Sporazumni raskid ugovora o radu
Na isti način na koji se ugovorom o radu konstituiše radni odnos između poslodavca i zaposlenika, odnosno izražava volja ugovornih strana u pogledu prava i obaveza koje proizlaze za ugovorne strane iz radnog odnosa, tako se ugovor o radu može izmijeniti ili sporazumno utvrditi prestanak njegovog važenja, u skladu sa Zakonom o radu (dalje: Zakon) [1], kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.
Sporazumom ugovor o radu prestaje
Naglašavamo da treba razlikovati raskid ugovora o radu od sporazumnog prestanka ugovora o radu i da tu terminologiju ne treba miješati, s obzirom da kod raskida ugovora o radu ne postoji obostrana volja ugovornih strana, već se on raskida na osnovu nedvosmislene izjave ili radnika ili poslodavca-otkaza.
Otkaz ugovora o radu mora biti u skladu sa Zakonom, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.
Poslodavac je dužan obrazložiti razloge otkaza, a u određenim propisanim slučajevima otkazivanja ugovora o radu provesti propisanu proceduru.
Prilikom otkaza ima se poštovati propisani otkazni rok, koji teče od dana dostave otkaza, izuzev otkaza bez poštivanja otkaznog roka, zbog teže povrede radnih obaveza ili težeg prestupa.
Kod otkaza je obavezno pribavljanje mišljenja ili saglasnosti vijeća zaposlenika ili sindikata, odnosno federalnog ministarstva nadležnog za rad.
U slučaju otkaza poslodavca, radnik ima pravo na otpremninu, pod uslovima propisanim Zakonom i pravilnikom o radu.
U zakonom propisanim slučajevima otkaza radnik ima prednost u zapošljavanju kod tog poslodavca u roku od jedne godine od otkaza.
Sporazum o prestanku ugovora o radu je saglasnost volja i poslodavca i radnika da radni odnos radnika, odnosno zaključeni ugovor o radu prestaje važiti na dan kada se oni dogovore, odnosno u roku u kojem je dogovoreno da radni odnos prestaje, bez obavezne primjene odredaba Zakona o otkaznom roku.
Na ovaj sporazum ne pribavlja se mišljenje niti saglasnost vijeća zaposlenika, sindikata ili Federalnog ministra nadležnog za rad.
Sporazum o prestanku ugovora o radu može se zaključiti i s radnicima kojima se ne može otkazati ugovor o radu bez saglasnost vijeća zaposlenika/sindikata, u skladu sa Zakonom o vijeću zaposlenika: [2]
– član vijeća zaposlenika;
– zaposlenik kod kojeg postoji promijenjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti;
– zaposlenik stariji od 55 godina i žena starija od 50 godina;
Ugovor o radu prestaje da proizvodi pravno dejstvo sa datumom koji je naveden u sporazumu kao datum prestanka ugovora o radu.
Nastupanjem tog datuma prestaju prava i obaveze iz tog radnog odnosa.
Forma sporazuma
Sporazum mora biti u pisanoj formi, jer se na taj način dokazuje da je zaključen voljom obje strane. Usmeni sporazum je ništavan i ne proizvodi pravne posljedice.
Da bi bio pravno valjan sporazum o prestanku radnog odnosa mora da izražava pravu volju ugovornih strana datu bez prisile, prevare, prijetnje i zablude, tj. taj sporazum u tom pogledu mora ispunjavati uvjete kao i svaki drugi građansko pravni ugovor.
Moguće je dokazivati, sudskim putem, da sporazum o prestanku ugovora o radu nije izraz stvarne volje radnika, ukoliko radnik uspije dokazati situacije kao što su:
- da se ne radi o njegovom potpisu;
- da je bio primoran i na koji način, potpisati sporazum;
- da je seksualno ili drukčije zlostavljan;
- da je diskriminisan, u smislu člana 5. Zakona o radu;
- da mu uslovi rada, koje poslodavac neće da promijeni, ugrožavaju zdravlje ili sigurnost;
- postupanje poslodavca suprotno zakonu;
- pritisak koji poslodavac vrši na zaposlenika zbog članstva u sindikatu ili drugoj organizaciji zaposlenika i sl.
Inicijativa za zaključivanje sporazuma
Sporazum o prestanku ugovora o radu može se zaključiti na inicijativu radnika i na inicijativu poslodavca.
Važno je napomenuti kako ni jedna strana nije obvezna prihvatiti prijedlog za sporazumnim raskidom druge strane.
Kada prijedlog za sporazumnim raskidom ugovora o radu dolazi od poslodavca, radnik treba pažljivo proučiti sve njegove odredbe jer se prihvaćanjem sporazumnog raskida teško može pozivati na manu volje da se postigne upravo takav sporazum.
Kako je ipak češći slučaj da radnici, radi prelaska na bolje radno mjesto odnosno drugog razloga, žele sporazumni raskid, predlažemo da o svom zahtjevu upoznaju poslodavca i pisano postave svoj zahtjev s tačnim uslovima sporazumnog prestanka ugovora o radu (datum prestanka, godišnji odmor, isplata eventualnih dugovanja i sl.).
U slučaju da poslodavac odbije zaključenje sporazuma o prestanku ugovora o radu, radnik može podnijeti otkaz ugovora o radu, nakon čega je dužan poštovati otkazni rok ugovoren u ugovoru o radu koji ne smije biti duži od mjesec dana.
Ukoliko radnik odbije zaključivanje sporazuma o prestanku radnog odnosa, poslodavac mu može otkazati ugovor o radu, na način i pod uslovima propisanim Zakonom, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.
Najnoviji seminari
Seminar – Izmjene i dopune Zakona o PIO/MIO, Radni odnosi – praktični problemi – Novembar 2024
✓ Izmjene i dopune Zakona o PIO/MIO
✓ Radni odnosi – praktični problemi
Predavači:
Mr.sc. Kenan Spahić – Federalno ministarstvo rada i socijalne politike
Jusuf Brkić, dipl. iur – REC d.o.o.
|
Seminar |
|
|
26. 11. – Sarajevo |
Seminar – Eksproprijacija zemljišta, Pripremne radnje za zakonito građenje – Novembar 2024
✓ Eksproprijacija zemljišta – praktični problemi
✓ Pripremne radnje za zakonito građenje, priprema dokumentacije i postupak pribavljanja odobrenja za građenje
Predavač:
Jasmin Voloder, mr. iur.
|
Seminar |
|
|
27. 11. – Mostar |
Seminar – Osnove izvršnog postupka FBiH – Novembar 2024
✓ Osnove izvršnog postupka
✓ Naplata potraživanja u izvršnom postupku
✓ Najčešće greške u izvršnim prijedlozima
Predavači:
Nives Abdagić – sudija Kantonalnog suda u Sarajevu
Jasenka Potogija– sudija Kantonalnog suda u Sarajevu
|
Seminar |
|
|
29. 11. – Sarajevo |
- 1
- 2
Sadržaj sporazuma
Sporazumom o prestanku ugovora o radu poslodavac i radnik dogovaraju se o svim pitanjima bitnim za prestanak ugovora o radu te sva ostala međusobna prava i obaveze koje iz prestanka radnog odnosa proizilaze.
Zakon ne propisuje sadržinu sporazuma.
Sadržina sporazuma o prestanku ugovora o radu može, ali ne mora biti propisana pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, prilikom njegovog zaključivanja.
U slučaju da nije propisana, sporazumom se neposredno utvrđuju međusobna prava i obaveze koje iz prestanka radnog odnosa proizilaze.
Pravilnikom o radu se može propisati koja prava poslodavac može dogovoriti s radnikom, ostvarivanje određenih prava i obaveza prije dogovorenog roka za prestanak ugovora o radu, kao što su:
- obaveza radnika da čuva poslovnu tajnu poslodavca u određenom periodu od prestanka ugovora o radu,
- isplata svih eventualno zaostalih primanja radnika i eventualno neuplaćenih doprinosa u dogovorenom roku (prekovremeni sati, sati iz preraspodjele radnog vremena, i dr.),
- izmirenje eventualnog duga radnika prema poslodavcu (npr. povrat sredstava uloženih u školovanje i sl.),
- ostanak na radu određeni period radi uvođenja novog radnika u posao ili primopredaje sredstava rada i dokumentacije, sredstava lične zaštite na radu, sredstava rada koje je koristio radnik pri radu od kuće, i sl.
- korištenje godišnjeg odmora prije prestanka ugovora o radu ili naknada na ime neiskorištenog godišnjeg odmora, ako poslodavac ne želi da radniku omogući korištenje godišnjeg odmora, pitanje eventualne otpremnine i njenog iznosa, koji ne mora biti isti kako kod otpremnine iz člana 111. Zakona [3], jer može biti vid stimulacije za zaključivanje sporazuma (poticajne otpremnine za radnike koji dobrovoljno pristanu na prestanak radnog odnosa u cilju restrukturiranja poslodavca, sporazumne otpremnine) i dr.
Ukoliko su ova pitanja regulisana pravilnikom o radu, smatramo da je to dobar pravni osnov za zaključivanje i sadržinu sporazuma, a posebno sa stanovišta nediskriminacije i jednakog postupanja u svim slučajevima sporazumnog prestanka ugovora o radu.
Mogućnost sporazuma o otpremnini
Zakonom nije propisana obaveza poslodavca na isplatu otpremnine u slučaju sporazumnog prestanka ugovora o radu, ali tu obavezu mogu stvoriti ugovorne strane same, sporazumom, jer im to omogućava sloboda ugovaranja.
Sporazumom, poslodavac i radnik mogu ugovoriti povoljniji iznos otpremnine npr. u visini jedne bruto plaće za svaku godinu, mogu ugovoriti da se otpremnina određuje za povoljnije godine radnog staža npr. za ukupne godine radnog staža u djelatnosti, a ne samo za neprekidan radni staž kod poslodavca, te mogu ugovoriti iznos bez ograničenja od najviše šest mjesečnih plaća. Važno je da ugovorne strane pronađu zajedničke tačke i time zadovolje svoje ponekad suprotstavljene interese te izbjegnu sukobe.
U slučaju sporazumnog prestanka ugovora, isplata otpremnine je oporeziva u punom iznosu. Poslodavac je u tim slučajevima obavezan obračunati, ne samo porez na dohodak, nego i sve doprinose.
Negativne strane sporazuma o prestanku ugovora o radu
U slučaju sporazumnog prestanka ugovora o radu, radnik nema pravo na naknadu za nezaposlene, kao što bi imao da mi je ugovor o radu otkazan od strane poslodavca.
Naime, Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba Federaciji Bosne i Hercegovine [4] izričito je propisano da nezaposlena osoba nema pravo na novčanu naknadu kada je svjesno doprinijela prestanku radnog odnosa.
Zaključivanjem sporazuma o prestanku ugovora o radu svjesno i na nedvosmislen način radnik je izrazio volju da mu ugovor o radu prestane, odnosno doprinio prestanku radnog odnosa. Iste posljedice ima i otkaz ugovora o radu od strane radnika.
Info:
[2] Član 26. Zakona o vijeću zaposlenika („Službene novine Federacije BiH“, broj 38/04)
[3] Otpremnina – Član 111. Zakona
- Radnik koji je sa poslodavcem zaključio ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada, osim ako se ugovor otkazuje zbog kršenja obaveze iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje u zavisnosti od dužine prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa sa tim poslodavcem.
- Otpremnina iz stava 1. ovog člana utvrđuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Otpremnina se ne može utvrditi u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće isplaćene radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca.
- Otpremnina iz stava 2. ovog člana ne može biti veća od šest prosječnih mjesečnih plaća isplaćenih radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.
- Izuzetno, umjesto otpremnine iz stava 2. ovog člana, poslodavac i radnik mogu se dogovoriti i o drugom vidu naknade.
- Način, uvjeti i rokovi isplate otpremnine iz st. 2. i 4. ovog člana, utvrđuju se pisanim ugovorom između radnika i poslodavca.
[4] Član 36. stav 1. Zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba Federaciji Bosne I Hercegovine („Službene novine FBiH“,br.41/01, 22/05, 9/08)*
MODEL SPORAZUMA O PRESTANKU UGOVORA O RADU
Poslodavac_______________________, kojeg zastupa direktor ____________________
(puni naziv poslodavca) (ime i prezime direktora)
(u daljnjem tekstu: Direktor) i radnik __________________________ (u daljnjem tekstu: radnik),
(ime i prezime radnika)
dana ________ 20_. godine,
na osnovu člana 95. Zakona o radu („Službene novine Federacije BiH“, br. 26/16 i 89/18) zaključuju
SPORAZUM O PRESTANKU UGOVORA O RADU
Tačka/Član 1.
Direktor i radnik sporazumjeli su se da Ugovor o radu broj____________ od ____________, zaključen na neodređeno vrijeme, sporazumno prestaje dana ____________________.
Tačka/Član 2.
Direktor i radnik saglasni su da radnik prije prestanka ugovora o radu iz tačke 1. ovog sporazuma iskoristi godišnji odmor / dio godišnjeg odmora koji nije iskoristio, u trajanju od ____radnih dana, počev od______________ 20__. godine.
Alternativa
Radnik i direktor su se sporazumjeli da se radniku isplati naknada umjesto neiskorištenog godišnjeg odmora u iznosu od ____ KM i regres koji bi primio da je iskoristio godišnji odmor / neiskorištenog dijela godišnjeg odmora i regres koji nije ranije primio, u iznosu od ___________ KM, na račun radnika broj__________________ kod ____ banke u __________, najkasnije _____________.
Tačka/Član 3.
Direktor i radnik su saglasni da radnik neće koristiti otkazni rok / da će koristiti otkazni rok u trajanju od __________dana, a sve prije datuma sporazumnog prestanka ugovora o radu iz tačke 1. ovog sporazuma.
Tačka/Član 4.
Radniku će biti isplaćena plaća i naknade koje je ostvario do dana prestanka ugovora o radu/ i neisplaćene naknade iz ______mjeseci, kao i otpremnina u skladu sa članom 111. Zakona o radu i članom ________ Pravilnika o radu _________________________
(način obračuna utvrđen Pravilnikom o radu)
u iznosu od _________ KM neto, koja će mu biti isplaćena odjednom, najkasnije u roku od ___ dana od dana zaključivanja ovog sporazuma / u dva dijela, i to:
prvi dio ________________________
drugi dio_____________________.
Alternativa
Radniku će biti isplaćena plaća i naknade koje je ostvario do dana prestanka ugovora o radu/ i neisplaćene naknade iz ______mjeseci.
Radnik je saglasan da mi se ne isplati otpremnina jer ugovor o radu ne prestaje otkazom poslodavca.
Tačka/Član 5.
Isplata otpremnine izvršit će se na račun radnika broj __________________ kod ____ banke u __________.
Alternativa
Ovaj član se briše jer mu ne pripada otpremnina u slučaju Alternative tačke / člana 4.
Tačka/Član 6.
U slučaju spora po ovom sporazumu nadležan je sud u _______________.
Tačka/Član 7.
Ovaj sporazum zaključen je u četiri primjerka, po dva za svaku stranu.
Radnik Direktor
__________________ ___________________________
Broj__________________
Preuzmite Word dokument
MODEL SPORAZUMA O PRESTANKU UGOVORA O RADU
Pogledajte i ostale Novosti.