Preskoči na glavni sadržaj Preskoči na pretragu

Odsustva radnika sa rada u smislu zdravstvenih propisa – stručni članak – autor: Danijela Radonić, diplomirani pravnik

ODSUSTVA RADNIKA SA RADA U SMISLU ZDRAVSTVENIH PROPISA

Odsustva radnika sa rada u smislu zdravstvenih propisa – stručni članak – autor: Danijela Radonić, diplomirani pravnik

Odsustva radnika sa rada u smislu zdravstvenih propisa

 

Autor članka: Danijela Radonić, dipl pravnik
Viši privredni sud Banja Luka

Rezime:  Od juna 2022. godine izmjenjen je set zakona kojima je uređena zdravstvena zaštita u Republici Srpskoj. Ove izmjene dovode do preklapanja sa radnopravnim propisima iako nisu u potpunosti kompatibilne sa važećim rješenjima iz ZOR. Zbog toga je u članku obrađen uticaj novih zdravstvenih propisa na obaveze poslodavca u situaciji kada je radnik privremeno spriječen za rad ili kada obavlja određene preventivne preglede. Svrha davanja osvrta je da se poslodavcima olakša upoznavanje sa novim obavezama koje proizilaze iz ovih propisa, kao i izmjenama postojećih obaveza.

Ključne riječi: zdravstvena zaštita, privremena spriječenost za rad, bolest, naknada plate, plaćeno odsustvo, lični podaci.


 

Uvod

 

Novim propisima u oblasti zdravstvene zaštite ista se podiže na viši nivo, ali se istovremeno uređuju i pitanja koja su do sada bila izvan obuhvata zakonskog regulisanja. Pored Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju[1] stupili su na snagu Zakon o zdravstvenoj zaštiti i Zakon o zdravstvenoj dokumentaciji i evidencijama u oblasti zdravstva.[2] U međuvremenu je donesen određen broj podzakonskih akata, ali taj proces nije do kraja okončan.

Privremena spriječenost za rad u smislu propisa o zdravstvenom osiguranju je opravdan razlog za izostanak sa posla. Da bi se ova vrsta spriječenosti za rad smatrala takvom radnik je dužan da blagovremeno preduzme određene radnje prema poslodavcu. Članom 119. Zakona o radu[3] (u daljem tekstu: ZOR) propisana je prva obaveza radnika a to je da poslodavca najkasnije u roku tri dana od dana nastupanja privremene spriječenosti za rad u smislu propisa o zdravstvenom osiguranju o tome dostavi poslodavcu potvrdu nadležnog doktora medicine. No prije toga, radnik je dužan i da usmeno obavijesti poslodavca o svojoj nemogućnosti da radi. Ta dužnost radnika indirektno proizilazi iz člana 15. ZOR prema kojoj je radnik dužan, između ostalog, da poslodavca obavijesti o bitnim okolnostima koje utiču ili bi mogle da utiču na obavljanje poslova utvrđenih ugovorom o radu.

Ukoliko radnik ispoštuje ove obaveze ostvariće pravo na naknadu plate za vrijeme privremene spriječenosti za rad. Ukoliko ne ispoštuje ove obaveze, poslodavac ima osnov da mu ne isplati platu za taj dan, a nastupa i otkazni razlog zbog neopravdanog izostanka sa rada, ali samo ukoliko  radnik neopravdano izostane tri dana u kalendarskoj godini. Drugi otkazni razlog koji može biti primjenljiv u ovom slučaju je nedostavljanje potvrde o privremenoj spriječnosti za rad u roku od tri dana od dana nastupanja privremene spriječenosti za rad.


 

PRIVREMENA SPRIJEČENOST ZA RAD U SMISLU PROPISA O ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU

 

Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju[4] (u daljem tekstu: ZOZO) uređen je sistem obaveznog zdravstvenog osiguranja, kao i druga pitanja od značaja za obavezno zdravstveno osiguranje u Republici Srpskoj.

Jedan od razloga za donošenje ovog zakona je što prethodni donesen prije 23 godine (1999. godine) i u međuvremenu je pretrpio dvanaest izmjena i dopuna. Naziv novog propisa (Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju) ukazuje da se ostavlja prostor za legislatativno uređenje drugih oblika zdravstvenog osiguranja[5] a time i njihovo uvođenje u pravni sistem Republike Srpske što svakako treba da doprinese boljoj zdravstvenoj zaštiti osiguranika.

 

Prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja su:
  1. pravo na zdravstvenu zaštitu,
  2. pravo na naknade za vrijeme privremene spriječenosti za rad.

Ova prava se mogu ostvarivati odvojeno, a u određenim slučajevima (privremena spriječenost za rad) dolazi do kumulativnog korištenja ovih prava. Pored  prava na zdravstvenu zaštitu, osiguranik koji je u radnom odnosu (ili preduzetnik) ostvaruje pravo na naknade za vrijeme privremene spriječenosti za rad pod uslovima propisanim tim zakonom.

Time dolazi do približavanja radnog i zdravstvenog prava, iako se u stručnoj literaturi[6] mogu naći stavovi da je odnos radnog i zdravstvenog prava najviše izražen kroz primjenu radnopravnih propisa od strane davaoca zdravstvenih usluga u odnosu na njegove zaposlene (medicinsko i nemedicinsko osoblje). Ipak  zdravstveno pravo spada u socijalna prava pa ćemo ukazati da se određeni pravni instituti ne mogu do kraja objasniti ako se ne uzmu u obzir odgovarajuće norme obje grane prava.[7]

Prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja se ravnopravno koriste za slučaj bolesti i povrede van rada kao i za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti.

Za razliku od ranijeg zakonskog propisa, sada je prvi put izvršeno preciziranje da se pod privremenom spriječenosti za rad za vrijeme koje osiguraniku pripada naknada plate smatra se odsustvo sa posla iz sljedećih razloga:

  1. bolest,
  2. povreda van rada,
  3. medicinsko ispitivanje,
  4. njega oboljelog člana uže porodice,
  5. profesionalna bolest,
  6. povreda na radu,
  7. sprovođenje propisane mjere obavezne izolacije kao kliconoše ili pojava zarazne bolesti u njegovoj okolini,
  8. dobrovoljno davanje organa ili tkiva,
  9. bolest ili komplikacija u vezi sa održavanjem trudnoće.[8]

Korištenje ovog prava je omogućeno i licima koja nisu u radnom odnosu sa poslodavcem, odnosno koja obavljaju privrednu, preduzetničku ili profesionalnu djelatnost kao osnovno zanimanje.

Pored toga, zaposlena lica imaju pravo na odsustvo sa rada u slučaju utvrđene potrebe njege oboljelog člana uže porodice koje se može odobriti u trajanju propisanom članom 73. stav 1. ZOZO u toku jedne kalendarske godine

Osnov za korištenje prava iz zdravstvenog osiguranja je sticanje svojstva osiguranog lica. FZO RSzdravstvenog osiguranja Republike Srpske (u daljem tekstu: FZO RS) utvrđuje svojstvo osiguranog lica na osnovu podnesene prijave na obavezno zdravstveno osiguranje.[9] Za zaposlena lica prijavu u Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa kod Poreske uprave Republike Srpske podnosi poslodavac.[10] Prijava se podnosi najkasnije jedan dan prije nego što radnik stupi na rad.[11] Odjava se vrši najkasnije osmog dana od dana prestanka radnog odnosa.[12]

Nakon sticanja svojstva osiguranog lica u obaveznom zdravstvenom osiguranju FZO RS izdaje elektronsku zdravstvenu karticu (u daljem tekstu: zdravstvena kartica) kojom se dokazuje svojstvo osiguranog lica u sistemu obaveznog zdravstvenog osiguranja. Prilikom korišćenja prava na zdravstvenu zaštitu uz zdravstvenu karticu se na uvid daje lična karta po potrebi.[13] Zdravstvena kartica je iz upotrebe potisnula zdravstvenu knjižicu koja je predstavljala ispravu iste snage prema ranije važećem zakonu. Do izdavanja kartice osiguranom licu se izdaje potvrda na osnovu koje ostvaruje prava iz zdravstvenog osiguranja.

Na osnovu člana 26. stav 5. ZOZO, Upravni odbor FZO RS će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ZOZO, pravilnikom propisati utvrđivanje svojstva osiguranog lica, vođenje podataka u matičnoj evidenciji i izgled, sadržaj i postupak izdavanja i upotrebe zdravstvene kartice. Do tada će se, na osnovu člana 115. stav 5. ZOZO primjenjivati Pravilnik o utvrđivanju svojstva osiguranog lica, matičnoj evidenciji i elektronskoj zdravstvenoj kartici.[14]

U pravilu, ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu se ostvaruje legitimisanjem sa zdravstvenom karticom.

 

Slika 1. Elektronska zdravstvena kartica prema važećim propisima

Ostvarivanje prava na naknadu plate kao i na opravdan izostanak sa rada ostvaruje se odgovorajućom ispravom izdatom od nadležnog ljekara.

 

Postupak utvrđivanja privremene spriječenosti za rad

 

U prethodnom periodu prepoznate su određene manjkavosti i propusti u primjeni propisa o utvrđivanju privremene spriječenosti za rad. Zbog toga je novim propisima sistem unaprijeđen što će uticati na smanjenje nivoa eventualnih zloupotreba.

Nadležnost za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad je različito uređena zavisno od perioda trajanja privremene spriječenosti za rad. Tako privremenu spriječenost za rad u trajanju do 30 dana neprekidno utvrđuje doktor medicine specijalista porodične medicine kod kojeg je lice registrovano u skladu sa propisima kojima se uređuje oblast zdravstvene zaštite. Privremenu spriječenost za rad koja traje neprekidno duže od 30 dana, počev od 31. dana privremene spriječenosti za rad, utvrđuje FZO RS preko prvostepenih komisija za ocjenu privremene spriječenosti za rad (u daljem tekstu: prvostepena komisija) i Drugostepene komisije za ocjenu privremene spriječenosti za rad (u daljem tekstu: Drugostepena komisija).[15]

Novinu predstavlja propisivanje obaveze lica na bolovanju  koje je sada dužno da se svakih 15 dana od dana utvrđivanja privremene spriječenosti za rad javlja doktoru medicine kod koga je registrovano. Ovoj obavezi ne podliježu lica koja se nalaze na bolničkom liječenju.[16]

 

Nadležnosti prvostepene i drugostepene komisije su nešto proširene u odnosi na ranije važeći zakon tako da prvostepena komisija:
  1. donosi nalaz, ocjenu i mišljenje po prigovoru osiguranika Fonda na ocjenu ovlašćenog doktora medicine specijaliste porodične medicine koji je utvrđivao privremenu spriječenost za rad,
  2. utvrđuje privremenu spriječenost za rad u trajanju preko 30 dana.

 

Nadležnost Drugostepene komisije je da:
  1. vrši kontrolu rada ovlašćenog doktora medicine specijaliste porodične medicine kada doktor medicine specijalista porodične medicine ocjenjuje privremenu spriječenost za rad do 30 dana i vrši kontrolu rada prvostepenih komisija,
  2. daje nalaz, ocjenu i mišljenje po žalbi osiguranika Fonda na rješenje nadležne organizacione jedinice Fonda,
  3. prati stopu privremene spriječenosti za rad.[17]

Bitno je naglasiti da su ove nadležnosti sada određene zakonom, za razliku od ranije važećeg stanja regulative kada su bile uređene podzakonskim aktom.

U postupku utvrđivanja privremene spriječenosti za rad duže od 30 dana utvrđuje se postojanje osnova i dužina privremene spriječenosti za rad na osnovu pregleda osiguranika izvršenog od strane doktora medicine odgovarajuće grane specijalnosti u zdravstvenoj ustanovi sa kojom FZO RS ima zaključen ugovor o pružanju i finansiranju zdravstvene zaštite i medicinskog nalaza doktora medicine odgovarajuće grane specijalnosti kojim se izjasnio da osiguranik nije sposoban za rad.  Utvrđivanje privremene spriječenosti za rad može se izvršiti samo na osnovu medicinske dokumentacije bez prisustva osiguranika kada je osigurano lice nepokretno ili teško pokretno, trudnica, kao i osiguranik koji je obolio od zarazne bolesti ili mu je izrečena mjera obavezne izolacije zbog zarazne bolesti ili sumnje na istu, a koja lica se ne nalaze na liječenju u bolničkoj zdravstvenoj ustanovi.[18]

Rok izdavanja izvještaja sada je zakonski regulisan, te doktor medicine specijalista porodične medicine kod kojeg je osigurano lice registrovano izdaje izvještaj o trajanju privremene spriječenosti za rad najkasnije do petog dana u mjesecu za prethodni mjesec.[19] Iako to nije propisano, obaveza radnika je da ovaj izvještaj u istom roku dostavi poslodavcu kako bi opravdao svoj izostanak sa rada. Ukoliko tako ne postupi poslodavac može da provede postupak utvrđivanja odgovornosti radnika za težu povredu radne obaveze iz člana 179. stav 2. tačka 7. ZOR.

Doktor medicine specijalista porodične medicine kod kojeg je lice registrovano može osiguranika Fonda i dalje voditi kao privremeno spriječenog za rad ako prvostepena komisija produži privremenu spriječenost za rad, te se ocjena komisije smatra kao data saglasnost. U tom slučaju privremena spriječenost može da traje najduže za vrijeme koje je tom prilikom odredila prvostepena komisija. Ipak doktor medicine specijalista porodične medicine kod kojeg je lice registrovano može prekinuti trajanje privremene spriječenosti za rad osiguranika FZO RS i prije isteka roka koji je utvrdila nadležna komisija za ocjenu privremene spriječenosti za rad, ako utvrdi da se zdravstveno stanje osiguranika Fonda poboljšalo tako da se može vratiti na rad.

Postupak utvrđivanja privremene spriječenosti za rad će biti uređen pravilnikom kojim će se propisati vrsta medicinske dokumentacije potrebne za odlučivanje, kriterijumi dijagnostičkih postupaka za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad, bolesti ili komplikacije u vezi sa održavanjem trudnoće, razlozi i vrijeme preporučene dužine spriječenosti za rad prema dijagnozama utvrđenim u skladu sa međunarodnom klasifikacijom bolesti, definicije i sadržaj obrazaca nalaza, ocjena i mišljenja i sadržaj obrasca izvještaja o trajanju privremene spriječenosti za rad.

Ukoliko je osiguranik nezadovoljan ocjenom doktora ili komisije može da podnese prigovor ili uloži žalbu. Osiguranik ima pravo da uloži prigovor na ocjenu doktora medicine specijaliste porodične medicine o postojanju razloga za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad nadležnoj prvostepenoj komisiji u roku od 24 časa od davanja ocjene, putem zdravstvene ustanove u kojoj je zaposlen doktor medicine specijalista porodične medicine.

Podnošenje prigovora odgađa izvršenje ocjene do donošenja nalaza, mišljenja i ocjene prvostepene komisije, koja nalaz, mišljenje i ocjenu po prigovoru donosi u roku od 24 časa od podnošenja prigovora.[20]

Osiguranik Fonda ima pravo da, ukoliko nije zadovoljan ocjenom prvostepene komisije koja je utvrđivala privremenu spriječenost za rad preko 30 dana, u roku od tri dana zatraži izdavanje rješenja u nadležnoj filijali Fonda. U tom slučaju, osiguranik Fonda ima pravo da na ovo rješenje uloži žalbu direktoru Fonda u roku od 15 dana od dana prijema rješenja, putem filijale Fonda čiji rukovodilac je donio rješenje. Ipak ova žalba ne odlaže izvršenje rješenja.[21]

Prava poslodavaca koji ima saznanja ili sumnja na zloupotrebu bolovanja sada su ojačana institutom vanredne ocjene privremene spriječenosti za rad. Ukoliko poslodavac smatra da osiguranik koji je privremeno spriječen za rad neopravdano koristi pravo na naknadu plate za vrijeme privremene spriječenosti za rad, može se obratiti FZO RS sa zahtjevom da se izvrši vanredna ocjena privremene spriječenosti za rad osiguranika. U ovom zahtjevu poslodavac je obavezan da navede, obrazloži i dokumentuje razloge na osnovu kojih se zahtjev podnosi. Poslodavac je oslobođen ove obaveze izuzetno ukoliko ima saznanja da je osiguranik za vrijeme privremene spriječenosti za rad napustio mjesto prebivališta, osim u slučaju odlaska u zdravstvenu ustanovu radi liječenja i u drugim opravdanim slučajevima uz zahtjev, u kojem slučaju je dovoljno dostavi dokaz o napuštanju prebivališta osiguranika. FZO RS prvostepenoj komisiji dostavlja zahtjev, a komisija je obavezna da pregleda osiguranika i izvrši uvid u zdravstveni karton i postojeću medicinsku dokumentaciju. Nakon toga konstatuje se jedno od sljedećeg:

  1. potvrđuje se ranije data ocjena privremene spriječenosti za rad, ili
  2. osiguranik je sposoban za rad sa narednim danom.

Osiguranik koji je pozvan na vanrednu ocjenu privremene spriječenosti za rad prilikom pristupanja komisiji na uvid daje lični dokument sa slikom kojim se dokazuje da se radi o tom osiguraniku. Osiguraniku Fonda koji se ne odazove na prvostepenoj komisiji za vanrednu ocjenu privremene spriječenosti za rad, prvostepena komisija će dati ocjenu sposoban za rad sa narednim danom. Doktor medicine specijalista porodične medicine kod kojeg je lice registrovano je dužan da postupi po ocjeni komisije i o tome bez odlaganja obavijesti osiguranika i poslodavca.

Zahtjev za vanrednu ocjenu poslodavac podnosi na obrascu koji se nalazi u Prilogu broj 7. koji je sastavni dio Pravilnika o ostvarivanju prava na naknadu plate za vrijeme privremene nesposobnosti za rad.[22] Poslodavac je obavezan da unese sve tražene podatke.

Slika 2. Zahtjev za vanrednu kontrolu privremene nesposobnosti za rad

Ukoliko privremena spriječenost traje duže od 30 dana opravdano je zatražiti ocjenu radne sposobnosti osiguranika.[23] Prvostepena komisija za ocjenu privremene spriječenosti za rad dužna je da predloži doktoru medicine specijalisti porodične medicine kod kojeg je lice registrovano da osiguranika prije isteka šest mjeseci neprekidne privremene spriječenosti za rad uputi da sa potrebnom medicinskom dokumentacijom podnese zahtjev nadležnoj ustanovi za penzijsko i invalidsko osiguranje radi ocjene radne sposobnosti u skladu sa propisom kojim je uređena oblast medicinskog vještačenja u penzijskom i invalidskom osiguranju, osim u slučaju da je uzrok privremene spriječenosti za rad medicinsko stanje povezano sa trudnoćom.[24]

 

Pravo na naknadu za vrijeme utvrđene privremene spriječenosti za rad

 

Obračun i isplatu naknade vrši poslodavac u skladu sa propisima kojima se uređuje oblast poreza i doprinosa.[25]

Pravu na ovu naknadu je pravo iz zdravstvenog osiguranja. Stoga se odredbama ZOR upućuje na propise iz zdravstvenog osiguranja.[26] Naknada plate za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti, iznosi u visini od 100% prosječne plate koju je radnik ostvario u odgovarajućem prethodnom periodu ili od plate koju bi ostvario da je bio na radu. Članom 131. stav 2. ZOR izvršeno je upućivanje na propise o zdravstvenom osiguranju kojim se bliže uređuju uslovi za ostvarivanje prava na naknadu plate za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog bolesti i povreda, trajanje prava na naknadu, kao i visina i način ostvarivanja prava na naknadu plate.

Naknadu plate za vrijeme privremene spriječenosti isplaćuje poslodavac, ako tim ili drugim zakonom nije drugačije određeno.[27] Ako je privremena spriječenost za rad nastala zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti, naknada plate se obezbjeđuje od strane poslodavca od prvog dana privremene spriječenosti za rad do prestanka uzroka privremene spriječenosti za rad, bez obzira na to da li radnik ima zaključen ugovor o radu sa poslodavcem na neodređeno ili određeno vrijeme u skladu sa propisima kojima je uređena oblast rada, u iznosu od 100% od osnova.

Ukoliko je privremena spriječenost za rad uzrokovana povredom na radu ili profesionalnom bolešću, iznos plaćene nakande poslodavac neće refundirati od FZO RS. U svim drugim slučajevima poslodavac ima pravo na refundaciju pod određenim uslovima.

Pravo na naknadu pripada osiguraniku u radnom odnosu i osiguraniku koji obavlja privrednu, preduzetničku ili profesionalnu djelatnost.

U ranijem periodu definicija osnova za obračun isplate naknade stvarale je brojne dileme. Sada je to otklonjeno – osnov za obračun i isplatu naknade iz člana 82. ZOZO precizno je određen. Osnov je prosječna neto plata osiguranika ostvarena u zadnjih šest mjeseci koji prethode mjesecu u kojem je osiguranik bio privremeno spriječen za rad i koja se određuje u sljedećim procentima od osnova:

  1. bolest ili komplikacija u vezi sa održavanjem trudnoće – 100%,
  2. maligna bolest i njega djeteta oboljelog od maligne bolesti – 100%,
  3. dobrovoljno davanje organa, tkiva ili ćelija – 100%,
  4. sprovođenje propisane mjere obavezne izolacije kao kliconoše ili zbog pojave zaraze u njegovoj okolini u skladu sa propisima kojima je uređena oblast zaštite stanovništva od zaraznih bolesti – 90%,
  5. bolest, povreda, medicinsko ispitivanje i njega oboljelog člana uže porodice izuzev u slučaju iz tačke 2. ovog stava – 70%.

Poređenjem sa ranije propisanim procentima uočićemo da je proširena lista osnova (održavanje trudnoće – koje se do sada podvodilo pod „obično“ bolovanje, maligna bolest djeteta,  a time je kod ovih osnova povećan i procenat), dok je kod dobrovoljnog davanja tkiva, organa procenat naknade povećan.[28]

Sada je regulisana i situacija ako radnik prije početka privremene spriječenosti za rad nije proveo na radu odgovarajući period potreban za izračun naknade, odnosno ako radnik radi polovinu radnog vremena a za drugu polovinu ostvaruje naknadu. Izuzetno, ukoliko osiguranik u prethodnom periodu nije proveo šest mjeseci na radu, osnov za obračun i isplatu naknade iz člana 82. ZOZO je prosječna neto plata osiguranika ostvarena u periodu koji je osiguranik proveo na radu. Osnov za obračun i isplatu naknade plate za vrijeme privremene spriječenosti za rad za radnika koji radi polovinu punog radnog vremena u skladu sa propisima kojima je uređena oblast rada je neto plata koju bi radnik ostvario da je bio na radu a refundacija naknade plate koja se isplaćuje za dio do punog radnog vremena isplaćuje se na osnovu utvrđenog prava u skladu sa propisima kojima se uređuje oblast dječje zaštite.[29]

Kolektivnim ugovorom, opštim aktom i ugovorom o radu, može se propisati veći se procenat naknade plate u odnosu na osnov za obračun i isplatu propisan ovim zakonom u slučaju privremene spriječenosti za rad koja traje neprekidno do 30 dana.

Slučajevi kada osiguraniku ne pripada pravo na naknadu su sada taksativno propisani zakonom. Osiguraniku za vrijeme privremene spriječenosti za rad ne pripada pravo na naknadu plate:

  1. ako je namjerno prouzrokovao privremenu spriječenost za rad,
  2. ako je namjerno sprečavao ozdravljenje, odnosno nije se pridržavao preporuka ovlašćenog doktora medicine,
  3. ako je privremena spriječenost za rad prouzrokovana upotrebom alkohola ili psihoaktivnih supstanci, izuzev u slučaju da je osiguranik lice sa mentalnim poremećajem ili klinički dijagnostikovanim psihijatrijskim oboljenjem za vrijeme trajanja liječenja,
  4. ako se bez opravdanog razloga ne podvrgne liječenju,
  5. ako se bez opravdanog razloga ne javi na zakazani kontrolni pregled kod doktora medicine specijaliste porodične medicine kod kojeg je registrovan ili se ne javi na komisijski pregled na koji je upućen od doktora medicine specijaliste porodične medicine kod kojeg je registrovan, ili
  6. ako se za vrijeme privremene spriječenosti za rad bavi privrednom ili drugom aktivnošću kojom ostvaruje prihod.

Naknada plate ne pripada osiguraniku dok je na izdržavanju kazne zatvora i osiguraniku prema kojem se sprovode mjere obaveznog liječenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi.[30]

Kontrolna funkcija u domenu provjere osnovanosti prava na nakandu data je ljekarima i poslodavcu. Ako doktor medicine specijalista porodične medicine kod kojeg je osiguranik registrovan smatra da postoje činjenice ili okolnosti iz stava 1. t. od 1) do 5) člana 84. ZOZO obavezan je da o tome bez odlaganja obavijesti poslodavca i Fond. Ako poslodavac smatra da postoje činjenice ili okolnosti iz stava 1. tačka 6) člana 84. ZOZO, obavezan je da o tome bez odlaganja obavijesti FZO RS. Prijavu o postojanju činjenica ili okolnosti iz stava 1. člana 84. ZOZO dužni su podnijeti i članovi prvostepene i drugostepene komisije za ocjenu privremene spriječenosti za rad, dok je svim ostalim licima koja imaju saznanja o ovim činjenicama ili okolnostima ostavljena mogućnost da podnesu prijavu.

Postojanje činjenica ili okolnosti zbog kojih osiguraniku ne pripada pravo na naknadu plate, na osnovu prijave utvrđuje ovlašćeni kontrolor Fonda uvidom u medicinsku i drugu dokumentaciju osiguranika, kao i posjetom osiguraniku na prijavljenom mjestu boravišta, odnosno prebivališta.[31] Ovim aktivnostima nastoji se uvesti više reda u korištenje prava na naknadu plate za vrijeme privremene spriječenosti za rad.

U tom smislu propisana je i obaveza ovlaštenog kontrolora FZO RS da o izvršenoj kontroli sačini zapisnik, koji sadrži:

  • mjesto i vrijeme vršenja kontrole,
  • predmet vršenja kontrole,
  • ime kontrolora,
  • utvrđeno činjenično stanje,
  • poseban opis utvrđenih nepravilnosti,
  • spisak isprava koje su korišćene pri vršenju kontrole a koje se prema potrebi mogu priložiti zapisniku,
  • izjave lica koja učestvuju u postupku kontrole koje su značajne za pravilno utvrđivanje činjeničnog stanja i
  • prijedlog mjera.

Ako kontrolor FZO RS u zapisniku utvrdi postojanje činjenica ili okolnosti zbog kojih osiguraniku ne pripada pravo na naknadu plate, zapisnik se dostavlja rukovodiocu filijale, koji donosi rješenje na osnovu dostavljenog zapisnika. Na ovo rješenje osiguranik ima pravo žalbe direktoru FZO RS u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja. Osiguraniku ne pripada naknada plate od dana kada su utvrđene ove činjenice ili okolnosti u periodu dok traju te okolnosti ili njihove posljedice. Ako se iste utvrde poslije počinjanja sa korišćenjem prava na naknadu plate, isplata naknade plate obustavlja se, a isplatilac ima pravo na naknadu štete od osiguranika.[32]

Poslodavac ima pravo da FZO RS podnese zahtjev za povrat naknade plate isplaćene radniku ako privremena spriječenost za rad radnika traje neprekidno duže od 30 dana, počev od 31. dana neprekidne spriječenosti za rad, pod uslovom da radnik ima staž osiguranja po osnovu radnog odnosa u trajanju od najmanje tri mjeseca neprekidno ili u trajanju od šest mjeseci sa prekidima u posljednjih 18 mjeseci i da su uplaćene sve dospjele obaveze po osnovu doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje. Ovom normom sada su uvedeni uslovi za ostvarivanje refundacije poslodavca. Urednost redovnog plaćanja dospjelih obaveza FZO RS će cijeniti pod uslovom da je poslodavac redovno izmirio sve tekuće obaveze po osnovu doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje do 20. u mjesecu za protekli mjesec, te dospjeli dug po osnovu doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje iz prethodnog perioda u skladu sa rješenjem nadležnog organa o odobrenom reprogramu.[33] Dio formulacije koji se odnosi na uplatu do 20-tog u mjesecu će ograničiti poslodavce koji platu isplaćuju poslije 20-tog u mjesecu (npr. 25-og) što nije pravično.

Stavom 2. člana 85. ZOZO propisan je rok za podnošenje  zahtjeva za povrat. Zahtjev se može podnijeti u roku od 90 dana od isteka posljednjeg dana kalendarskog mjeseca u kojem je radnik bio spriječen za rad. Po ovom osnovu poslodavcu u toku  jedne kalendarske godine može biti refundirana isplaćena naknada plate za najviše 11 mjeseci neprekidne spriječenosti radnika za rad.

Ova pravila se u potpunosti primjenjuju na sadržaj prava na naknadu licu koje obavlja privrednu, preduzetničku ili profesionalnu djelatnost.

U postupku odlučivanja o zahtjevu za povrat isplaćene naknade plate i zahtjevu za obezbjeđivanje naknade, utvrđivanje osnovanosti zahtjeva vrši FZO RS. Rukovodilac filijale Fonda donosi rješenje po zahtjevima za povrat nakande. Poslodavac, odnosno lice koje obavlja privrednu, preduzetničku ili profesionalnu djelatnost ima pravo žalbe na rješenje u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja. Direktor FZO RS odlučuje rješenjem po žalbi. To rješenje je konačno u upravnom postupku ali se protiv njega tužbom može pokrenuti upravni spor. Uputstvo o sadržaju medicinske i finansijske dokumentacije za povrat isplaćene naknade plate i novčane naknade biće propisana vrsta medicinske i finansijske dokumentacije koja se prilaže uz zahtjev za povrat isplaćene naknade plate licu u radnom odnosu, odnosno uz zahtjev za obezbjeđivanje naknade licu koje obavlja privrednu, preduzetničku ili profesionalnu djelatnost i postupak odlučivanja.[34]

Specifičnost finansiranja povrata isplaćene naknade kada je uzrok privremene spriječenosti za rad bolest ili komplikacija u vezi sa održavanjem trudnoće proizilazi iz člana 88. ZOZO. U slučaju da je uzrok privremene spriječenosti za rad bolest ili komplikacija u vezi sa održavanjem trudnoće, iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja se obezbjeđuje iznos od 70% od osnova za naknadu, a iznos od 30% od osnova za naknadu se sufinansira iz budžeta Republike Srpske. Sredstva se u budžetu Republike obezbjeđuju preko nadležnog ministarstva, a planiraju se na osnovu godišnje projekcije izdataka FZO RS za svaku narednu godinu i analize izvršenja budžeta iz prethodne godine.


Najnoviji seminari

Izvinjavamo se, ali nije pornađen ni jedan rezultat u tražnoj arihivi. Možda pretraživanju mogu pomoći povezane objave.

 

PLAĆENO ODSUSTVO

 

Plaćeno odsustvo je definisano članom 89. ZOR. Stipulacija ove norme ne ostavlja mogućnost da se drugim zakonom propišu slučajevi plaćenog odsustva. S tim u vezi potrebno je sagledati još jedan propis iz domena zdravstvenog osiguranja koji je pretrpio značajnije izmjene i usklađivanja a koji ima određen uticaj na radnopravni status osiguranika. Zakonom o zdravstvenoj zaštiti[35] (u daljem tekstu: ZZZ) uređuje se društvena briga za zdravlje građana, prava i obaveze građanina i pacijenta u ostvarivanju zdravstvene zaštite, zdravstvena djelatnost, organizovanje zdravstvene djelatnosti, osnivanje, rad i prestanak rada zdravstvene ustanove, prava i obaveze zdravstvenog radnika i zdravstvenog saradnika, usluge zdravstvene zaštite, procjena i unapređenje kvaliteta i sigurnosti zdravstvene ustanove, finansiranje, nadzor, kao i druga pitanja od značaja za obavljanje djelatnosti zdravstvene zaštite.

Sa aspekta obaveza poslodavca ukazaćemo na relevantne novosti. Članom 32. ZZZ propisane su dužnosti pojedinca, između ostalog da se odazove na poziv za ciljani preventivni pregled, odnosno skrining, u skladu sa tim zakonom. ZZZ ne daje definiciju ovih pojmova pa ćemo ih ovdje pojasniti. Ciljani preventivni pregled spada u pravo građanina koje proizilazi iz preventivnih mjera i usluga koje su detaljnije određene članom 34. ZZZ.  Skrining podrazumijeva primjenu nekog pregleda ili testa kod osoba bez simptoma u cilju što ranijeg otkrivanja određene bolesti.[36] Poslodavac je dužan da radniku obezbijedi jedan plaćen slobodan radni dan radi pristupa ovim pregledima odnosno skriningu.[37] Bitno je naglasiti da se taj plaćen slobodan dan može podvesti isključivo pod plaćeno odsustvo (iako mu nedostaje odgovarajući pravni osnov) i tako evidentirati u evidenciji prisustva na radu. Da bi radnik ostvario ovo pravo uz zahtjev za korišćenje plaćenog odsustva treba da priloži odgovarajući dokaz o postojanju slučaja za koji se traži plaćeno odsustvo.

U obrascu evidencija prisustva na radu ovo odsustvo će se evidentirati u rubriku „plaćeno odsustvo“ što će biti osnov za obračun naknade plate.

Pravilnikom o sadržaju pismenog obračuna plate[38] (u daljem tekstu: PSPOP) propisan je sadržaj pismenog obračuna plate, naknade plate i drugih primanja radnika. Pismeni obračun plate obavezno sadrži podatke potrebne za obračun plate i naknade plate, kao i doprinosa za obavezne vidove osiguranja i poreza u skladu sa zakonom, kao i iznos plate, odnosno naknade plate.[39] U obrascu će se u rubriku „plaćeno odsustvo“ evidentirati broj sati (8) koje je radnik proveo odsutan sa rada zbog pregleda ili skrininga. Shodnom primjenom člana 131. stav 1. ZOR, radnik će ostvariti pravo na naknadu plate za vrijeme ovog vida  u visini od 100% prosječne plate koju je radnik ostvario u odgovarajućem prethodnom periodu ili od plate koju bi ostvario da je bio na radu.


 

MEDICINSKA DOKUMENTACIJA RADNIKA I ZAŠTITA LIČNIH PODATAKA

 

U određenom obimu poslodavci se susreću sa medicinskom dokumentacijom svojih radnika što svakako predstavlja zadiranje u privatnost. Pored primjene opšteg propisa – Zakona o zaštiti ličnih podataka[40] (u daljem tekstu: ZZLP) poslodavac treba da vodi računa i o primjeni zdravstvenih propisa u segmentu zaštite ličnih podataka. Ovo iz razloga što zdravstveno stanje (gdje u širem smislu spadaju i podaci o bolestima i razlozi za privremenu spriječenost za rad) predstavlja posebnu kategoriju ličnih podataka.[41]

Kada poslodavac sumnja na zloupotrebu bolovanja nastojaće da pribavi i analizira podatke iz medicinske dokumentacije koju mu je radnik  dostavio (izvještaj o trajanju privremene spriječenosti za rad, nalaz, ocjena i mišljenje nadležnog organa i sl.). Izgled i sadržaj ovih isprava je propisan obrascima u sistemu zdravstvene zaštite. Ovi obrasci proizilaze iz Zakona o zdravstvenoj dokumentaciji i evidencijama u oblasti zdravstva[42] (u daljem tekstu: ZZDEZ) kojim se uređuje zdravstvena dokumentacija i evidencije, registri i statistička istraživanja u oblasti zdravstva, integrisani zdravstveni informacioni sistem, obrada, korišćenje, čuvanje i zaštita podataka, nadzor, kao i druga pitanja od značaja za vođenje zdravstvene dokumentacije i evidencija u oblasti zdravstva. Uvođenjem integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS) svi podaci o osiguraniku se nalaze na jednom mjestu. IZIS omogućava primjenu i korišćenje: elektronskog zdravstvenog kartona, elektronskog medicinskog sažetka, elektronskog recepta, elektronske uputnice, sistema elektronskog zakazivanja, elektronskih lista čekanja, elektronskog podsjetnika, elektronske komunikacije sa laboratorijskim i radiološkim informacionim sistemima u zdravstvenom sistemu Republike.[43]

Pored toga, poslodavac će u svrhu dokazivanja opravdanosti zahtjeva za vanrednu kontrolu privremene spriječenosti za rad morati da pribavi i dostavi odgovarajuće isprave. To u širem smislu može obuhvatati medicinsku dokumentaciju koja predstavlja skup medicinskih podataka i/ili informacija nastalih u procesu pružanja zdravstvene usluge pacijentu koji sadrže podatke o zdravstvenom stanju i toku liječenja pacijenta.

Kada poslodavac zaprimi obavijest poslodavcu neće biti u mogućnosti da preispituje informacije jer važeći obrazac obavijesti ne sadrži podatke o dijagnozi kao ni o planiranom periodu odsustva. Pored toga, ljekari najčešće ne popune ni mjesto predviđeno za datum kontrolnog pregleda. Time je poslodavac onemogućen da sačini projekciju povratka radnika u radni proces.

Tek kada radnik dostavi Izvještaj o trajanju privremene spriječenosti za rad poslodavac stiče mogućnost da analizira podatke u svrhu dokazivanja zloupotrebe bolovanja. Ipak njegove mogućnosti u tom pravcu su ograničene jer je obrada posebnih kategorija ličnih podataka regulisana članom 9. ZZLP i u načelu je zabranjena. Izuzetno, obrada posebne kategorije ličnih podataka dozvoljena je ako je obrada podataka potrebna za izvršavanje obaveze ili posebnih prava kontrolora (poslodavca) iz oblasti radnog prava u onoj mjeri u kojoj je ovlašten zakonom. Ipak poslodavac nema ovlašćenje da kontaktira izabranog ljekara porodične medicine jer je to u suprotnosti sa ZZLP. Ukoliko bi se to i desilo, ljekar je dužan da postupi na način da zaštiti pravo na povjerljivost pacijenta. Članom 45. ZZZ detaljnije je razrađeno pravo pacijenta na povjerljivost ličnih podataka.

Pacijent ima pravo na povjerljivost ličnih podataka koje je saopštio odgovornom zdravstvenom radniku, odnosno odgovornom zdravstvenom saradniku, uključujući i informacije koje se odnose na stanje njegovog zdravlja i potencijalne dijagnostičke i terapijske procedure, čak i nakon smrti pacijenta. Pored toga, zabranjeno je da zdravstveni radnik, zdravstveni saradnik, kao i drugo lice zaposleno u zdravstvenoj ustanovi ili FZO RS, bez pismenog pristanka pacijenta saopšti drugim licima lične podatke o pacijentu, osim kada je na to obavezan posebnim zakonom ili kada je to u skladu sa odlukom nadležnog suda ili tužilaštva u vezi sa postojanjem osnova sumnje o izvršenju krivičnog djela.[44]

Relevantni propisi poslodavcu ne dozvoljavaju da imenuje komisiju ili odredi radnika koji bi na kućnoj adresi radnika na bolovanju vršili provjeru okolnosti u pravcu utvrđenja i/ili dokazivanja eventualne zloupotrebe bolovanja. Istovremeno, poslodavac ne smije sačinjavati niti korisiti fotografije ili videozapise radnika na bolovanju jer pozitivni propisi (bilo na nivou entiteta bilo na nivou Bosne i Hercegovine) ne sadrže izričito ovlašćenje poslodavcu da može izvršiti fotografisanje ili snimanje radnika u svrhu dokazivanja zloupotrebe bolovanja.

Poslodavac ima samo ovlašćenje odnosno obavezu da odmah obavijesti FZO RS ako smatra da postoje činjenice ili okolnosti da se radnik za vrijeme privremene nesposobnosti za rad bavi privrednom ili drugom aktivnošću kojom ostvaruje prihod. No ovo ovlašćenje poslodavca je bez efekta ako radnik te druge poslove radi „na crno“.

Tek kada FZO RS utvrdi činjenično stanje u pisanoj formi će obavijestiti poslodavca o tome što znači da poslodavac na osnovu javne isprave može osnovano pokrenuti odgovarajući postupak protiv radnika.

U slučaju otkaza ugovora o radu, teret dokazivanja radnikove zloupotrebe bolovanja je na poslodavcu.



PRIJAVA NA NEWSLETTER

 

Ukoliko želite pravovremeno dobijati korisne informacije slične ovoj, prijavite se na naš newsletter.

Odaberite oblasti iz kojih želite primati obavijesti:

  • FBiH Radni odnosi
  • RS Radni odnosi
  • Javne nabavke
  • FBiH Finansije / računovodstvo
  • RS Finansije / računovodstvo

 

ZAKLJUČAK

 

Radnopravni i zdravstveni propisi se „prepliću“ u slučaju kada je radnik privremeno spriječen za rad. Radi njihovog kvalitetnijeg i potpunijeg razumijevanja ukazala se potreba za sveobuhvatnom analizom ove regulative posebno u vrijeme kada je došlo do stupanja na snagu novih sistemskih zakona u oblasti zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja. Novim propisima uvedeno je više novina kojima se značajno proširuju prava pacijenata i unapređuje oblast obaveznog zdravstvenog osiguranja, a samim tim i zdravstvene zaštite građana. S tim u vezi, poslodavcima su najznačajnije izmjene koje se odnose na ostvarivanje prava na naknadu plate za vrijeme privremene nesposobnosti za rad kao i na unaprijeđen sistem kontrole bolovanja kada se za tim ukaže potreba.

Opravdana odsustva koja proizilaze iz zdravstvenih propisa se dijele na privremenu spriječenost za rad (kolokvijalno bolovanje) i plaćeno odsustvo iz drugih razloga.

Pored toga, ovim zakonskim propisima sada su regulisana i određena značajna pitanja koja su do sada bila uređena samo podzakonskim aktima FZO RS što svakako predstavlja korak naprijed u zaštiti prava pacijenata.

Proces normiranja ove oblasti nije okončan jer je prelaznim odredbama predmetnih zakona ostavljeni rokovi od tri mjeseca do dvije godine za donošenje svih podzakonskih akata. Do donošenja ovih akata primjenjivaće se akti koji su doneseni na osnovu ranije važećih zakona, ako nisu u suprotnosti sa novim zakonima.


[1] Službeni glasnik Republike Srpske, broj 93/22

[2] Oba objavljena u Službenom glasniku Republike Srpske broj 57/22

[3] Službeni glasnik Republike Srpske, broj 1/16, 66/18, 91/21- Odluka USRS i 119/21

[4] Službeni glasnik Republike Srpske, broj 93/22

[5]Dobrovoljno zdravstveno osiguranje koje u pravilu podrazumijeva: dopunsko zdravstveno osiguranje, dodatno i privatno zdravstveno osiguranje.

[6] Stanković N., Hadžić Dž., Fazlović A., Osnove zdravstvenog prava, Tuzla, 2019., str. 23.

[7] Lubarda B., Radno pravo Rasprava o dostojanstvu na radu i socijalnom dijalogu, Beograd, 2013., str. 271.

[8] ZOZO, član 72.

[9] ZOZO, član 22. stav 4.

[10] ZOR, član 16.

[11] Pravilnik o postupku registracije i identifikacije poreskih obveznika (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 31/2021, član 38.

[12] Isto, član 53.

[13] ZOZO, član 26. stav 1.

[14] Službeni glasnik Republike Srpske, broj 37/22

[15] ZOZO, član 74. stav 1. i 2.

[16] ZOZO, član 74. Stav 3. i 4.

[17] ZOZO, član 74.

[18] ZOZO, član 76. stav 1.

[19] ZOZO, član 76. stav 2.

[20] ZOZO, član 77.

[21] ZOZO, član 78.

[22] Službeni glasnik Republike Srpske, broj 14/2022, 99/22

[23] ZOZO, član 79.

[24] ZOZO, član 80.

[25] ZOZO, član 83. stav 5.

[26] ZOR, član 131.

[27] ZOR, član 131. stav 3.

[28] ZOZO, član 83. stav 1.

[29] ZOZO, član 83. st. 2. i 3.

[30] ZOZO, član  84. st. 1. i 2.

[31] ZOZO, član 84. st. 3. do 6.

[32] ZOZO, član 84. st. 7. do 12.

[33] ZOZO, član 85. stav 4.

[34] ZOZO, član 87.

[35] Službeni glasnik Republike Srpske, broj 57/2022

[36] Definicija preuzeta sa web stranice https://serbiancancer.org/skrining/ datum pristupa: 25.09.2022.

[37] ZOZO, član 32. stav 4.

[38] Službeni glasnik Republike Srpske, broj 18/2022, 65/22

[39] PSPOP, član 2.

[40] Službeni glasnik BiH, broj 49/2006, 76/11, 89/11

[41] ZZLP, član 3.

[42] Službeni glasnik Republike Srpske, broj 57/2022

[43] ZZDEZ, član 39. stav 3.

[44] ZZZ, član 45. st. 1. i 5.

Vezane novosti: