11.16. Otpremnina

PITANJE: U slučaju odlaska u penziju (starosnu), kada sa radnikom ponovo zaključujemo ugovor o radu, da li otpremninu moramo isplatiti odmah nakon donošenja rješenja o prestanku radnog odnosa ili možemo sporazumno dogovoriti da će se radniku otpremnina isplatiti nakon prestanka radnog odnosa. Dakle, otpremnina za odlazak u penziju je propisana pravilnikom o radu, i isplaćuje se u slučaju kad radnik neće ponovo zasnovati radni odnos na istom radnom mjestu?

PITANJE: Kolektivni ugovor za djelatnost srednjeg obrazovanja KS propisuje da se otpremnina isplaćuje za odlazak u penziju, pri tome ne govori o kojoj vrsti penzije. Dalje odredbe govore o načinu odlaska u starosnu penziju ili po stažu? Da li se isplaćuje otpremnina za odlazak u prijevremenu penziju invalidsku porodičnu? Koji je pravni osnov za isplatu ako se isplaćuje?

PITANJE: Od strane radnika dostavljen nam je Zahtjev za raskid radnog odnosa radi odlaska u porodičnu penziju. U skladu sa navedenim radnik ujedno podnosi i zahtjev za isplatu pripadajuće otpremnine koja se isplaćuje prilikom sticanja uvjeta za penzionisanje. Odredbama člana 38. Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i radnika u djelatnosti doktora medicine i stomatologije na području Ze-do kantona definirano je da „Radniku koji odlazi u penziju isplaćuje se otpremnina u visini od najmanje tri prosječne neto plaće isplaćene u FBiH, prema posljednjim podacima Federalnog Zavoda za statistiku“. Iste odredbe osim broja prosječnih neto plaća se nalazi i u našem Pravilniku o radu, unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta“. Naše pitanje glasi : „Da li smo obavezni radniku isplatiti otpremninu obzirom da nije stekao zakonski osnov za odlazak u penziju/mirovinu definiran članovima 94. stav 1. tačke d. „kada se na osnovu evidencija utvrdi da radni odnos radnika traje 40 godina staža osiguranja, ako se poslodavac i radnik drugačije ne dogovore” Zakona o radu FBiH i odredbi člana 40. Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju koji definira da „Pravo na starosnu penziju ima osiguranik kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, odnosno najmanje 20 godina penzijskog staža ili kada navrši 40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života?“

PITANJE: imamo situaciju da je kroz Ugovor o radu na neodređeno vrijeme definisan iznos isplate otpremnine, bez obzira na to koja strana otkazuje Ugovor, koja je daleko veća od onog što Zakon definiše (min. trećina prosječne mjesečne plaće isplaćene radniku u zadnja 3 mjeseca, odnosno max. 6 prosječnih mjesečnih plaća iz zadnja 3 mjeseca). U našem Pravilnik o radu stoji: Otpremnina Član 163. (1) Radnik koji je sa Poslodavcem zaključio ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a kojem Poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada, osim ako se ugovor otkazuje zbog kršenja obaveze iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje u zavisnosti od dužine prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa u Društvu. (2) Otpremnina iz stava 1. ovog člana utvrđuje se zakonom, ovim Pravilnikom ili ugovorom o radu. Otpremnina se ne može utvrditi u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće isplaćene radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada u Društvu. (3) Izuzetno, Poslodavac i radnik mogu se dogovoriti i o drugom vidu isplate naknade s tim da isplata otpremnine, zavisi i od ekonomskih mogućnosti Poslodavca i konkretnog dogovora sa radnikom -otpremnina iz stava 2. ovog člana ne može biti veća od šest prosječnih mjesečnih plaća isplaćenih radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. Svaki vid dogovora, ukoliko do njega dođe, biti će zaključen u pismenoj formi. (4) Posebnu odluku o isplati otpremnine donosi ovlašteno lice. (5) Izuzetno, umjesto otpremnine iz stava 2. ovog člana, Društvo i radnik mogu se dogovoriti i o drugom vidu naknade. (6) Način, uvjeti i rokovi isplate otpremnine iz st. 2. i 4. ovog člana, utvrđuju se pisanim ugovorom između radnika i Poslodavca. (7) U slučaju da radnik stekne uvjete na ostvarenje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja (odlazak u penziju), ima pravo na otpremninu u visini tri prosječne plaće ostvarene u FBiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku ili tri prosječne plaće svih radnika kod Poslodavca iz mjeseca koji prethodi mjesecu u kojem je radnik stekao uslove za odlazak u penziju, ako je to za radnika povoljnije. (8) U slučaju otkaza radnik ima pravo na otpremninu u slučajevima i pod uvjetima utvrđenim odredbama Zakona o radu. Moje pitanje je, da li u slučaju promjene vlasnika iznose otpremnine navedene u Ugovoru o radu, bez obzira na dužinu trajanja radnog odnosa (neki radnici su i kraće od 2 godine) budući vlasnik može osporiti ili Zakon dozvoljava i veće iznose od predviđenih Zakonom ukoliko su oni tako definisani Ugovorom o radu?

PITANJE: Imamo kolegicu koja ispunjava uslove za penziju (40 godina staža). Prije jedan mjesec smo imali izmjene pravilnika o radu (usklađivanje sa kolektivnim ugovorom) i mijenja se iznos otpremnine (na manje) još nisu izmijenjeni Ugovori o radu, u toku je taj proces. Smijemo li joj isplatiti otpremninu (veći iznos) spram postojećeg Ugovora o radu (ne bih ga ni mijenjali u ovih mjesec dana kad ispunjava uslove za penziju)?

PITANJE: U JKP imamo Pravilnik o plaćama, gdje je propisano “Osnovicu za obračun plaće utvrđuje poslodavac svojom Odlukom na početku svake godine, s tim da se osnovica za obračun plaće ne može utvrditi u iznosu manjem od npr. 6000,00 KM. Osnovna plaća se obračunava na način da se koeficijent radnog mjesta množi s osnovicom za obračun place za puno radno vrijeme. Na utvrđeni iznos dodaju se doprinosi iz plaće i porez na dohodak, u skladu sa posebnim zakonima. Poslodavac može donijeti Odluku o utvrđivanju veće osnovice za obračun plaće za određeni period, na osnovu rezultata poslovanja” Stekli su se materijalni uslovi za povećanje osnovice, ali na način da se osnovica povećava u jednom iznosu prema jednoj grupi radnika, a u drugom iznosu prema ostalom dijelu, jer ne može preduzeće podnijeti povećanje osnovice prema svim radnicima jednako. Da li je moguće napraviti takvu distinkciju, da se npr. izmjeni u Pravilniku da osnovica iznosi 650,00 KM ali da će se za određenu grupu radnika odnositi 100%, a za drugu grupu radnika npr.90%? Napominjem da nemamo važeći Kolektivni ugovor za djelatnost koju obavljamo, a intencija poslodavca jeste da se poboljša materijalna situacija NK radnika, koji zaista imaju niske plaće u odnosu na VSS koji već imaju solidne plaće. Na koji način riješiti ovu razliku u osnovici prema jednim i drugim grupama radnika, jer koeficijente ne možemo mijenjati u tolikom omjeru?

PITANJE: U smislu članka 35. Kolektivnog ugovora za službenike organa uprave i sudske vlasti u FBiH (Sl. novine FBiH, broj 6/20, 5/22) koji glasi: Državni službenik ili namještenik ima pravo na otpremninu pri odlasku u mirovinu u visini svojih 3-5 ostvarenih prosječnih neto plaća isplaćenih u prethodnih pet mjeseci, Da li se kao osnovica prilikom obračuna otpremnine koristi neto prije poreza ili neto nakon poreza?

PITANJE: Uposlenica javne ustanove u junu mjesecu ispunjava uslove za odlazak u penziju i to 65 godina života i 36 godina radnog staža. Riječ je o javnoj ustanovi koju je osnovao općinski nivo vlasti sa područja ZDK. Ustanova nema sindikat nit vijeće uposlenika niti ima uređen pravilnik o naknadama koje nemaju karakter plaće. Interesuje nas koliko iznosi minimalna otpremnina koju je potrebno isplatiti navedenoj uposlenici?

PITANJE: Kao državni službenik u Županijskoj/Kantonalnoj Vladi radim 22. godine, a ukupno imam 36 godina radnog staža. Zbog osobnih razloga, otišla bih u obiteljsku mirovinu koju mogu ostvariti sukladno Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju FBiH. Interesira me da li bih u konkretnom slučaju, prilikom odlaska u obiteljsku mirovinu, imala pravo na isplatu otpremnine? Kao dipl. pravnik napominjem da članak 35. Kolektivnog ugovora za službenika organa uprave i sudske vlasti u F BiH, nije isključio ni jedan oblik mirovine temeljem koje državni službenik eventualno ne bi imao pravo na isplatu otpremnine. Navedeni članak 35. KU glasi: ”Državni službenik ili namještenik ima pravo na otpremninu pri odlasku u mirovinu u visini svojih 5 ostvarenih prosječnih neto plaća isplaćenih u prethodnih 5 mjeseci”.

PITANJE: Bivšem uposleniku (državnom službeniku) prestao je radni odnos u organu uprave (u Općini) s danom 16.04.215. godine radi dobijene dvije uzastopno negativne ocjene rada. Na pomenuti prestanak radnog odnosa bivši uposlenik je uložio tužbu Općinskom sudu u Sarajevu za povredu prava iz radnog odnosa. Presudom Kantonalnog suda u Sarajevu od 01.06.2022. godine organu uprave je naloženo da se ovom bivšem uposleniku za period od 16.04.2015. godine do 18.07.2018. godine uspostavi radno-pravni status, obračunaju i isplate naknade plaće, obračuna i izvrši uplata obaveznih doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje kao i zatezne kamate. Organ uprave je sve naloge iz pomenute presude ispoštovao i uplatio bivšem uposleniku iznose utvrđene presudom. Napominjemo da je uposlenik dana 18.07.2018. godine navršio 65 godina života i da je istog dana, shodno odredbama člana 40. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ broj 13/18) koji je tada bio na snazi, stekao uslove za starosnu penziju. Obzirom da isti bivši uposlenik dana 31.01.2023. godine podnosi zahtjev za isplatu otpremnine, molimo Vas da nam odgovorite na slijedeće: da li bivši uposlenik organa uprave ima pravo na otpremninu, u skladu sa odredbama Zakona o državnoj službi u Kantonu Sarajevo („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj: 31/16 i 45/19), odredbama Zakona o radu („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ broj: 26/16 i 89/98), odredbama Kolektivnog ugovora za službenike organa uprave i sudske vlasti u FBiH kao i drugim pozitivnim zakonskim propisima, odnosno da li je organ uprave dužan isplatiti otpremninu za odlazak u penziju ovom bivšem uposleniku, odnosno je li njegov zahtjev za isplatu otpremnine zastario.

PITANJE: Iz računovodstva firme u kojoj radim imam zahtjev da se iz Pravilnika o radu izbaci član koji reguliše pravo na otpremninu. Taj član Pravilnika o radu koji reguliše otpremninu je inače bio uopšteno regulisan i poziva se na član 111. Zakona o radu FBiH koji reguliše pravo na isplatu i iznos otpremnine. Međutim, računovodstvo po nalogu firme koja nam radi reviziju poslovanja, traži da potpuno iz Pravilnika izbacimo taj član koji uopšteno pominje otpremninu, iz razloga što bi zbog tog člana morali svake godine rezervisati novčana sredstva za potencijalnu isplatu otpremnine. Jasno je da Zakon o radu ima veću pravnu snagu, te da iako izbacim taj član o otpremnini iz Pravilnika o radu, firma mora isplatiti otpremninu zaposleniku koji npr. odlazi u penziju. Koje je Vaše mišljenje, kako postupiti, da li smijemo ovaj član izbaciti, jer se Pravilnikom o radu mogu zaposleniku dati samo veća prava od Zakona o radu, a ne manja.

PITANJE: Molim vas za jednu konsultaciju u vezi isplate otpremnine u FBiH. Član 111. Zakona o radu FBiH govori samo o isplati otpremnine prilikom otkaza ugovora o radu od strane poslodavca. Identičan član je preslikan i u našem Pravilniku o radu. Međutim, ukoliko poslodavac i zaposlenik zaključe Sporazum o raskidu ugovora o radu, da li postoji prepreka da se zaposleniku isplati otpremnina? I da li postoji neka alternativa isplati otpremnine, kako stav (4) istog člana kaže „Izuzetno, umjesto otpremnine iz stava 2. ovog člana, poslodavac i radnik mogu se dogovoriti i o drugom vidu naknade“, koji vid naknade i u kom iznosu može biti osim otpremnine?

PITANJE: Koja su zakonska prava zaposlenika i koji period je pravno ispravan za obračun otpremnine? Da li pomenuti zaposlenik ima pravo na otpremninu za period rada u prethodnoj firmi? Status firme: Radi se o firmi „x“, koju zakonski zastupa „y“ osoba. Firma je osnovana u decembru 2019. godine kao samostalni pravni subjekt. Postoji i firma „z“ koju također zastupa „y“ osoba, a koja je osnovana prije 20 godina u Sarajevu. Dakle, navedene firme su samostalni pravni subjekti, bez ikakvog prenosa vlasničkog udjela, ali zastupa ih isti čovjek. Prilikom osnivanja firme „x“, dio zaposlenika iz „z“ firme su prebačeni u „x“, odnosno odjavljeni su sa „z“ firme (uz sporazumni raskid ugovora), te su prijavljeni su u „z“ firmu. Trenutna situacija je sljedeća: Zbog znatnog pada posla u posljednje vrijeme i tehničkih smetnji sa poslovnim partnerom, primorani smo da otpustimo neke zaposlenike. Otpustili smo jednog zaposlenika sa 15.12.2022. godine (kao tehnološki višak), koji ima ugovor na neodređeno. Njegov staž u „x“ firmi je počeo sa 1.1.2020. godine (kao i ostalim zaposlenicima koji su prebačeni). Napravili smo obračun otpremnine na 2 navršene godine njegovog rada u „x“ firmi (70% od prosjeka tri posljednje isplaćene plate radniku obračunato na 2 godine). Pomenuti zaposlenik potražuje otpremninu za period u kojem je radio u prethodnoj firmi „z“ i smatra da mu se otpremnina treba isplatiti za period od ukupno 4 godine. Zaposlenik je u prethodnoj firmi započeo radni odnos 1.5.2018. godine i potpisao sporazumni raskid ugovora zbog prelaska u drugu firmu, sa datumom 31.12.2019. godine (dakle, ukupno 1 godina i 8 mjeseci). Tokom njegovog rada u firmi „z“ firmi, zaposlenik je bio na ugovoru na određeno.

PITANJE: Radnik je podnio zahtjev za raskid radnog odnosa, odnosno zahtjev za donošenje rješenja o prekidu radnog odnosa radi odlaska u prijevremenu penziju na dan 25.12.2022.godine. Da li da ovaj zahtjev smatramo otkazom ugovora o radu na zahtjev radnika, u skladu sa članom 94. stav (1) tačka f ZOR-a, u vezi sa članom 105. ZOR-a. Da li radniku pripada pravo na otpremninu?

PITANJE: Radnik zaposlen u kompaniji od 17.06.2019. godine po osnovu ugovora o radu na određeno. Dana 01.06.2021. godine sa kompanijom zaključi ugovor o radu na neodređeno. Ako kompanija otkaže ugovor o radu radniku 31.12.2022. godine zbog ekonomskih, tehničkih ili organizacionih razloga, da li ovaj radnik ima pravo na otpremninu? Radnik radi u kompaniji neprekidno od 17.06.2019. godine ali po osnovu ugovora o radu na neodređeno radi od 01.06.2022. godine.

PITANJE: Jedan radnik nam je stekao uslove za penziju 01.08.2022. godine (napunio 65 godina života). Rješenje o prestanku radnog odnosa mu je urađeno također 01.08.2022.godine. Uradili smo rješenje o otpremnini posljednjih 6 plata i ista je isplaćena u julu mjesecu. Zanima nas da li mu se obračunava plata za 01.08.2022. godine. Da li smo prilikom određivanja otpremnine trebali uzeti u obzir i obračun plate za taj jedan dan? Ako jesmo da li to možemo uraditi naknadno?

PITANJE: Radnik odlazi u penziju (navršio je 40 godina penzijskog staža). Obzirom da se ranije izjasnio da bi se odrekao prava na otpremninu zbog internog dogovora sa poslodavcem, da li je to moguće? U Pravilniku o radu poslodavca navedeno je samo sljedeće: Prilikom odlaska u penziju radnik ima pravo na otpremninu u visini 3 (tri) njegove prosječne neto plaće isplaćene u prethodna 3 mjeseca ili 3 (tri) prosječne neto plaće u FBiH objavljene u Službenom listu FBiH, ako je to povoljnije za radnika. Rješenje o isplati otpremnine radniku donosi Direktor Društva.

PITANJE: Naše društvo je potpisalo sporazum o prestanku ugovora o radu sa našim uposlenikom , gdje ćemo mi isplatiti otpremninu u iznosu od 6 prosječnih mjesečnih plaća isplaćenih radniku u posljednja 3 mjeseca. Da li se u ovom slučaju trebaju platiti svi pripadajući doprinosi i porezi?

PITANJE: Radnik je zaposlen 15 godina u firmi i želi sporazumni raskid ugovora sa poslodavcem. Da li ima pravo na otpremninu, i ako da, koji je način obračuna? Drugo pitanje bi bio isti radnik, ali poslodavac daje otkaz jer je tehnološki visak. Da li je i tada isti postupak obračuna otpremnine?

PITANJE: Pitanje vezano za sporazumni raskid ugovora. Kolega je poslao zahtjev. Ustanova je raskinula ugovor. Međutim, kolega pita ima li pravo na neki vid otpremnine.

PITANJE: “Radnik ima pravo na otpremninu prilikom odlaska u penziju u visini njegove tri plaće ISPLAĆENE u prethodna tri mjeseca ili u visini tri mjesečne plaće isplaćene u Federaciji BiH, prema posljednjem podatku Federalnog Zavoda za statistiku, ako je to za njega povoljnije”. Na osnovu navedene odredbe, poslodavac je radnici isplatio tri njene prosječne neto plaće, bez poreza na dohodak. Radnica je na navedenu isplatu uložila žalbu. Pitanje: 1. Da li je poslodavac ispravno postupio ? Takođe, obzirom da je navedena situacija nedovoljno precizna i jasna u odnosu radnika i poslodavca, a imajući u vidu princip najpovoljnijeg prava za radnika, šta se u konkretnom slučaju uzima kao osnovica za obračun otpremnine : – neto iznos sa porezom na dohodak ili – neto iznos bez poreza na dohodak?

PITANJE: Da li radnik koji je samovoljno otkazao ugovor o radu poslodavac (pismenim putem u skladu s članom 99. ZoR-a) ima pravo na otpremninu? Radnik se u trenutku otkaza poziva na kašnjenje isplate plate 3 mjeseca. U roku od 3 dana zasniva radni odnos kod drugog poslodavca. Stav 2. čl. 99. radniku daje prava kao da je njemu nezakonito dat otkaz a s druge strane radnik nema pravo na otpremninu u slučaju ako sam da otkaz. U momentu pokretanja sudskog postupka već su isplaćene sve zaostale plaće. Da li postoji sudska praksa ili neki propis koji detaljnije obrazlaže pravo radnika na otpremninu u ovakvoj situaciji.

PITANJE: Sa bivšim radnikom smo imali sudski spor (radnik je bio na određeno vrijeme) i na osnovu sudske mjere osiguranja vraćen na posao 2016 godine. Obzirom da je iste godine napunio 65 godina donesena je odluka o prestanku ugovora o radu zbog ispunjena uslova za starosnu penziju. U navedenoj odluci stoji da će se o pravu na otpremninu odlučivati nakon okončanja sudskog spora. Sudski spor je okončan u avgustu 2022 godine. Da li smo obavezni bivšem radniku isplatiti otpremninu kako je regulisao naš pravilnik o radu obzirom na protok vremena.

PITANJE: Zbog temeljite reorganizacije rada, poslodavac (privatna fondacija) se odlučio da smanji broj zaposlenih u fondaciji. Obzirom da svi zaposleni rade vise od 20 godina (22-29), da li je moguće isplatiti otpremninu u iznosu od 15 posljednjih plata?

PITANJE: Radnik radi u firmi (ugovor na neodređeno vrijeme) od 01.04.2007. do 31.03.2020. (Otkaz ugovora zbog COVID -19), potom zasniva ponovo radni odnos kod istog poslodavca na neodređeno vrijeme od 07.06.2020. Da li isti ima pravo na otpremninu za kompletna radni staž kod istog poslodavca, bez obzira što se radi o prekidu dužem od 60 dana??

PITANJE: Da li smo dužni isplatiti otpremninu radniku zbog odlaska u penziju (invalidsku i običnu starosnu); te na koji način izvršiti obračun otpremnine? Radnik kojem prestaje radni odnos zbog rješenja o invalidskoj penziji je zaposlen 4 godine. Također u ovom slučaju nije otkaz na volju poslodavca. Ako smo bez obzira na sve dužni isplatiti otpremninu molimo da nam navedete u kom iznosu ako mu je neto plata u posljednja 3 mjeseca iznosila 950 KM.

PITANJE: Ukoliko zaposlenici u državnoj službi (državni službenici i namještenici) podnesu pismeni zahtjev da u skladu sa Zakonom o PIO/MIO FBIH žele otići u prijevremenu starosnu penziju da li ti zaposlenici imaju pravo na otpremninu. Obrazloženje: Na sve upite od strane zaposlenika u državnoj službi o mogućnosti ostvarivanja prava na pripadajuću otpremninu prilikom odlaska u prijevremenu starosnu penziju ( podnošenja pismenog zahtjeva ), dobijen je odgovor da se to pravo ne može ostvariti jer Zakon o državnoj službi FBIH kao i kantonalni zakoni o državnoj službi ne omogućuje to pravo. Ovom prilikom je potrebno naglasiti da je Kolektivnim ugovorom za državnu službu regulisano da zaposlenik ima pravo na otpremninu prilikom odlaska u penziju ( nije striktno naglašeno u koju penziju redovnu starosnu ili prijevremenu starosnu) a također i internim aktima (pravilnicima) je isto regulisano da zaposlenik ima pravo na otpremninu prilikom odlaska u penziju ( nije navedeno koju penziju). Ovim putem želim naglasiti da ima dosta zaposlenika u državnoj službi koji bi otišli u prijevremenu starosnu penziju ( prije svega zbog lošeg zdravstvenog stanja) ali zbog ne mogućnosti povoljnog ishoda -dobivanja otpremnine i preživljivanja do dobivanja penzije mnogi se ne usuđuju iskoristiti tu zakonsku mogućnost.

PITANJE: Sa radnikom samo 2000. godine zaključili ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Isti taj radnik se pismeno obratio ovom preduzeću za jednostrani raskid ugovora zaključno sa 30.11.2018. godine, uz obrazloženje da se želi penzionisati, da bi nam se ponovo 18.12.2018. godine obratio usmenim zahtjevom da ponovo želi zasnovati radni odnos na određeno vrijeme. Njegovom zahtjevu je udovoljeno i sa istim je ponovo zaključen ugovor o radu na određeno vrijeme a koji je u nekoliko navrata i obnavljan, sve do 26.11.2021. godine, do kojeg vremena je bio zaključen posljednji ugovor na određeno vrijeme. Radnika smo odjavili sa 26.11.2021. godine a zbog istekom vremena na koji je zaključen ugovor o radu na određeno vrijeme. 1. Da li radnik u ovom slučaju ima pravo na otpremninu?

PITANJE: Jedan naš radnik ispunjava uvjete za mirovinu pod povoljnijim uvjetima, sa 62 godine života i 40 godina mirovinskog staža (sa vojnim). Zanima nas na koji način postupiti kada je u pitanju prestanaka radnog odnosa, da li bi on trebao podnijeti zahtjev za sporazumni raskid radnog odnosa i ima li pravo na otpremninu u tom slučaju?

PITANJE: Radnik je dobio rješenje o priznavanju prava na invalidsku penziju. Uzrok invalidnosti je bolest Dali radnik ima pravo na otpremninu?