oblasti SPN/FTA, kao i u slučajevima sumnje da je prekršena neka odredba ovog zakona.[41]

Posebnim članom je propisano vršenje direktnog uvida i pregleda informacija i dokumentacije kod obveznika[42], za čime se javlja potreba u slučajevima kada se radi o obimnoj dokumentaciji ili kada postoje drugi opravdani razlozi.

Kada su u pitanju privremene obustave transakcija i pristup sefu, u prethodnom zakonu nije bilo predviđeno pristupanje sefu od strane FOO-a, što je sada urađeno. Pored već opisanog samostalnog zadržavanja transakcije od strane obveznika u periodu od 24 sata ili 48 sati u toku vikenda, do izjašnjenja FOO-a, predviđena je mogućnost da FOO odobri obvezniku pisanim putem, da obavijesti klijenta da je FOO izdao nalog za privremenu obustavu transakcija (npr. u slučajevima kada se privremena obustava vrši paralelno sa provođenjem aktivnosti pretresanja po sudskim naredbama i drugim slučajevima kada ne postoji potreba za zaštitom konkretne informacije). Propisana je i mogućnost izdavanja naloga za privremenu obustavu nadležnom registru vrijednosnih papira/hartija od vrijednosti.[43]

U vezi sa mogućnošću da se obvezniku naloži kontinuirano praćenje finansijskog poslovanja klijenta, za razliku od odredbi ranijeg zakona, ako zbog prirode ili načina finansijskog poslovanja, odnosno okolnosti koje prate finansijsko poslovanje, nije moguće izdati pisani nalog obvezniku, te u drugim hitnim slučajevima, FOO može usmeno naložiti obvezniku preduzimanje kontinuiranog praćenja.[44] U ovom slučaju postoji obaveza FOO-a da se najkasnije sljedećeg radnog dana dostavi pismeni nalog obvezniku.

Što se tiče zahtjeva FOO i dostavljanja podataka od drugih organa[45], regulisano je da FOO ima pravovremeni direktan ili indirektan pristup finansijskim i administrativnim podacima kojima raspolažu organi svih nivoa vlasti u FBiH, te ostali organi sa javnim ovlaštenjima. Ukoliko se radi o direktnom pristupu, predviđeno je zaključivanje sporazuma u cilju preciziranja međusobnih prava i obaveza.

 

Obaveze FOO-a

Za razliku od ranijeg pristupa, jednim članom je objedinjeno obavještavanje nadležnih tužilaštava i drugih nadležnih organa u BiH. Jasno se nameće obaveza da će FOO ukoliko prilikom postupanja u skladu s ovim zakonom, dođe do saznanja o ostalim krivičnim djelima propisanim krivičnim zakonima u BiH, o tome obavijestiti nadležni organ.[46]

Kod postupanja FOO-a po zahtjevima nadležnih organa (odnosi se na tužilaštva i sve druge nadležne organe), pored osnovnih odredbi iz ranijeg zakona, predviđeno je da FOO ne mora odgovoriti na zahtjeve ukoliko postoje objektivni razlozi za pretpostavljanje da bi otkrivanje takvih informacija imalo negativan učinak na tekuće istrage ili operativne analize ili u izuzetnim okolnostima, ako otkrivanje tih informacija očito ne bi bilo srazmjerno legitimnim interesima fizičkog ili pravnog lica, ili bi bilo nebitno s obzirom na svrhe u koje je zatraženo. Odluka o nepostupanju mora biti samostalno donijeta od FOO-a, te se razlozi nepostupanja moraju dokumentovati.[47] FOO će nadležnim organima u BiH, na obrazložen zahtjev, hitno dostaviti raspoložive podatke, a podatke koje pribavlja, odmah nakon zaprimanja.

Nadležni organi dužni su obavijestiti FOO o rezultatima do kojih su doveli podaci, informacije i dokumentacija koji su im proslijeđeni, uključujući podatke o vrsti preduzetih mjera i radnji, protiv koga su preduzete, u vezi s kojim krivičnim djelima, iznos utvrđene štete i/ili koristi, izrečene mjere i druge relevantne informacije.[48]

Za razliku od prethodnog zakona, kojim je bilo predviđeno da u svim slučajevima nadležni organ treba tražiti saglasnost FOO-a za dalje prosljeđivanje podataka, u novom zakonu se uvodi mogućnost da FOO u nekim slučajevima zabrani dalje prosljeđivanje bez prethodne saglasnosti FOO-a. Na ovaj način se zabrana daljeg prosljeđivanja podataka svodi na osjetljive predmete.

Za razliku od važećeg zakona koji predviđa obavezu zaštite informacije o zaposlenim obveznika koji su dostavili FOO-u podatke po bilo kom osnovu, sada se ta obaveza odnosi na zaštitu podataka o obvezniku i njegovim zaposlenim koji su učestvovali u prijavljivanju sumnjive transakcije. Navedeno rješenje prati međunarodne standarde, a zaštita prijavljivanja gotovinskih transakcija ili odgovora na zahtjeve FOO-a nema smisla jer to čine kao obavezu, dok prilikom prijavljivanja sumnjivih transakcija postoji faktor subjektivne procjene o postojanju elemenata sumnje, te mogućih posljedica. O navedenim odredbama (posebno o zaštiti obveznika, što nije bio slučaj do sada) mora se voditi računa prilikom obavještavanja drugih organa u BiH i inostranstvu.

Podaci o obvezniku i zaposlenom licu se mogu otkriti samo u slučaju kada je to potrebno za utvrđivanje činjenica tokom krivičnog postupka, za čije utvrđivanje ne postoje druge mogućnosti i to odlukom nadležnog suda, na prijedlog nadležnog tužilaštva, a na osnovu pribavljenog mišljenja FOO.[49] Postojanje odluke suda je novina u odnosu na prethodni zakon.

Jasnije je definisana dostava povratnih informacija od strane FOO-a obveznicima. Kao novina u sadašnjem zakonu, u odnosu na prethodni, FOO će informisati nadzorne organe navedene u zakonu i druge nadležne organe o novim tehnikama, metodama i trendovima pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, odmah po saznanju i najmanje jedanput svakih šest mjeseci.

FOO je dužan dostaviti povratnu informaciju nadzornim organima o mjerama koje su preduzete na osnovu informacija i dokumentacije koje su oni po novom zakonu dužni direktno dostaviti, a odnose se na sumnju na pranje novca i finansiranje terorističkih aktivnosti.[50]

Pored postojećih obaveza, FOO može proslijediti rezultate strateških analiza (uvedenih novim zakonom) usmjerenih na određivanje tipologija i trendova u pogledu pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, nadležnim organima u BiH i relevantnim međunarodnim tijelima.[51]

Međunarodna saradnja

Kroz međunarodnu saradnju FOO-a se šire i preciznije definiše dostavljanje povratnih informacija, uključujući propisivanje mogućnosti nedostavljanja traženih podataka, prikupljanje navedenih podataka za potrebe međunarodne saradnje, kao i u redovnom radu i sl.[52] Pored zahtjeva za privremene obustave transakcija od stranih finansijsko obavještajnih jedinica, predviđena je mogućnost zahtijevanja primjene drugih mjera koje stoje na raspolaganju stranoj finansijsko obavještajnoj jedinici.[53]

Na zahtjev stranih Finansijsko obavještajnih jedinica mogu se pored privremene obustave transakcija, primijeniti i mjere kontinuiranog praćenja finansijskog poslovanja.[54]

 

Vođenje evidencija od strane FOO-a[55]

Za razliku od prethodnog zakona, predviđeno je da FOO vodi evidencije transakcija dostavljenih od strane obveznika, u skladu sa čime je predviđena obaveza registracije navedenih evidencija kod Agencije za zaštitu ličnih podataka. Pored toga, u vezi sa prijavljivanjem od strane notara i advokata[56], vjerovatno će se u narednom periodu javiti potreba da se podzakonskim aktom bliže propiše koje su to evidencije. Dodatno postoji potreba prilagođavanja uputstava za prijavljivanje i odgovarajućih formi u AMLS-u.

Za razliku od obaveza iz prethodnog zakona, sada je uvedena obaveza vođenja:

1. evidencija o podacima proslijeđenim nadležnim organima (ne samo tužilaštvima, što je ranije bio slučaj)[57];
2. evidencija o izdatim nalozima za kontinuirano praćenje finansijskog poslovanja (ranije nije postojala)[58]
3. evidencija o prenosu novca preko državne granice iz članova 82. i 83. ovog zakona.

 

Rizične i neprofitne organizacije

Predviđeno je da Ministarstvo pravde BiH, u saradnji sa nadležnim organima u BiH, sačini Uputstvo o primjeni ciljanih i proporcionalnih mjera prema rizičnim neprofitnim organizacijama, s ciljem sprječavanja zloupotrebe neprofitnih organizacija za finansiranje terorističkih aktivnosti.[59]

 

Registri podataka, statistički podaci, zaštita i tajnost podataka

Pristup i korištenje podataka iz registara stvarnih vlasnika pravnih lica (koji još uvijek nisu uspostavljeni) se predviđa na način da FOO i drugi nadležni organi imaju neograničen i besplatan pristup registrima, a obveznici u okviru svojih potreba, kako bi mogli ispuniti zahtjeve u pogledu identifikacije i praćenja klijenta. Pored navedenog, predviđeno je zaključivanje sporazuma između organa koji uspostavljaju i drže navedene registre, u cilju uspostave „jedinstvene tačke pristupa“ za sve registre stvarnih vlasnika.[60]

U pogledu dostavljanja statističkih podataka od tužilaštava, sudova i agencija za provođenje zakona, osim ranijih odredbi koje se odnose na tužilaštva i sudove, dio koji se odnosi na agencije za provođenje zakona je izmijenjen i sada obuhvata dostavljanje statističkih podataka o podnijetim izvještajima da su počinjena krivična djela PN/FTA, te dostavu podataka o uočenim tehnikama, metodama i trendovima, jednom godišnje.

U odnosu na prethodni zakon, dosta su jasnije odredbe vezane za zaštitu i tajnost podataka,[61] s obzirom da su bliže opisane sve situacije kada obveznik čuva podatke. Omogućena je razmjena podataka obveznicima unutar grupe i međusobno, uz određene uslove, ukoliko FOO ne naloži drugačije. FOO može dati pisanu saglasnost obvezniku da obavijesti klijenta da je FOO izdao nalog za privremenu obustavu transakcija/pristupa sefu. Ukinuta je zabrana saopštavanja podataka nadzornim organima i nadležnim sudovima.

 

Mjere i postupci čuvanja podataka

U okviru mjera i postupaka čuvanja podataka i dokumentacije, obveznici moraju uspostaviti odgovarajuće fizičke, organizacione i tehničke mjere i postupke za čuvanje podataka i dokumentacije koje dostave FOO-u ili prime od FOO-a, uz odgovarajuće interne akte.[62]

Novim zakonom su predviđeni dodatni izuzeci od obaveze čuvanja tajnosti i odgovornost za štetu.[63] Pored odredbi iz ranijeg zakona (isključenje profesionalnih tajni i odgovornosti obveznika), koje su jasnije predstavljene (ograničene na postupanje u dobroj vjeri), propisano je između ostalog, da ovlašteni službenici, te nadležni organi BiH, entiteta i BD BiH, nisu odgovorni za štetu nastalu po osnovu postupanja u skladu sa odredbama ovog zakona (u svim slučajevima, izuzeća od odgovornosti se ne primjenjuju ako je šteta prouzrokovana namjerno, krajnjom nepažnjom).

U vezi sa rokovima za čuvanje podataka, pored odredbi koje su postavljene na sličan način kao u prethodnom zakonu, propisano je da se podaci u AMLS-u čuvaju 20 godina. UIO čuva podatke osam godina, a FOO (osim podataka iz AMLS-a) i svi ostali, deset godina.

 

Nadzorni organi i obaveze obavještavanja

Nadzorni organi su usaglašeni sa vladama entiteta i Brčko distrikta BiH.[64] Kao nadzorni organi za određeni broj obveznika (računovođe, revizori, trgovci vozilima, trgovci plemenitim metalima i dragim kamenjem) se uvode Republička uprava za inspekcijske poslove RS, Federalna uprava za inspekcijske poslove FBiH i Direkcija za finansije BDBiH, a isti su zaduženi i za nadzor primjene ograničenja o prijemu gotovine. Nadzor nad advokatima je i dalje u nadležnosti advokatskih komora. Nadzor nad notarima u Republici Srpskoj vrši Ministarstvo pravde RS, u Federaciji BiH Notarska komora FBiH i u Brčko distriktu Pravosudna komisija BDBiH. Nadzor pružalaca usluga u vezi sa virtuelnim valutama je u nadležnosti Komisije za hartije od vrijednosti RS, Komisije za vrijednosne papire FBiH i Direkcije za finansije BDBiH (Poreska uprava BDBiH).

Jasno je predviđeno da nadzorni organi međusobno sarađuju[65], kao i sa FOO-om i drugim nadležnim organima, gdje je naglašeno da prije početka nadzora određenog obveznika, mogu zatražiti podatke potrebne za pripremu nadzora od FOO-a i drugih nadležnih organa.

Propisano je da nadzorni organi mogu sarađivati i razmjenjivati informacije s nadležnim organima drugih država, ekvivalentnim tom nadzornom organu ako su ispunjeni određeni uslovi.[66] Dinamika i obim nadzora se temelje na procjeni rizika.[67] Nadzorni organi imaju obavezu obavještavanja FOO-a o činjenicama koje su ili koje bi mogle da budu u vezi sa PN/FTA, a do kojih dođu prilikom nadzora (umjesto dosadašnjeg naloga obvezniku da prijavi sumnjivu transakciju)[68]. Navedeno je važno u pogledu sumnjivih aktivnosti u koje je eventualno uključen i sam obveznik. S tim u vezi je predviđena obaveza dostavljanja povratne informacije.[69]

Novim zakonom su data (privremena) ovlaštenja za vršenje nadzora nad primjenom odredbi ovog zakona za nadzorne organe, ukoliko im isto nije dato drugim zakonom.[70]

Također je predviđeno da nadzorni organi objavljuju pravosnažne odluke o izrečenim prekršajnim sankcijama na svojoj internet stranici. Objavljeno obavještenje mora biti dostupno u trajanju od pet godina nakon objavljivanja.[71]

Obaveza za nadležne organe da obavijeste nadležni organ o kršenju odredbi[72] je značajna iz razloga što ako npr. tužilaštvo donese odluku o nesprovođenju ili obustavi istrage, u tom slučaju o uočenim nezakonitostima (koje ne predstavljaju krivično djelo) treba obavijestiti nadležni nadzorni organ.

 

Kaznene odredbe

Kaznene odredbe su znatno jasnije predstavljene i znatno strožije postavljene[73]. Tako npr. za neobavještavanje FOO-a o sumnjivim, gotovinskim i povezanim gotovinskim transakcijama, kao i nepostupanje po zahtjevima FOO-a, predviđena je kazna od 50.000,00 do 200.000,00 KM. Također je kazna predviđena i za nepostupanje obveznika po mjerama propisanim za plaćanja gotovinom iz člana 41. (notari i autokuće), dok je za pravna lica koja nisu obveznici, predviđena kazna od 5.000,00 do 20.000,00 КМ za prihvatanje gotovine u iznosu većem od 30.000,00 КМ.

 

Preporuke i smjernice

Preporukama i smjernicama o primjeni zakona[74] predviđeno je da su nadzorni organi, u skladu sa svojim nadležnostima, prva kontakt tačka za obveznike u vezi upita u pogledu preporuka i smjernica, a da se iste po potrebi daju u saradnji sa drugim nadležnim organima (uključujući FOO).

 

Zaključak

Novim Zakonom o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti izvršeno je usklađivanje sa FATF preporukama, EU regulativom, rezultatima procjene rizika i praktičnim problemima identifikovanim tokom primjene odredbi prethodnog zakona. Jedna od najvažnijih odredbi, za koju se očekuje da proizvede određene pozitivne efekte u kratkom vremenskom periodu, jeste ograničenje plaćanja gotovinom, pa tako između ostalog, pravno ili fizičko lice koje nije obveznik, ne smije primiti gotov novac za plaćanje roba, nepokretnosti ili vršenja usluga, ukoliko gotovinsko plaćanje prelazi iznos od 30.000,00 KM. Kao veoma značajna odredba, između ostalog, uvedena sa ciljem otkrivanja prikrivenih trustova, izdvaja se obaveza izvještavanja FOO-a od strane notara i advokata o kupoprodajnim ugovorima o prometu nekretnina u vrijednosti od 30.000,00 KM ili više, o svakom ugovoru o pozajmici u vrijednosti 30.000,00 KM ili više, te o svakoj ispravi sačinjenoj u cilju prenosa upravljanja i raspolaganja imovinom. Predviđeno je jačanje uloge ovlaštenih lica kod obveznika, kroz niz prava i obaveza koje će obveznici imati prema ovlaštenim licima. Obavještavanje putem AMLS-a je predviđeno za sve obveznike koji za to imaju tehničku mogućnost. Pristup i korištenje podataka iz budućih registara stvarnih vlasnika pravnih lica definisan je na način da FOO i drugi nadležni organi imaju neograničen i besplatan pristup registrima, a obveznici u svrhu ispunjenja zahtjeva u pogledu identifikacije i praćenja klijenta. FOO će voditi evidencije transakcija dostavljenih od strane obveznika, sa obavezom registracije navedenih evidencija kod Agencije za zaštitu ličnih podataka. Ukoliko FOO prilikom postupanja u skladu s ovim zakonom, dođe do saznanja o ostalim krivičnim djelima propisanim krivičnim zakonima u BiH, o tome mora obavijesti nadležni organ. Odmah po saznanju, a najmanje jedanput u svakih šest mjeseci, FOO će informisati nadzorne organe navedene u zakonu i druge nadležne organe o novim tehnikama, metodama i trendovima pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. Nadzorni organi su usaglašeni sa vladama entiteta i Brčko distrikta BiH, a kaznene odredbe su jasnije i strožije definisane. Namjera zakonodavca je kroz novine u vezi sa virtuelnim valutama, odgovoriti na značajne izazove u pogledu načina identifikacije vlasnika kriptovaluta, načina praćenja tokova tih sredstava, kao i samog disponiranja, odnosno čuvanja takvih sredstava. Novi zakon je sačinjen sa ciljem da bude jednostavniji, jasniji, minimizuje rizike i olakša poslovanje, a dijelom je obuhvaćena oblast finansiranja oružja za masovno uništavanje.

* Autor je sudski vještak ekonomske struke, diplomirani ekonomista i magistar pravnih nauka. Zaposlen je u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu.

[1] Obveznici provođenja mjera su navedeni u članu 5. ZSPNFTA. Obveznici su finansijske i nefinansijske institucije (banke i druga pravna i fizička lica kada u ime i za račun klijenta obavljaju, odnosno pomažu u planiranju ili provođenju transakcija za klijenta) koje su u obavezi da provode mjere za otkrivanje i sprječavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti među kojima je identifikacija i praćenje klijenata, prijavljivanje transakcija FOO-u, dostavljanje podataka, informacija i dokumentacije na zahtjev FOO-a. Obveznici provođenja mjera su navedeni u članu 5. ZSPNFTA.

[2] Član 4. ZSPNFTA

[3] “AMLS” je aplikativni softver za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, potpuno nezavisan i autonoman u odnosu na druge informatičke sisteme u okviru FOO-a i van njega, uspostavljen za potrebe obavljanja poslova i zadataka FOO-a utvrđenih Zakonom;

[4] Član 5. ZSPNFTA

[5] Član 5. stav (1) tačka m) ZSPNFTA

[6] Član 6. ZSPNFTA

[7] Članovi 6, 7. i 8. ZSPNFTA

[8] Član 10. ZSPNFTA

[9] Članovi 11, 12, 13. ZSPNFTA

[10] Član 21. ZSPNFTA

[11] Član 22. ZSPNFTA

[12] Članovi 23-26. ZSPNFTA

[13] Član 33. ZSPNFTA

[14] Član 34. i član 4. stav (1) tačke r), s), t) i u) ZSPNFTA

[15] Član 34 . stav (6) ZSPNFTA

[16] Članovi 35. i 86. ZSPNFTA

[17] Član 44 . stav (1) tačke c) i d) ZSPNFTA

[18] Član 41. ZSPNFTA

[19] Član 42. ZSPNFTA

[20] Član 43. ZSPNFTA

[21] Član 42. stav (3) i član 66. stav (3) ZSPNFTA

[22] Član 43. stav (1) tačka c) i d) ZSPNFTA

[23] Član 81. ZSPNFTA

[24] Član 82. stav (3) ZSPNFTA

[25] Član 83. ZSPNFTA

[26] Član 44. ZSPNFTA

[27] Član 45. ZSPNFTA

[28] Član 46. ZSPNFTA

[29] Član 47. ZSPNFTA

[30] Članovi 48-51. ZSPNFTA

[31] Član 52. ZSPNFTA

[32] Član 54. ZSPNFTA

[33] Član 55. ZSPNFTA

[34] Član 56. ZSPNFTA

[35] Član 56. stav (5) ZSPNFTA

[36] Član 57. ZSPNFTA

[37] Član 58. ZSPNFTA

[38] Članovi 59-61 ZSPNFTA

[39] Član 62. stav (2) ZSPNFTA

[40] Član 62. stav (3) ZSPNFTA

[41] Član 64. ZSPNFTA

[42] Član 65. ZSPNFTA

[43] Član 66. stav (5) ZSPNFTA

[44] Član 68. stav (2) ZSPNFTA

[45] Član 69. ZSPNFTA

[46] Član 70. stav (4) ZSPNFTA

[47] Član 71. stav (5) ZSPNFTA

[48] Član 72. stav (2) ZSPNFTA

[49] Član 72. stav (4) ZSPNFTA

[50] Član 73. stav (5) u vezi sa članom 97. stav (5) ZSPNFTA

[51] Član 74. stav (2) ZSPNFTA

[52] Članovi 75-77. ZSPNFTA

[53] Član 78. ZSPNFTA

[54] Član 79. ZSPNFTA

[55] Član 80. ZSPNFTA

[56] U skladu sa članom 44. stav (1) tačka c) . ZSPNFTA

[57] Član 80. stav (1) tačka b.) ZSPNFTA

[58] Član 80. stav (1) tačka d.) ZSPNFTA

[59] Član 84. ZSPNFTA

[60] Član 85. ZSPNFTA

[61] Član 88. ZSPNFTA

[62] Član 89. ZSPNFTA

[63] Član 90. ZSPNFTA

[64] Član 93. ZSPNFTA

[65] Član 95. ZSPNFTA

[66] Član 96. ZSPNFTA

[67] Član 97. stav (4) ZSPNFTA

[68] Član 97. stav (5) ZSPNFTA

[69] Obaveza propisana članom 73. stav (5) ZSPNFTA

[70] Član 97. stav (6) ZSPNFTA

[71] Član 98. ZSPNFTA

[72] Član 99. ZSPNFTA

[73] Član 100. ZSPNFTA

[74] Član 101. stav (2) ZSPNFTA

 

Pogledajte i ostale Novosti.